• Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
• Sveučilište u Rijeci (Universitas Studiorum Fluminiensis)
• Sveučilište u Splitu
• Sveučilište u Zagrebu

Povijest visokog školstva na prostorima Istočne Hrvatske započinje 1707. kada je u Osijeku osnovana Visoka filozofska škola, a 1725. franjevci u Đakovu osnivaju Studij filozofije za svoj podmladak. Od dviju visokih škola - Učilišta filozofije i Učilišta teologije franjevci u Osijeku osnivaju 1735. Teološki fakultet pod nazivom Studium generale theologicum primae classis.

Visoka bogoslovna škola u Đakovu osnovana je 1806., a danas se naziva Teologija u Đakovu i podružnica je Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sveučilište u Osijeku utemeljeno je 1975.

Danas u njegovu okrilju djeluje osam fakulteta:

1. Ekonomski fakultet
2. Elektrotehnički fakultet
3. Evanđeoski teološki fakultet
4. Građevinski fakultet
5. Pedagoški fakultet
6. Poljoprivredni fakultet
7. Pravni fakultet
8. Prehrambeno-tehnološki fakultet
9. Strojarski fakultet - Slavonski Brod

Uz navedene fakultete, u okviru Sveučilišta u Osijeku djeluje i Studij medicine u organizaciji zagrebačkog Sveučilišta, te povremeni Studij glazbene kulture i Studij glume. Potrebni standard visoke naobrazbe osiguravaju i Gradska i sveučilišna knjižnica i Studentski centar.

Godine 1632. počinje se na Isusovačkom kolegiju u Rijeci predavati Teologija što obilježava početak razvoja visokoga školstva. Poveljom kralja Ferdinanda II učenici isusovačkoga kolegija dobivaju 1633. građanska prava i povlastice koje su imali članovi akademije ili sveučilišta u Grazu, Beču i drugdje u Evropi.

Filozofski fakultet u Rijeci otvoren je 1726. kao studij u trajanju od dvije godine. Teološki studij od 1632. održava nastavu uz prekide, a od 1728. redovito. Ukinućem isusovačkog reda 1773. u Rijeci do 1780. djeluje Kraljevska Akademija. Premještanjem iz Trsta 1857. počinje djelovati Carsko-kraljevska mornarička akademija. Uz izvjesne prekide nastavlja rad do 1918. U razdoblju od 1912. do 1918. djelovala je kao škola višega stupnja - Mađarska Kraljevska eksportna akademija u Rijeci.

Osnutkom Sveučilišta u Rijeci 17. svibnja 1973. višestoljetna tradicija visokoga školstva nastavlja svoj kontinuitet i Sveučilište se sa svojim članicama razvija na znanstvenom i nastavnom planu.

Sveučilište u svojem sastavu danas ima devet fakulteta, jedan sveučilišni odjel, tri visoke učiteljske škole, dvije sveučilišne knjižnice i Studentski centar:

1. Ekonomski fakultet - Pula, Rijeka
2. Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" - Pula
3. Filozofski fakultet - Rijeka
4. Građevinski fakultet
5. Hotelijerski fakultet - Opatija
6. Medicinski fakultet
7. Pedagoški fakultet - Rijeka
8. Pedagoški fakultet - Pula
9. Viša pomorska škola - Rijeka
10. Pravni fakultet
11. Tehnički fakultet

Sveučilište u Splitu
Adresa:	21 000 Split, Livanjska 5
Telefon:	021 355 966 021 558 200
Fax:	021 355 163
Rektor:	prof. dr. sc. Ivan Pavić
Prorektor:	prof. dr. sc. Igor Zanchi prof. dr. sc. Željko Dujić prof. dr. sc. Bernardin Peroš
Tajnik:	Josip Alajbeg

Sveučilište u Splitu, koje kroz djelovanje svojih članica obuhvaća cijeli prostor Dalmacije od Dubrovnika do Zadra, osnovano je 15. lipnja 1974. godine. Svojim korijenima, međutim, seže još u srednji vijek.

Novija istraživanja pomiču godinu osnutka prvog hrvatskog sveučilišta u daleku 1396., u vrijeme osnivanja drugih evropskih sveučilišta, kada je osnovano generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru (Universitas Jadertina).

Studium generale u Provinciji Dalmaciji, koji je u Zadru 14. lipnja 1396., osnovao Raimund de Vinies iz Capue, general Reda, od početka je doživio procvat i primao studente iz drugih zemalja.

Visoko učilište je 1553. steklo privilegij dodjele, po vrlo strogim akademskim kriterijima, titula diplomiranim studentima i doktorata što ga je smjestilo u red i razinu istaknutih evropskih sveučilišta, kako civilnh tako i crkvenih.

Kao najznačajnija znanstveno-nastavna insittucija u regiji, Sveučilište u Splitu razvilo je kroz proteklih dvadeset godina svoju djelatnost na devet fakulteta, te nekoliko instituta i znanstvenih jedinica:

1. Ekonomski fakultet
2. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
3. Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu - Dubrovnik
4. Filozofski fakultet - Zadar
5. Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja
6. Fakultet za turizam - Zadar
7. Građevinski fakultet
8. Katolički bogoslovni fakultet
9. Kemijsko-tehnološki fakultet
10. Medicinski fakultet
11. Pomorski fakultet - Dubrovnik
12. Pravni fakultet
13. Tehnološki fakultet
14. Umjetnička akademija - Split

Sveučilište u Zagrebu (Academia Zagrabiensis, Universitas Studiorum Croatica, Regia Scientiarum Academia, Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Evropi. Utemeljeno je na višestoljetnoj tradiciji znanosti i školstva u Hrvata, započetoj Katedralnom školom 1094. i Isusovačkom javnom gimnazijom 1607. godine.

Povijest Sveučilišta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji (Academia Scientiarum) u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što je prihvaćeno i potvrđeno na državnom saboru Hrvatskog kraljevstva 3. studenoga 1671. g.

Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta (Dies Academicus).

Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova.

Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773., kada papa Klement XIV. raspušta taj red. 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osnova Kraljevsku akademiju znanosti (Regia Scientiarum Academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofski, Bogoslovni i Pravni.

Godine 1861. Hrvatski je Sabor - na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera - donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu. Car Franjo Josip potpisao je 1869., prilikom boravka u Zagrebu, zakonski članak o Sveučilištu u Zagrebu, a pet godina kasnije izrađen je novi zakonski članak koji je dobio vladarevu sankciju 5. siječnja 1874.

Odlukom Hrvatskoga sabora obnovljeno Sveučilište u Zagrebu s tri fakulteta - Bogoslovnim, Filozofskim i Pravnim - počelo je djelovati 19. listopada 1874., kada je hrvatski ban proglasio Sveučilište otvorenim i pozvao prvog rektora da zauzme rektorsku stolicu.

Godine 1994. na temelju Zakona o visokim učilištima, a u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, donijet je Statut Sveučilišta u Zagrebu.

Iz godine u godinu raste broj studenata, magistara i doktora znanosti uz cjelokupno unapređenje visokoškolske nastave.

U okviru Sveučilišta u Zagrebu znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima.

Ukupno, pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

Fakulteti u sastavu Sveučilišta:

1. Agronomski fakultet
2. Arhitektonski fakultet
3. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
4. Ekonomski fakultet
5. Fakultet elektrotehnike i računarstva
6. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
7. Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu
8. Fakultet političkih znanosti
9. Fakultet prometnih znanosti
10. Fakultet strojarstva i brodogradnje
11. Fakultet za fizičku kulturu
12. Farmaceutsko-biokemijski fakultet
13. Filozofski fakultet
14. Geodetski fakultet
15. Geotehnički fakultet Varaždin
16. Građevinski fakultet
17. Grafički fakultet
18. Katolički bogoslovni fakultet
19. Medicinski fakultet
20. Metalurški fakultet u Sisku
21. Pravni fakultet
22. Prehrambeno-biotehnološki fakultet
23. Prirodoslovno-matematički fakultet
24. Rudarsko-geološko-naftni fakultet
25. Stomatološki fakultet
26. Šumarski fakultet
27. Tekstilno-tehnološki fakultet
28. Veterinarski fakultet

Umjetničke akademije:

1. Akademija dramske umjetnosti
2. Akademija likovnih umjetnosti
3. Muzička akademija

Sveučilišni studiji:

Hrvatski studiji

Visoke škole u sastavu Sveučilišta u Zagrebu:

Učiteljska akademija

Ostale ustanove:

1. Studentski centar Zagreb
2. Studentski centar Varaždin
3. Sveučilišni računski centar

Međunarodna središta hrvatskih sveučilišta na Jadranu:

Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Istri

- Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji
vijek - Motovun
- Međunarodni izdavački centar - Motovun
- Studijski centar za arhitekturu i urbanizam - Motovun
- Međunarodni istraživački centar za arheologiju - Brijuni, Medulin

Poslijediplomsko središte u Dubrovniku (PSD)

- Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku
- Administrativna služba i servis Interuniverzitetskog centra (IUC)

Pregled fakulteta po područjima:

a) Biomedicinsko:

1. Farmaceutsko-biokemijski fakultet
2. Medicinski fakultet
3. Stomatološki fakultet
4. Veterinarski fakultet

b) Biotehničko:

1. Agronomski fakultet
2. Prehrambeno-biotehnološki fakultet
3. Šumarski fakultet

c) Društveno:

1. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
2. Ekonomski fakultet
3. Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu
4. Fakultet političkih znanosti
5. Fakultet za fizičku kulturu
6. Pravni fakultet
7. Učiteljska akademija

d) Humanističko područje:

1. Filozofski fakultet
2. Hrvatski studiji (Studia Croatica)
3. Katolički bogoslovni fakultet

e) Umjetničko:

1. Akademija dramske umjetnosti
2. Akademija likovnih umjetnosti
3. Muzička akademija

f) Prirodoslovno:

Prirodoslovno-matematički fakultet

g) Tehničko:

1. Arhitektonski fakultet
2. Fakultet elektrotehnike i računarstva
3. Fakultet kemijskog ineženjerstva i tehnologije
4. Fakultet prometnih znanosti
5. Fakultet strojarstva i brodogradnje
6. Geodetski fakultet
7. Geotehnički fakultet u Varaždinu
8. Građevinski fakultet
9. Grafički fakultet
10. Metalurški fakultet u Sisku
11. Rudarsko-geološko-naftni fakultet
12. Tekstilno-tehnološki fakultet

O knjižnici...

UREDNIŠTVO
Sva prava pridržana NSK
design NOVENA