Održan znanstveni skup „Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara“

Objavljeno 11.11.2019.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 8. studenog 2019. godine održan je znanstveni skup Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara, u sklopu kojeg su predstavljene dvije prigodne izložbe studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu i studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Ovaj znanstveni skup organiziran je u povodu petstote obljetnice tiskanja Frankapanskog brevijara, molitvene knjige koju je 1518. godine u Veneciji u 400 primjeraka tiskao Gregorius de Gregoriis. Ovaj prvi tiskani brevijar na njemačkom jeziku pripremili su Krsto I. Frankapan i njegova supruga Apolonija, zajedno s njemačkim redovnikom Jakovom Wygom, tijekom Krstinog zatočeništva u Veneciji. Brevijar se danas može pronaći u knjižnicama diljem svijeta (Australija, Austrija, Italija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države), a vrijedan primjerak čuva se i u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Jedna knjiga danas je imala toliku snagu da na jednome mjestu u jednoj prigodi okupi predstavnike znanstvene i akademske zajednice, predstavnike kulture, ali i predstavnike diplomacije. Knjiga je to oko koje su se ispreplele brojne silnice povijesti, politike, diplomacije i kulture i koja je predmetom zanimanja filologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti i teologa. Takva je knjiga dijelom hrvatske kulturne, njemačke, ali i svekolike europske baštine, istaknula je u pozdravnom govoru voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Irena Galić Bešker, koja je i otvorila skup. Iznimni značaj ovog vrijednog izdanja za hrvatsku kulturu i baštinu u prigodnom je obraćanju istaknuo i akademik Josip Bratulić.

Osim dr. sc. Irene Galić Bešker, koja je održala izlaganje na temu Vrijedan primjerak Njemačko-rimskoga brevijara iz 1518. godine u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, na skupu je izlagalo još devet stručnjaka iz uglednih hrvatskih znanstvenih ustanova. Prof. dr. Ivan Jurković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održao je izlaganje pod nazivom U spomen na groficu Aploniju Lang, suprugu Krste Frankapana, povodom 500. obljetnice smrti, a dr. sc. Luka Špoljarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izlaganje pod nazivom Ferrarski poslanici na ugarskom dvoru i njihovi izvještaji s putovanja Hrvatskom i Slavonijom 1486. – 1487. O ustroju, sadržaju i funkciji Brevijara na skupu je govorio dr. sc. Kristijan Kuhar sa Staroslavenskog instituta, a o karakteristikama njegovog sanktorala mr. sc. Milan Dančuo s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr. sc. Milan Pelc s Instituta za povijest umjetnosti izlagao je na temu Ilustracije Zagrebačkog brevijara i Zagrebačkog diurnala, doc. dr. Rosana Ratkovčić sa Sveučilišta Sjever na temu Majstor od Zadobarja i Krsto I. Frankapan, a doc. dr. Tanja Trška s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na temu Venecijanski drvorezi u kalendaru Njemačko-rimskoga brevijara. Izlaganje pod nazivom Historiae Evangelicae na drvorezima Njemačko-rimskoga brevijara održao je doc. dr. Danko Šourek Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a izlaganje pod nazivom Krsto I. Frankapan: (o)tisak sudbine prof. dr. Sanja Cvetnić, također s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Prateće izložbe, izložba studenata Odsjeka za povijest umjetnosti i Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Deutsch-römisches Brevier: 500 godina – 400 primjeraka – 1 obljetnica te izložba studenata Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Krstin zavičaj: Modruš, otvorene su po završetku skupa u malom predvorju Knjižnice. Otvorenju izložbi nazočila je direktorica Talijanskog instituta za kulturu Stefania Del Bravo, koja je pozdravila nazočne u ime veleposlanika Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj Adriana Chiodi Chianfranija.

Znanstveni skup i predstavljanje pratećih izložbi zajedno su organizirali Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.