Održan stručno-znanstveni seminar „Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima“

Objavljeno 8.11.2019.

U malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 7. studenoga 2019. održan je stručno-znanstveni seminar na temu Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima koji je organizirao Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u suradnji s Međunarodnim institutom za klimatske aktivnosti i Centrom za inovacije u kulturi. Na seminaru se razvila kvalitetna unutarsektorska i međusektorska rasprava te razmjena informacija o najnovijim saznanjima i djelatnostima u zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima, kao i prilika za raspravu o nužnosti poticanja suradnje i solidarnosti među ustanovama u kulturi.

Veliki broj nazočnih, njih gotovo 150,  na početku seminara pozdravila je dr. sc. Tatijana Petrić, v. d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dok je uvodno izlaganje održao Tomislav Petrinec, glavni konzervator u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Tijekom dviju panel rasprava održano je deset izlaganja o preventivnim elementima zaštite kulturnih dobara, mjerama pripravnosti i operativnim segmentima zaštite. Prvu panel raspravu pod nazivom Uloga i interoperabilnost civilne zaštite u sustavu zaštite kulturne baštine moderirao je Saša Tkalec, vanjski konzultant na projektu zaštite knjižnične građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dok je drugu panel raspravu pod nazivom Otpornost kulturne baštine na katastrofe moderirala dr. sc. Tamara Štefanac, arhivistkinja u Odjelu Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Zaključeno je da upravljanje kulturnom baštinom, promatrano kao skup raznovrsnih, nezamjenjivih nacionalnih resursa, nužno predviđa sveobuhvatnu zaštitu u koju je potrebno uključiti širu kulturnu i znanstvenu zajednicu, kao i ustanove, među kojima bi solidarnost i umrežavanje trebali biti zajednički, suradnički koncept. Imajući na umu suvremene globalne prijetnje, stručne i znanstvene smjernice o zaštiti kulturne baštine te potrebu uspostavljanja pomno planiranoga sustava zaštite kulturne baštine, umrežavanje i razvijanje solidarne mreže ustanova u kulturi je nužno. Treba istaknuti da je zbog velike količine knjižnična građa pod posebno velikim rizikom od oštećenja i gubitka – zabilježena je na nepostojanim medijima, ne postoji dovoljno prikladnih spremišnih prostora i potrebe zaštite gube utrku s rastućim potrebama korisnika.

Sustavi redovitoga i izvanrednoga djelovanja ustanova u kulturi – i knjižnica i drugih baštinskih ustanova koje skrbe za kulturnu baštinu te službi koje djeluju u kriznim uvjetima u sklopu sustava civilne zaštite, ponekad se bitno razlikuju.

Uspostavom unutarsektorske solidarne mreže te međusektorske mreže nacionalnih ključnih suradnika, kao što su Ministarstvo unutarnjih poslova, lokalna uprava i samouprava, vatrogasne jedinice, postrojbe civilne zaštite, nadležna ministarstva, stožeri civilne zaštite i druga lokalna, regionalna ili nadležna tijela zadužena za sigurnost i koordinaciju u kriznim uvjetima i dr., mogu se savladati brojne prepreke.