Održan Sedmi festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

Objavljeno 2.5.2017.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 28. travnja 2017. godine završen je Sedmi festival hrvatskih digitalizacijskih projekata.

Festival je organiziran sedmu godinu zaredom radi promicanja digitalizacije kao sredstva za osiguranje dostupnosti kulturne i znanstvene baštine, stjecanje novoga znanja, istraživanje, obogaćivanje kulturnoga identiteta i izražavanja, zabavu, poticanje kulturnoga turizma, povezivanje i inovativno korištenje tehnologije u kulturi, znanosti i obrazovanju.

Izlaganja na ovogodišnjem festivalu obuhvatila su suvremene teme iz područja digitalizacije, s posebnim naglaskom na okupljanje digitalne građe i metapodataka ustanova iz područja kulture i znanosti. Drugi dan Festivala bio je posvećen izlaganjima koja se bave područjem kulturne i kreativne industrije, korištenjem podataka i digitalnoga sadržaja te primjene naprednih tehnologija u razvoju proizvoda nastalih u projektima digitalizacije.

Drugi dan Festivala održana su sljedeća izlaganja:

Adina Ciocoiu (Europeana):
Cultural heritage: reuse, remake, reimagine with Europeana

Nives Tomašević (Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru):
Digitalizirana pisana baština kao izvorište autentične ponude kulturne i kreativne industrije Republike Hrvatske

Dubravka Bevandić (Služba za zaštitu prava na pristup informacijama):
Ponovna uporaba informacija u knjižnicama

Miroljub Stojanović, Mirjana Stanišić (Narodna biblioteka Srbije):
Digitalizacija legata Desanke Maksimović

Kristian Benić (Gradska knjižnica Rijeka):
GKR2020 – značaj digitalizacije u Europskoj prijestolnici kulture Rijeka 2020.

Mario Šimunković (Proksima):
Digitalni zavičaj

Adina Ciocoiu, Renata Petrušić, Jasenka Zajec (Europeana; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu):
Putovanje jugoistočnom Europom: predstavljanje projekta CSEEE

Ivana Majer, Martina Petrinović (Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske):
Quo vadis, Peristil? Digitalizirani Peristil i digitalni izazovi pred Društvom povjesničara umjetnosti Hrvatske

Koraljka Kuzman Šlogar, Irena Miholić (Institut za etnologiju i folkloristiku):
Etnografija Domovinskog rata: od znanstvenog projekta do digitalne zbirke

Artur Šilić, Nikola Bojić (samostalni istraživač; Institut za povijest umjetnosti):
ARTNET – primjer vizualizacije društvenih mreža u povijesti umjetnosti.