Konzervatorsko-restauratorski radovi na inkunabuli „Ezopove basne“ iz 1487. godine u NSK

Objavljeno 4.4.2017.

Inkunabula Aesopus moralisatus, tiskana 1487. godine u Brescii, dostavljena je na Odjel Zaštite i pohrane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 4. travnja 2017. radi izvođenja nužnih konzervatorsko-restauratorskih radova.  Prvotisak Aesopus moralisatus, odnosno Ezopove basne tiskao je i ilustrirao hrvatski tiskar Dobrić Dobričević, jedan od najvažnijih tiskara XV. stoljeća. Ovaj prvotisak, uz druga brojna i vrijedna djela, pripada fondu Knjižnice Franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu. Konzervatorsko-restauratorski radovi izvršit će se u suradnji s Javnom ustanovom „Nacionalni park Krka“ kao dio projekta „Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku.“

Inkunabula Aesopus moralisatus tiskana je na talijanskom i latinskom jeziku te je ukrašena sa 67 drvoreza. Korice su izrađene od drveta i presvučene tamno smeđom kožom, a nekoć se zatvarala pomoću metalne kopče koja je danas samo djelomično nađena.

Uvez knjige je u prilično lošem stanju – mehanička i biološka oštećenja vidljiva su i na drvenim stranicama korice, kao i na kožnoj presvlaci. Knjižni blok onečišćen je prašinom i prljavštinom, a na listovima su vidljiva brojna mehanička oštećenja, kao i mrlje nastale djelovanjem vlage i plijesni.

Laboratorijska istraživanja odgovorit će na pitanja o sastavu papira i tinte, životinjskom podrijetlu kože, vrsti drveta, a također će se provesti komparativna istraživanja s uvezima iz tog perioda. Čišćenjem listova uklonit će se stoljetna prašina i nečistoće, pljesnivi će se listovi dezinficirati, a oštećeni listovi restaurirati metodom klasične ručne restauracije japanskim papirom.

Na uvezu će se provesti detaljni konzervatorsko-restauratorski radovi koji uključuju rekonstrukcija šivanja knjižnog bloka,  spajanje knjižnog bloka i korica, restauraciju drvenih stranica korica, konzervaciju i restauracija izvorne kožne presvlake, čišćenje i konzervaciju postojećih metalnih dijelova kopči te rekonstrukciju kopči. Za inkunabulu će se izraditi i zaštitna kutija,  a sve faze konzervatorsko-restauratorskih radova bit će detaljno dokumentirane, kao i fotodokumentirane.

Dobrić Dobričević pripada među najzvažnije tiskare XV. stoljeća, a njegovi tiskotvori među vrhunska ostvarenja crne meštrije. Do 1500. godine tiskao je više od 40 knjiga, odnosno inkunabula, od kojih su četiri tiskane u Veroni, a 38 u Brescii.

Prvi se put ime Dobrića Dobričevića spominje 12. ožujka 1478. godine u kolofonu Opera, zapravo, De divinis institutionibus Celija Firmijana Laktancija koji je ovo djelo započeo pisati 303. godine a dovršio ga 313. godine. Spomenuto djelo Dobrićević je tiskao u Veneciji zajedno s drugim velikim hrvatskim tiskarom XV. stoljeća Andrijom Paltašićem, Kotoraninom, koji je u rasponu od 1477. do 1499. tiskao u Veneciji 42 prvotiska, uglavnom, djela grčkih i rimskih klasika, a u Zbirci rukopisa i starih knjiga pohranjeno je 11 njegovih  prvotisaka.

Dobričević se 1481. preselio u Veronu, a njegovo je ime navedeno u impresumu školske gramatike A. de Villa Dei Grammatica metrice scripta tiskane 17. veljače, a 24. listopada tiskao je djelo Horae Beatae Mariae Virginis, zatim u rasponu od 20. prosinca 1481. do 7. veljače 1482. dvosveščano djelo Flavija Bionda Roma instaurata [Acc.: De origine et gestis Venetorum. Italia illustrata]. Od njegovih tiskarskih djela u Veroni posebno treba istaknuti djelo Roberta Valturija (1405.-1475.) De re militari (13. veljače 1482.) i talijanski prijevod Opera dell’arte militare (17. veljače 1482.), koje sadržava 254 lista, a urešeno je s 96 dvoreza.

Kada su u Veroni nastupila nesigurna vremena, Dobričević se 1483. preselio u Bresciu.

Godine 1487. tiskao je Dobričević u Bresciji dva bogato urešena djela, i to, 7. ožujka djelo Aesopus moralisatus te 31. svibnja spjev Dantea Alighierija Cantica ovvero Commedia na 309 listova folio-formata što predstavlja remek-djelo tiskarstva XV. st. Giovanni Boccaccio, prozvao je kasnije ovo djelo La Divina Commedia, pa je ono danas poznato pod tim nazivom. Božanstvena komedija započinje predgovorom talijanskoga humanista Cristofora Landina, a kao popratna ilustracija otisnuto je preko cijele stranice 67 prekrasnih drvoreza na crnoj podlozi s prizorima iz Pakla, Čistilišta i prvoga pjevanja Raja.