Izdvajamo s Portala starih novina na današnji dan – Barun Franjo Trenk

Objavljeno 1.7.2011.

Stotinu i osamdeset godina nakon rođenja baruna Franje Trenka, vojskovođe i pustolova koji je jednakom mjerom marširao europskim ratištima i pučkim legendama, u 13. broju Doma i svieta, 1. srpnja 1891. godine čitamo podulji članak o tom nadasve neobičnom čovjeku. Danas, 300 godina nakon njegova rođenja i 270 godina nakon osnutka njegovih legendarnih pandura, sa znatiželjom možemo pratiti kako je 19. stoljeće interpretiralo i vrednovalo njegov život.

James Bond 18. stoljeća: pustolov, kockar, ljubavnik i junak, barun Franjo Trenk rodio se u talijanskoj Calabriji kao Franz von der Trenck, sin pruskog časnika, a za sebe je volio reći „Ich bin Schlavoner“. Otkuda ta rečenica u ustima jednog Germana i zašto je i dandanas jedan od najpopularnijih junaka u slavonskoj i hrvatskoj predaji? Odgovor zacijelo leži u hrabrim i dotad neviđenim vojnim pothvatima koje je izvodio sa šačicom Slavonaca, okupljenih u postrojbi zvanoj Trenkovi panduri, koju je sam osnovao, a koji su ga proslavili po cijeloj tadašnjoj Europi.

Život baruna Trenka više nalikuje kakvom pustolovnom romanu nego biografiji prosječnog Europljanina 18. st. U nasljeđe nam je ostavio dvije knjige memoara, koje je pisao u tamničkim danima u Spielbergu, kamo je dospio nakon što se nije uspio suprotstaviti optužnicama za okrutnost, korupciju i zadržavanje plaća pandurima. Trenkova autobiografija, puna pretjerivanja, svojim je šarmom osvojila generacije umjetnika. Tako ga je nakon poroda primalja navodno kupala u vinu jer je zamalo umro, a svoj burni život završio je gotovo pokajnički: pokopan je prema vlastitoj želji u kapucinskom odijelu u samostanskoj grobnici u Brnu. Izvori navode da je preživio 102 dvoboja, 14 ranjavanja i 2 osude na smrt, pokopao ženu i četvero djece, sa stotinjak svojih pandura pobjeđivao vojske od više tisuća vojnika… Nije stoga neobično da je inspirirao i prizivao muze. O njemu su pisali Josip Eugen Tomić, autor djela Barun Franjo Trenk: pučki igrokaz u četiri činaJosip Andrić u romanu Barun F. Trenk: historički roman iz slavnih vremena Marije Terezije, a Trenkova autobiografija inspirirala je i Srećka Albinija za stvaranje operete Barun Trenk, koja je obišla mnoga svjetska i domaća kazališta. Poveznica Trenka i glazbe osobito je zanimljiva iz razloga što su njegovi panduri bili prva vojska u Europi koja je u svom sastavu imala vojnu glazbu, tzv. Turkisch band, kojom je plašila protivnike na bojnom polju.

Barun Franjo Trenk, genijalni vojskovođa, neustrašivi borac i neumorni pustolov, i danas inspirira životom i djelom, osobito Slavonce, kojima je po srcu i vlastitom priznanju pripadao.

Članak u cijelosti pročitajte na Portalu starih hrvatskih novina.

Više detalja o pandurima Baruna Trenka pročitajte na facebook profilu Knjižnice.