|
ISSN Obavijest:nove stranice ISSN ureda za Hrvatsku nalaze se na adresi: http://www.nsk.hr/Service.aspx?id=61. Pričekajte trenutak da se učitaju nove stranice ili kliknite ovdje.
ŠTO JE ISSN? ISSN (International Standard Serial Number) je međunarodni standardni broj serijske publikacije kojim se ona identificira neovisno o zemlji izdavanja, jeziku ili abecedi, učestalosti izlaženja, mediju itd. ISSN služi jedinstvenoj identifikaciji serijskih publikacija u okviru univerzalne bibliografske kontrole. Kao jedinstven i postojan identifikator ISSN olakšava obradu, prijenos i razmjenu podataka o serijskoj građi između knjižnica, sekundarnih službi, dobavljača, nakladnika itd. Primjenjuje se na sve serijske publikacije i integrirajuću građu neovisno o mediju na kojemu izlaze te izlaze li sada ili su prestale izlaziti ili će tek izaći. Serijska publikacija je neomeđena građa koja izlazi u uzastopnim zasebnim dijelovima, obično s brojčanim ili kronološkim oznakama, bez predviđena završetka (npr. periodičke publikacije, godišnji izvještaji, novine). Integrirajuća građa je građa koja se dopunjuje ili mijenja nadopunama koje se uključuju u cjelinu i ne ostaju izdvojene (npr. publikacije sa slobodnim listovima i mrežna mjesta koja se osuvremenjuju).
ISSN je svjetska mreža za identifikaciju serijskih publikacija koju čine nacionalni uredi 75 zemalja. Međunarodni ured za ISSN u Parizu (ISSN International Centre) koordinira rad nacionalnih ureda i održava bazu podataka koja je dostupna:
Upisnik ISSN-a (ISSN Register) jedinstveni je izvor bibliografskih podataka o serijskim publikacijama iz cijeloga svijeta. Broji više od 1 095 000 zapisa serijskih publikacija iz 180 zemalja na više od 150 jezika. Godišnje se povećava za 40 000 do 60 000 novih naslova.
Osim jedinstvenih identifikacijskih elemenata (ISSN - ključni naslov - skraćeni ključni naslov) Upisnik ISSN-a sadrži i ostale elemente koji su neophodni za identifikaciju serijske publikacije (npr. nakladnik, mjesto i učestalost izlaženja).
Hrvatski nakladnici (ali i drugi korisnici, npr. knjižnice, skupni katalozi) mogu dobiti ISSN u ISSN uredu za Hrvatsku tako da uz pismeni zahtjev pošalju ogledni primjerak serijske publikacije ili radnu verziju naslovne stranice, impresuma i kazala prvog sveščića za časopis koji još nije izašao. Sukladno Zakonu o knjižnicama, nakladnik je dužan dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici 9 primjeraka svakog broja objavljene serijske publikacije. (Služba za obvezni primjerak) OBRAZAC ZA
DODJELU ISSN OZNAKE
ČESTA PITANJA VEZANA UZ ISSN 1. Koje publikacije mogu dobiti ISSN?ISSN dobivaju sve serijske publikacije i integrirajuća građa ako redovito izlaze pod stalnim naslovom i sadrže sve potrebne podatke za opis i identifikaciju. 2.
Ima li ISSN neko značenje? 3.
Koja je razlika između ISSN-a i ISBN-a? 4.
Koje promjene zahtijevaju novi ISSN? 5.
Treba li časopis izaći da bi dobio ISSN? 6.
Mogu li časopisi koji pod istim naslovom izlaze na više medija (papir,
online) koristiti isti ISSN?
ISSN se na publikacijama navodi
u obliku akronima ISSN iza kojeg slijede dva puta po 4 znamenke između
kojih je crtica (npr. ISSN 0000-0000). Osma znamenka je kontrolna, a računa
se algoritmom na temelju prethodnih 7. Ponekad je kontrolna znamenka X
ako je rezultat računa veći od 10.
EAN (European Article Numbering) je jedinstveni sustav označavanja proizvoda. Hrvatskim nakladnicima preporučujemo da za označavanje serijskih publikacija koriste crtični kod koji se temelji na ISSN oznaci. Tako se postiže istodobna identifikacija serijske publikacije u upisniku ISSN-a i označavanje za trgovačku mrežu sukladno EAN normi. Pojedini brojevi označavaju se korištenjem dodatka. Svaki nakladnik mora se pridržavati sljedećeg:
Dodatna pojašnjenja mogu se dobiti u ISSN uredu za Hrvatsku i u Hrvatskom udruženju za kodiranje EAN CROATIA (Tuškanac 14, 10000 Zagreb, tel. 4895-000, faks 4895-001, e-mail: ean-croatia@ean-croatia.hr).
Nakladnici koji pokreću novi časopis mogu se javiti ISSN uredu za Hrvatsku i dobiti upute za uređivanje i oblikovanje serijskih publikacija. UPUTE ZA UREĐIVANJE I OBLIKOVANJE ČASOPISA Podaci koji se navode na naslovnoj stranici (prvoj stranici korica ili unutarnjoj naslovnoj stranici) primarnog časopisa:
Naslov treba biti što kraći i jasno upućivati na sadržaj publikacije. Treba ga uvijek donositi u istom obliku na svim mjestima u publikaciji, osim gdje se koristi skraćeni ključni naslov. Obrojčivanje volumena ili godišta mora biti kontinuirano, a označava se arapskim brojevima. Prvi sveščić svakog volumena, odnosno godišta, mora započeti brojem 1 i nastaviti se slijedom kroz cijelo godište. Godina izdavanja treba se poklapati s kalendarskom godinom, a ako se razlikuju treba navesti obje godine. Paginacija počinje od prve stranice teksta članaka i navodi se neprekinuto kroz cijelo godište. Korice, naslovna stranica i oglasi se ne paginiraju. Kazalo sveščića mora sadržavati ime(na) autora i naslove članaka, koje treba navesti na isti način kao i u zaglavlju, i početnu i završnu stranicu članka. U znanstveno-stručnim časopisima treba navesti i kategoriju svakog članka. Kazalo treba smjestiti na prvoj stranici sveščića, odmah iza naslovnice. Ako se kazalo ne nalazi na tom mjestu, potrebno je na stranici s kazalom navesti i sve podatke za bibliografsku identifikaciju časopisa (naslov, ISSN, podatak o volumenu odnosno godištu, broj tekućeg sveščića, mjesto i godinu izdavanja). Raspored elemenata u svim brojevima jednog volumena i njihovo oblikovanje moraju biti jednaki. Moguće izmjene unose se u prvom broju određenog volumena. Znanstveno-stručni časopis treba tiskati upute autorima o načinu pripreme članka za objavljivanje (detaljne upute potrebno je tiskati barem jednom godišnje, a u svakom sveščiću treba navesti kratak opis časopisa). OBLIKOVANJE ČLANAKA U ZNANSTVENO-STRUČNIM ČASOPISIMA Primarni časopisi objavljuju članke koji se recenziraju i one koji ne podliježu recenzentskom postupku. Radovi koji se kategoriziraju kao znanstveni i stručni moraju imati dvije pozitivne recenzije. Recenzirani radovi kategoriziraju se na sljedeći način: 2. Radovi koji sadrže izvoran, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela, u kojemu autor i sam aktivno sudjeluje. Mora biti naglašena uloga autorova izvornog doprinosa u tom području u odnosu na već objavljene radove, kao i pregled tih radova (pregledni radovi). 3. Radovi koji sadrže korisne priloge iz struke i za struku a ne moraju predstavljati izvorna istraživanja (stručni radovi). Kategorija članka navodi se uz naslov u kazalu sveščića. Jednom prihvaćeni članak obavezuje autora da isti članak ne smije objaviti drugdje bez dozvole uredništva časopisa koje je članak prihvatilo, a i tada samo uz podatak o tome gdje je članak objavljen prvi put. Podaci koji se navode uz svaki članak Uz svaki kategorizirani članak objavljuje se sažetak. Sažetak treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak. Treba ga pisati u trećem licu i izbjegavati pasivne glagolske oblike. Ovisno o dužini članka sažetak može imati od 100 do 250 riječi. Sažetak, neovisno o jeziku članka, mora biti na hrvatskom jeziku i na jednom od svjetskih jezika (najčešće je to engleski). Sažetak na jeziku članka treba smjestiti između zaglavlja članka (naslov, imena autora i dr.) i teksta članka, a sažetak na drugom jeziku iza teksta članka. Sažetak na drugom jeziku mora sadržavati i naslov članka, ključne riječi te adresu autora na istom jeziku. NORME ZA SERIJSKE PUBLIKACIJE
HRN ISO 8:1997 en Dokumentacija - Uobličavanje periodičkih publikacija HRN ISO 18:2003 hr Dokumentacija - Kazalo u periodičkim publikacijama HRN ISO 214:2003 hr Dokumentacija - Sažeci za publikacije i dokumentaciju HRN ISO 215:2003 hr Dokumentacija - Uobličavanje priloga u periodičkim i drugim serijskim publikacijama HRN ISO 690:1998 hr Dokumentacija - Bibliografske bilješke - Sadržaj, oblik i struktura HRN ISO 3297:2003 hr Dokumentacija - Međunarodni standardni broj serijske publikacije (ISSN) Više o normizaciji može se vidjeti na stranicama Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. |
![]() |
|||||||||||||
|
UREDNIŠTVO |