Iz starih hrvatskih novina o Nikoli Tesli

Objavljeno 8.1.2013.

Neka budućnost kaže istinu i sudi svakog prema njegovu djelu i dostignućima. Sadašnjost je njihova; budućnost za koju sam stvarno radio, je moja.

Nikola Tesla

U sklopu Portala starih hrvatskih novina u prilozima Banovac, Dom i sviet, Jutarnji list, Pučki prijatelj i Vinkovce und Umgebung od 1894. do 1924. godine dostupni su brojni članci koji izvješćuju o radu Nikole Tesle – od izgradnje Tesline kugle (tornja), nacrta modela obrane pomorskih luka minama koje se aktiviraju bežično, pokusa na rendgenskim zrakama, izuma maloga električnog vibratora – do bežičnoga prijenosa električne energije te nove električne željeznice.

Uz 70. obljetnicu smrti jednoga od najvećih svjetskih izumitelja, Nikole Tesle, pozivamo Vas na čitanje osvrta o njegovu radu dostupnih na Portalu starih hrvatskih novina.

Nikola Tesla rodio se u malome mjestu Smiljan kod Gospića, 10. srpnja 1856. godine. Osnovnu školu pohađao je u Smiljanu i Gospiću, a Nižu realnu gimnaziju u Rakovcu kod Karlovca. Usprkos pritisku majke Georgine i oca Milutina da nastavi očevim putem i postane svećenik, Tesla se odlučuje na studij tehničkih znanosti u Grazu, a poslije je studirao tehniku u Pragu. Zanimljiva je pojedinost iz toga razdoblja Teslina života da su mu se toliko svidjela Voltaireova djela da je sve naučio napamet.

Tesla je roditelje iznimno cijenio. Oca je smatrao istinskim životnim filozofom, pjesnikom i piscem, čije su propovijedi rječite poput Abrahamovih. Ističe kako je otac imao neobično jako pamćenje i često je citirao duge tekstove na nekoliko jezika. Moja majka bila je prvorazredni izumitelj i vjerujem da bi postigla vrlo mnogo da nije bila tako udaljena od suvremenog života i mnogobrojnih mogućnosti koje on pruža. Izumila je i konstruirala mnoge naprave, govorio je Tesla o svojoj majci.

Gospodine Edison, poznajem dva velika čovjeka. Jedan ste vi, a drugi je mladić koji stoji pred Vama, stajalo je u preporucikoju je za Teslu sastavio Edisonov suradnik Charles Batchelor, kada se Tesla s četiri centa uputio u Ameriku. Dokumentacija luke u New Yorku potvrđuje kako je Tesla u Sjedinjene Američke Države došao sa 25 godina, 7. travnja 1882. godine, brodom SS Nordland iz europske luke Antwerpen.

Tesla se zapošljava kod Thomasa Edisona, no dva se snažna karaktera nikako nisu mogla složiti o načinu rada pa se Tesla odlučuje za utemeljivanje vlastite tvrtke Tesla Electric Light & Manufacturing.

U Chicagu se 1893. godine održavala svjetska izložba Expo, a izradba sustava osvjetljenja povjerena je upravo Tesli. Nešto poslije Tesla je dobio i posao izradbe konstrukcijskoga pogona hidrocentrale na Nijagarninim slapovima.

Višefazni sustav naizmjenično pokretanoga dinama, transformator, elektromagnetski motor, visokofrekventni elektricitet, bežični prijenos električne energije, radijsko upravljanje letjelicama, radar, iskorištavanje solarne energije, radiokomunikacija s drugim planetima, stacionarni valovi, samo su neki od patenata, izuma i otkrića na kojima svijet može zahvaliti Nikoli Tesli. Mnoge njegove ideje i danas se proučavaju iz bilježnica koje su ostale iza njega.

Njegovo najveće otkriće, a Tesla je za sebe uvijek govorio da nije izumitelj, već otkrivač stvari koje postoje u prirodi oko nas, bili su stacionarni valovi. Upravo otkriće stacionarnih valova pomoglo je u dokazivanju njegove teorije da Zemlja može poslužiti kao vodič te reagira kao glazbena viljuška na električne vibracije na određenoj frekvenciji. Ti su podatci pomogli Tesli da u Colorado Springsu upali 200 žarulja, koje nije povezao žicom, na udaljenosti od 40 kilometara.

Nakon smrti majke 1892. godine došao je u Hrvatsku i u Zagrebu sudjelovao na sjednici Gradskoga vijeća te održao predavanje o izmjeničnoj struji. Smatram svojom dužnošću da kao rođeni sin svoje zemlje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu savjetom i činom, istaknuo je Tesla tom prigodom.

Osim što je bio genijalan znanstvenik, Tesla je govorio i šest stranih jezika, a navodno je i u poznim godinama bio u odličnoj fizičkoj spremi. Priča se kako je Tesla, 199 centimetara visok čovjek, poskliznuvši se na njujorškome pločniku napravio salto i dočekao se na noge, a tada je imao već 80 godina.

Tesla se nikada nije ženio jer je smatrao da bi ga to omelo u poslu. Prijateljevao je s kiparom Ivanom Meštrovićem i književnikom Markom Twainom, ali jedinim pravim prijateljima smatrao je golubove, koje je često hranio u Bryant parku.

Iako su je novac silno trebao, 1912. godine odbija Nobelovu nagradu iz fizike jer ju je trebao dijeliti s Edisonom za kojeg je tvrdio da nije pravi znanstvenik. Edisonovu medalju, najveće odlikovanje Američkoga instituta električnih inženjera, Tesla je dobio 1917. godine. Za života je stekao petnaest počasnih doktorata.

Umro je sa 87 godina, 7. siječnja 1943. u New Yorku. Posljednju počast odalo mu je dvije tisuće ljudi u katedrali St. John the Divine, među njima i trojica nobelovaca koji su došli pozdraviti čovjeka koji je popločao put čitavom tehnološkom razvoju modernog doba.

Međunarodna elektrokomisija, u čast stogodišnjice rođenja Nikole Tesle, njegovim je prezimenom nazvala mjernu jedinicu za magnetsku indukciju, čime se svrstao među samo četrnaest svjetskih znanstvenika po kojima su nazvane fizikalne jedinice u međunarodnome sustavu jedinica. Enciklopedija Britannica uvrstila ga je među deset najvažnijih ljudi u svjetskoj povijesti. Teslino poprsje krasi i predvorje sveučilišta Yale, koje je Tesli prvo dodijelilo počasnu diplomu 1894. godine. Uz brojna priznanja svakako treba istaknuti da je po Tesli imenovano i brdo na Mjesecu, što se u znanstvenoj zajednici smatra iznimnom čašću.

U spomen na čovjeka za kojeg mnogi kažu da je započeo Drugu industrijsku revoluciju i čije se otkriće okretnoga magnetskog polja i izradba generatora izmjenične struje smatra najvećim otkrićem u zadnjih 500 godina, a u povodu 150. godišnjice rođenja Nikole Tesle, UNESCO i Vlada Republike Hrvatske proglasili su 2006. godinu Godinom Nikole Tesle.