In memoriam Radoslav Katičić

Objavljeno 12.8.2019.

Dana 10. kolovoza 2019. godine, u 90. godini života, napustio nas je akademik Radoslav Katičić, filolog, jezikoslovac, književni povjesničar te jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine.

Radoslav Katičić rođen je u Zagrebu 1930. godine te je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1954. godine diplomirao klasičnu filologiju. Godine 1959. doktorirao je tezom Pitanje jedinstva indoevropske glagolske fleksije te 1985. godine postao asistentom na Katedri za indoeuropsku poredbenu lingvistiku na Filozofskome fakultetu gdje je počeo sustavno predavati sanskrt i paleobalkansku lingvistiku, kao i poredbenu indoeuropeistiku. Redovitim je profesorom postao 1972. godine.

Djelujući u Zagrebačkom lingvističkom krugu Hrvatskoga filološkoga društva od 1956. godine, zajedno s B. Lászlóm, Katičić je sustavno promicao strukturalnu lingvistiku i druge moderne metode među mlađim djelatnim hrvatskim jezikoslovcima te osim mnogobrojnih studija objavio je i knjige Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije (1967.), Jezikoslovni ogledi (1971.), Prilog općoj teoriji poredbenog jezikoslovlja (A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics, 1979.), Novi jezikoslovni ogledi (1986., 1992.), Litterarum studia (1998.), Na kroatističkim raskrižjima (1999).

Napisao je i prvu sustavnu povijest indijske književnosti u Hrvatskoj Stara indijska književnost (1973.), te nekoliko knjiga o rekonstrukciji slavenskih i baltoslavenskih mitoloških tekstova na temelju njihovih tragova u folkloru (Božanski boj: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, 2008.; Zeleni lug, 2010.; Gazdarica na vratima, 2011.; Vilinska vrata, 2014.).

Suautor je teksta Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koje je u prostorijama Matice hrvatske sastavila skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika koja uz Katičića uključuje Miroslava Brandta, Dalibora Brozovića, Tomislava Ladana, Slavka Mihalića, Slavka Pavešića te Vlatka Pavletića.

Na području slavistike Katičić je najrenomiraniji hrvatski stručnjak u međunarodnim razmjerima. Svojim velikim znanstvenim opusom i radom pridonio je ugledu hrvatske znanosti u svijetu. Godine 1977. postaje redovitim profesorom slavenske filologije na Sveučilištu u Beču, gdje je od 1998. godine profesor emeritus. Od 1973. godine izvanredni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te redoviti član od 1986. godine; bio je dopisni član Austrijske akademije znanosti (OeAW) od 1981. godine te pravi član od 1989. godine, od 1984. godine član je Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), od 1987. godine član je Norveške akademije znanosti i umjetnosti te od 1999. godine počasni član Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za životno djelo 2006. godine.