„Harvardski klasici“ besplatno dostupni u elektroničkome obliku

Objavljeno 29.1.2016.

Harvardski klacisi, prvobitno poznati kao Dr. Eliot’s Five Foot Shelf, antologija je klasičnih djela svjetske literature koju je sastavio i uredio Charles W. Eliot, 21. rektor Sveučilišta u Harvardu. Prvo je izdanje u 51 svesku objavljeno 1909. godine., a 1917. objavljen je dodatak Harvardskim klasicima The Shelf of Fiction. Harvardski klasici digitalizirani su te im se može besplatno pristupiti preko mrežne stranice nakladnika Bartleby, kao i preko digitalne knjižnice Internet Arhives kako prenosi portal za kulturu i obrazovanje Openculture.

Harvardski klasici sastoje se od približno 1850 djela, kao i Eliotovih uputa za čitanje. Odabrana literatura za prvi dio Harvadskih klasika okuplja kapitalna djela koja obuhvaćaju šest područja – povijest i civilizacija, religija i filozofija, izobrazba, znanost, politika te kritika literature i lijepih umjetnosti. Okupljena djela zapravo predstavljaju napredak čovjeka od najranijih povijesnih razdoblja sve do 19. stoljeća. Dodatnih 20 svezaka okuplja djela iz klasične književnosti. The Shelf of Fiction nastao je u suradnji Charlesa W. Eliota i Williama A. Neilsona, profesora engleskoga jezika.

Charles W. Eliot u svojim je govorima znao isticati kako se je moguće obrazovati ako se svaki dan 15 minuta predano čita zbirka knjiga koja može stati na policu visoku pet stopa, odnosno metar i pol. Eliot je zapravo tim govorima poticao i zastupao ideju slobodnoga, odnosno samostalnoga obrazovanja. Nakladniku P. F. Collier and Sons svidjela se zamisao te su urednici Norman Hapgood i William Patten predložili Eliotu da odabere zbirku tekstova koja bi mogla poslužiti toj svrsi. U uvodniku Harvardskih klasika Charles W. Eliot naglašava kako zbirka djela nije zamišljena kao muzejski izložak najvrjednijih djela svijeta, već kao prijenosno sveučilište.

Kritičari Harvardskih klasika navode kako su iz zbirke izostavljena esencijalna djela s današnje točke gledišta, odnosno tadašnjih radikalnih mislioca, poput Marxa, Freuda, Nitzchea i Kierkegaarda, a s obzirom na to da je djelo nastajalo u razdoblju kada većina žena nije imala pravo glasa, izostaju i autorice.