Tim se povodom okupljenima obratila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko, istaknuvši kako Europska knjižnica promiče knjižničarstvo te kako moderna knjižnica današnjice predstavlja spoj suvremenosti i tradicije, o čem svjedoče i zbirke Nacionalne knjižnice dostupne preko portala Europske knjižnice – starija vrijedna građa dostupna u Digitalnome akademskom repozitoriju, na portalu Digitaliziranih novina i časopisa, kao i digitalizirana građa iz Zbirki građe posebne vrste Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te najnovija digitalna građa dobivena pobiranjem nacionalne internetske domene dostupna u Hrvatskome arhivu weba.
Iz Kraljevske knjižnice u Haagu, sjedištu Europske knjižnice, okupljenima se obratio Aubéry Escande, voditelj za komunikacije, marketing i uredništvo TEL-a, istaknuvši važnost prisutnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s pristupom njezinim zbirkama i digitaliziranom građom, u zajednici Europske knjižnice još od 2005. godine. Voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga dr. sc. Ivan Kosić predstavio je izvornike nekih od najvrjednijih djela pohranjenih u Zbirci koja će u digitalnome obliku biti predstavljena na portalu Europske knjižnice, a savjetnica za digitalizaciju dr. sc. Sofija Klarin Zadravec pokazala je njihove digitalne inačice dostupne u sklopu Digitalizirane baštine Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Odabir Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice mjeseca radi predstavljanja njezine najvrjednije digitalizirane građe, ali i cjelokupne baštine, dolazi u trenutku kada Hrvatska postaje članica Europske unije. Tijekom srpnja Europska će knjižnica svim svojim korisnicima predstaviti reprezentativna djela hrvatske kulturne baštine, kao što je Vinodolski zakonik, drugi po starosti slavenski pravni spomenik, prva hrvatska geološka karta s početka 20. stoljeća, glasovito djelo Fausta Vrančića Machinae novae te brojne druge jedinice građe iz kataloga i zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Susret s novinarima u povodu odabira NSK kao knjižnice mjeseca appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izložba Chachipe Map održava se u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 18. do 27. lipnja 2013. godine pod pokroviteljstvom dr. sc. Ive Josipovića, predsjednika Republike Hrvatske i Georgea Sorosa, osnivača Mreže fondacija Otvoreno društvo.

Chachipe Map treće je fotografsko natjecanje koje su organizirali Mreža fondacija Otvoreno društvo i Arhiv Otvorenoga društva. Na romskome jeziku chachipe znači istina ili stvarnost, a može značiti i pravo.

Fotografsko natjecanje Chachipe Map, najavljeno u listopadu 2011., fotografima je dalo priliku da pokažu kako oni vide Rome u zemljama koje sudjeluju u Desetljeću za uključivanje Roma 2005. – 2015. Natjecanje Chachipe Map tražilo je fotografije koje nisu stereotipne i ne sadrže predrasude, koje prikazuju suživot Roma i pripadnika ostalih naroda, koje temama pristupaju otvoreno, a možda prenose i krajnje nova gledišta.

Fotografi su svoje fotografije mogli prijaviti u sljedećim skupinama: Lokalni junak, Zajednički nazivnik i Ostvareni san.

Od 1117 fotografija koje su prijavljene za natječaj, međunarodni ocjenjivački sud odabrao je tri pobjedničke fotografije u svakoj od navedenih skupina.

The post Izložba fotografija iz života Roma „Chachipe Map“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Na navedenim izložbama velik broj zemalja iz cijeloga svijeta predstavlja svoju godišnju produkciju knjiga u sedam skupina – književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja te katalozi.

Pozivamo sve zainteresirane hrvatske nakladnike da do 4. srpnja 2013. godine pošalju knjige koje bi željeli prijaviti na adresu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom „Hrvatska lijepa knjiga“. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene od 17. srpnja 2012. do 3. srpnja 2013. godine. Molimo nakladnike da uz prijavljene knjige prilože ispunjeni obrazac.

Ocjenjivački sud odabrat će tijekom srpnja najljepše oblikovane hrvatske knjige, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost preko medija te iste nakon toga poslati u Frankfurt.

Odabrane knjige nakon sajmova u Frankfurtu i Leipzigu postaju dio fonda German Book and Type Museum koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

The post Poziv za sudjelovanje hrvatskih knjiga na izložbama Book Art International i Best Book Design from all over the World appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

ISBN (International Standard Book Number, Međunarodni standardni knjižni broj) je međunarodni identifikator knjiga i drugih omeđenih publikacija na različitim medijima i formatima (tisak, CD-ROM, USB, online, mobilni uređaji, PDF, HTML, EPUB, aplikacije za e-knjige itd.), koji olakšava poslovanje u nakladničkoj, knjižarskoj i knjižničarskoj djelatnosti.

Više o radu ureda i pravilima sustava.

Hrvatski ured za ISBN nedavno je na svojim stranicama objavio i upute za dodjelu ISBN-a e-knjigama.

The post 9000 nakladnika registrirano u Hrvatskome uredu za ISBN appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Polusatni koncert će se održati u ponedjeljak, 17. lipnja 2013. godine, s početkom u 12 sati, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

PROGRAM:
J.Brahms
Sonata za violinu i klavir u G-duru op.78
Vivace ma non tropo
Adagio
Allegro molto moderato

C.Saint-Säens
Introdukcija i Rondo Capriccioso

The post Podnevna glazbena stanka u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Knjiga se sastoji od osam poglavlja: Čunovo u prijašnji stoljeći do danas, Život u Čunovu u toku crikvenoga ljeta, Muzej i stare stvari, Povijest crikve u Čunovu, Stare hrvatske knjige pronadjene u našem selu, Apokrifna literatura i rukopisi i Povijest Čunova – pregled.

U njima se govori o povijesti ovoga sela od najranijih vremena, o razdoblju naseljavanja Rimljana, Avara i Slavena, kao i selidbi Hrvata u Čunovo tijekom 16. stoljeća. Tema je i Čunovo u 17. i 18. stoljeću te povijest Crkve u tome mjestu koja potječe upravo iz toga razdoblja.

Autori donose i popis hrvatskih prezimena te opisuju običaje Hrvata za vrijeme Božića, Uskrsa, na svadbama i sl. Uz zemljovide i fotografije stanovnika ovoga mjesta, prikazuju se i slike stvari koje su nekada koristili – preslica, tkalačkih stanova, škrinja ili ormara.

Posebno je zanimljivo poglavlje o starim hrvatskim knjigama, među kojima su najzastupljenije one vjerskoga sadržaja: molitvenici i katekizmi, ali i školske knjige. Izdvojeno je djelo Hiža zlata, najstariji gradišćansko-hrvatski molitvenik autora franjevca Lovre Bogovića rodom iz Velikoga Borištrofa, koji ju je izdao na vlastiti trošak 1754. godine. Taj je molitvenik do 1869. doživio 15 izdanja (pretpostavlja se da ih je ukupno bilo 20). Godine 1829. preradio ga je Jožef Ficko i od tada nosi naziv Nova hiža zlata. To izdanje završava sa 91 jačkom, čiji su tekstovi vrlo stari – objavljeni su u pjesmaricama iz 17. stoljeća.

Autori spominju i druge vrijedne knjige poput Evanđelja ili knjiga Vrata nebeska Šimona Kniefaca te Zsitka Szveceva koju je napisao Mathias Vogli, a s njemačkoga na hrvatski preveo Šime Meršić. Objavljena je 1864. godine.

U poglavlju posvećenome knjigama govori se i o prvoj slovičkoj čitanci kojoj nedostaje prvih nekoliko stranica pa se ne zna njezin točan naziv, ali poznato je da ju je koristio Pavao Puhović, rođen u Čunovu 1858. godine. Pretpostavlja se da je tiskana u razdoblju od 1850. do 1860. godine kada se pokušavalo ujediniti jezik svih Hrvata u Austro-ugarskoj monarhiji. Kao zanimljivu činjenicu autori navode podatak da je poglavlje na stranici 116 posvećeno ćiriličnoj azbuci, dok se na kraju nalazi kratka gramatika hrvatskoga jezika.

Posebno poglavlje ove vrijedne monografije posvećeno je apokrifnoj literaturi i rukopisima te jačkama.

Knjiga završava zapisom o arheološkim nalazištima iz doba Rimskoga carstva te povijesnim pregledom bitnih događaja u Mošonskoj županiji u kojemu spominje i Čunovo. Autor mu je svećenik, profesor i povjesničar Ede Ivánfi.

The post NSK preporuka – prinove u fondu – Čunovo, naše selo i naša obec appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Izvor: Flavorwire

The post Biblio-restaurant – pravo mjesto za knjigoljupce i gurmane appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Zbirka Novak – Mappae Croaticae bez sumnje jedna je od malobrojnih, najvažnijih i najbogatijih hrvatskih kartografskih zbiraka. Drago Novak predanim je višegodišnjim radom i marljivošću prikupio kartografsku zbirku od 570 listova zemljopisnih karata, 63 sveska atlasa s pripadajućim ekslibrisima Novak te 99 svezaka knjiga, također s pripadajućim ekslibrisima. Za života često je posjećivao Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu te izrazio želju da nakon njegova odlaska/smrti Zbirka Novak bude pohranjena i obrađena u Zbirci zemljopisnih karata i atlasa kao cjelovita zaokružena cjelina, digitalizirana, objavljena kao katalog te da korisnicima i širokoj javnosti bude omogućen uvid u ovu jedinstvenu vrijednu hrvatsku kartografsku kulturnu baštinu.

Prof. dr. Novak držao se sljedećih mjerila za odabir i nabavu građe – karte prikazuju u cijelosti ili dijelom dio hrvatskoga povijesnog prostora, koji se od XVI. do XX. stoljeća nalazio pod vlašću neke od susjednih imperijalnih sila, a autor ili kartograf karte hrvatskoga je podrijetla. Ta su mjerila osigurala da je fond Zbirke Novak, Mappae Croaticae, kako joj i sam naziv kaže, još jedna vrijedna hrvatska zbirka, kartografska Croatica.

The post Zbirka Novak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

(Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike)

Što se više udaljujemo od vremena nastajanja nekoga djela, to su nam sve više sužene, ali ne i uvijek, mogućnosti da dođemo do vrela iz kojih je autor crpio podatke za svoj stvaralački rad. Katkad su ti izvori razgranati pa nam otežavaju da otkrijemo onaj pravi izvor ili ono vrelo koje će nam ponuditi dragocjene podatke.
Kad je riječ o djelima našega istaknutoga jezikoslovca Antuna Mažuranića, postoji nekoliko vrela koja nam pružaju mogućnost da dođemo do podataka o nastajanju djela, kao i samome autoru.

Istaknuti književnik i hrvatski filolog preporodnoga razdoblja, jedan od utemeljitelja Matice, Antun Mažuranić rođen je 13. lipnja 1805. u Novom Vinodolskom. Bio je profesor te ravnatelj riječke gimnazije, banski povjerenik za Primorje, a završio je i pravo iako se njime gotovo i nije bavio. Bio je sudionik i jedan od pokretača narodnoga preporoda. Uređivao je Danicu ilirsku, djelovao kao gramatičar i leksikograf, postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji i prvi upozorio na važnost hrvatskoga naglasnoga sustava za slavensku akcentologiju.

Prvo Mažuranićevo samostalno djelo bilo je Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike (1839.) u kojem je pokazao ljepotu i izražajnu mogućnost obaju jezika. Mažuranićevi Temelji obrađuju sve ono što po tadašnjem mišljenju pripada gramatici, a kao način obradbe gramatičke građe uporabljen je oblik pitanja i odgovora. To jasno pokazuje da je ovo Mažuranićevo djelo koncipirano ponajprije kao udžbenik, a ne kao gramatika, jer već postoji Babukićeva na koju se on čak i poziva.

Vrhunac je Mažuraniće­ve bogate jezikoslovne djelatnosti Slovnica Hèrvatska (1859.), koja je izrasla na hrvatskoj gramatičkoj tradiciji te temeljena na književnome jeziku. To je djelo prvi najveći prikaz naglasnoga sustava u jednoj našoj gramatici.

Slovnica je od 1859. godine u samo desetak godina doživjela svoja četiri izdanja, što potvrđuje njezinu onodobnu vrijednost, znanstvenu i nastavnu, a s Veberovom je Skladnjom činila zaokruženu cjelinu gramatičkoga opisa hrvatskoga jezika. Sustavnim pristupom gramatičkomu opisu, te posebno opisom naglasnoga sustava i temeljnih načela tvorbe riječi, čemu valja posebno pribrojiti i temeljne opise glasova i glasovnih promjena, deklinaciju imenica, glagolski vid i pojedine odrednice nepromjenjivih vrsta riječi, Slovnica je preteča suvremenih gramatičkih opisa i ima posebnu gramatičku vrijednost u jezikoslovnim promišljanjima hrvatskoga jezika.

Jedan od najtežih i najodgovornijih zadataka Antuna Mažuranića bio je transliteracija glagoljskoga rukopisa Vinodolskog zakonika, prvoga pravnog spomenika hrvatskoga naroda. U tome prijepisu opisuje vinodolsku čakavštinu te postavlja temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.

Sredinom 1842. godine donesena je odluka o novome izdanju Gundulićeva Osmana te da se to izdanje dopuni popratnim rječnikom. Obvezu za rječnik preuzeli su Antun i njegov brat Ivan Mažuranić.

Vrsni hrvatski filolog i jezikoslovac Antun Mažuranić preminuo je 18. prosinca 1888. godine u Zagrebu.

Antun Mažuranić za života je stekao mnoga priznanja, a nama je ostavio djela koja ne moraju impresionirati brojem stranica, ali privlače pozornost zbog većine ponuđenih rješenja – nastala su kao plod najbolje filološke i kulturološke tradicije kod Hrvata sredinom 19. stoljeća.

The post Hrvatskomu filologu i jezikoslovcu … appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pristup elektroničkoj bazi moguć je preko sučelja IEEE Xplore, koje je nadogradnja postojećega pristupa bazi IEL.

Velik dio te vrijedne baze čine knjige iz područja računarstva, odnosno računarske znanosti, umjetne inteligencije, teorije informacije i računalnoga programiranja. Trenutačno je dostupno više od 450 knjiga s približno 10 000 poglavlja. Baza je dostupna svim djelatnicima i studentima prema rasponu IP-adresa cijeloga Sveučilišta u Zagrebu, uključujući i studentske domove.

U lipnju 2012. godine Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu osigurao je pristup elektroničkoj bazi znanstvenih i stručnih članaka IEEE/IET Electronic Library (IEL), jednoj od najvrjednijih baza znanstvenih i stručnih članaka u svijetu, koja pokriva trećinu ukupne svjetske literature iz područja elektrotehnike, računarstva, ICT-a, ali i mnogih međudisciplinarnih područja. Pristupom bazi IEEE Xplore osiguran je neograničen pristup cjelovitim tekstovima u PDF formatu za više od tri milijuna dokumenata (dva milijuna autora, 170 časopisa, 900 konferencija, 2000 standarda IEEE-ja te 25 000 novih znanstvenih članaka mjesečno).

The post Omogućen slobodan pristup do više od 450 e-knjiga iz područja računarstva appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.