Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr Fri, 20 Apr 2018 11:28:23 +0000 hr hourly 1 Knjižnice kao partneri održivog razvoja – u NSK održana radionica o ulozi knjižnica u provođenju UN-ove strategije Agenda 2030. http://www.nsk.hr/knjiznice-kao-partneri-odrzivog-razvoja-u-nsk-odrzana-radionica-o-ulozi-knjiznica-u-provodenju-un-ove-strategije-agenda-2030/ Fri, 20 Apr 2018 11:01:55 +0000 http://www.nsk.hr/?p=47740

Categories: Izdvajamo

U organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 17. i 18. travnja 2018. godine održana je radionica Uloga knjižnica u provođenju UN-ove Agende 2030. i ciljeva održivog razvoja, na kojoj su sudionici imali …

(Read more...)

The post Knjižnice kao partneri održivog razvoja – u NSK održana radionica o ulozi knjižnica u provođenju UN-ove strategije Agenda 2030. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
U organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 17. i 18. travnja 2018. godine održana je radionica Uloga knjižnica u provođenju UN-ove Agende 2030. i ciljeva održivog razvoja, na kojoj su sudionici imali priliku doznati sve što ih zanima o ciljevima ove UN-ove strategije održivog razvoja, kao i planu zagovaranja knjižnica kao partnera u provođenju tih ciljeva. U tom kontekstu programom radionice predstavljene su i smjernice o postizanju veće vidljivosti knjižnica u javnosti i raznim sredstvima javnog priopćavanja te o učinkovitom komuniciranju njihovih djelatnika i predstavnika s donositeljima odluka, što je ujedno istaknuto i kao glavna poteškoća s kojom se knjižničari susreću u svojem svakodnevnom radu i djelovanju.

Okupljene knjižničarke i knjižničare iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije pozdravila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić. Sa značajem provedbe UN-ove Agende 2030. u Republici Hrvatskoj upoznale su ih voditeljica Službe za globalna pitanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske mr. sc. Mirta Mandić i načelnica Sektora za knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske Jelena Glavić Perčin.

Predavanje i praktične vježbe Plan zagovaranja kao podrška knjižnicama u provođenju ciljeva UN-ove Agende 2030. održala je Edita Bačić (HKD), dok je Davorka Pšenica (HKD) govorila o sredstvima javnog priopćavanja kao o partnerima knjižnica u ostvarivanju ove UN-ove strategije, uz praktične vježbe o tome kako pripremiti sadržaje i izjave za medije. Vesna Vuksan (Knjižničarsko društvo Srbije) održala je predavanje Story telling & UN 2030, na kojem su sudionici doznali kako uspješno ispričati svoju priču s ciljem dobivanja podrške javnosti, a mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur, predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva, održala je izlaganje Uloga knjižničarskih društava u zagovaranju knjižničarske profesije. Izlaganje pod nazivom Donositelji odluka kao ciljna skupina: primjeri iz prakse održala je ravnateljica koprivničke Knjižnice i čitaonice Fran Galović dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina.

Na radionici su predstavljeni i zanimljivi rezultati ankete provedene među knjižničarima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji o ulozi knjižnica u ostvarivanju ove UN-ove strategije, a prema kojima većina knjižničara prepoznaje ulogu knjižnica u ostvarivanju njezinih ciljeva i provodi programe usmjerene na društvena postignuća kao što su ukidanje siromaštva i gladi na svjetskoj razini, zdravlje i blagostanje svih ljudi, vrsno obrazovanje, rodna ravnopravnost, čista voda i sanitarni uvjeti, pristupačna opskrba energijom temeljena na korištenju obnovljivih izvora, dostojanstven rad i gospodarski rast, razvoj industrije, inovacija i infrastrukture, smanjenje svih vrsta nejednakosti, razvoj gradova i zajednica utemeljenih na načelima održivosti, odgovorna potrošnja i proizvodnja, očuvanje sveukupnog prirodnog okoliša ugroženog klimatskim promjenama, svjetski mir utemeljen na pravdi i snažnim javnim društvenim ustanovama te uspostava trajne globalne društvene suradnje po svim pitanjima zastupljenim ovom UN-ovom strategijom. Velik broj programa usmjerenih ostvarivanju ovih ciljeva koje provode knjižnice na području zemalja sudionika radionice odnosi se na predavanja o zaštiti okoliša, samozapošljavanju žena, sprječavanju bolesti, zatim radionice i tečajeve poput onih stranih jezika, informatičke pismenosti, pripreme životopisa za zapošljavanje, te uključuje donacije knjiga, humanitarne aktivnosti posvećene društveno osjetljivim skupinama, uspostavu tzv. zelenih knjižnica, pokretnih knjižnica, itd.

Ovi programi svjedoče i kako knjižnice već dugo, uz ispunjavanje svoje tradicionalne, temeljne uloge nabave, čuvanja i posudbe knjiga, aktivno djeluju kao poticateljice razvoja lokalnih zajednica, te na taj način posredno i razvoja svakog društva, pa bi kao takve svakako trebale biti prepoznate među širom javnošću, a osobito među donositeljima odluka, odnosno predstavnicima državne vlasti i lokalnih sustava samouprave. U sklopu radionice osmišljene su i poruke o značaju knjižnica u društvu te sažete u obliku slogana poput „Ciljeva je 17, knjižnica puno više“, „Održivo se razvijajmo“, „Ništa bez knjižnica“ i „Okrenite pedalu, skrenite u knjižnicu“.

Radionica HKD-a Uloga knjižnica u provođenju UN-ove Agende 2030. i ciljeva održivog razvoja organizirana je u suradnji s Knjižničarskim društvom Srbije i Udruženjem informacijskih stručnjaka Bosne i Hercegovine, a održana je kao dio područnog projekta u sklopu Međunarodnog programa zagovaranja IAP Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA), koji je osigurao i novčanu potporu njezinom održavanju.

The post Knjižnice kao partneri održivog razvoja – u NSK održana radionica o ulozi knjižnica u provođenju UN-ove strategije Agenda 2030. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Sjećanje na Sunčanu Škrinjarić i njezin žuti maslačak… http://www.nsk.hr/sjecanje-na-suncanu-skrinjaric-i-njezin-zuti-maslacak/ Fri, 20 Apr 2018 06:48:20 +0000 http://www.nsk.hr/?p=46785

Categories: Na današnji dan

Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da …

(Read more...)

The post Sjećanje na Sunčanu Škrinjarić i njezin žuti maslačak… appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da bude lijepo djeci. Djeca moraju imati sretno djetinjstvo, ljubav svojih roditelja i prijatelja, jer sretno je djetinjstvo polazna stanica za sretan život.

(Sunčana Škrinjarić)

Ako čovjek na takav način razmišlja o životu, onda je njegova nazočnost na ovome svijetu dar čovječanstvu i on nas sve usrećuje. Želja Sunčane Škrinjarić za djetetovu sreću i ljubav osnažena je u njezinu književnom stvaralaštvu. Plesna haljina žutog maslačka jedna je od njezinih najljepših i najčitanijih priča. Inspiraciju, kao i sadržaj ove omiljene priče, pronašla je promatrajući prirodu i njezine mijene, pa tako i preobrazbu žutoga maslačka u cvijet neobične i krhke ljepote. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnosti Hans Christian Andersen.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja nas je napustila 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

… I u svojoj prozračnoj, paučinastoj haljinici maslačak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljepšoj i najčudesnijoj u koju je stari pauk utkao svu ljubav svog oporog srca koja je bila skrivena na dnu. Maslačak je plesao sa svima i bio je sretan. Glazba je te noći bila krasna, životinje su se umirile slušajući slavujevu pjesmu, pa i posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslačak je bio sretan i radostan. Dozivao je leptire i razgovarao s bumbarima. On je kao i jasmin i perunika hvatao blijede mjesečeve zrake koje su se prosipale na prostranu poljanu i na cvijeće prekrasno u ovoj nezaboravnoj noći…

(Plesna haljina žutog maslačka)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

 

The post Sjećanje na Sunčanu Škrinjarić i njezin žuti maslačak… appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Fiofest 2018. – svečani klapski koncert u čast Dinka Fija http://www.nsk.hr/fiofest-2018-svecani-klapski-koncert-u-cast-dinka-fija/ Thu, 19 Apr 2018 14:01:41 +0000 http://www.nsk.hr/?p=47727

Categories: Izdvajamo

Uoči rođendana Dinka Fija, hrvatskoga melografa, skladatelja, dirigenta i glazbenoga pedagoga, 26. travnja 2018. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirat će svečani koncert njemu u čast – drugi Fiofest. Uspostavom tradicije ovakvih glazbenih okupljanja središnja hrvatska …

(Read more...)

The post Fiofest 2018. – svečani klapski koncert u čast Dinka Fija appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Uoči rođendana Dinka Fija, hrvatskoga melografa, skladatelja, dirigenta i glazbenoga pedagoga, 26. travnja 2018. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirat će svečani koncert njemu u čast – drugi Fiofest. Uspostavom tradicije ovakvih glazbenih okupljanja središnja hrvatska knjižnica želi promicati djelo čovjeka koji je trajno zadužio hrvatsku kulturu, približiti široj javnosti hrvatsku folklornu baštinu, otvoriti prostor njezinim novim umjetničkim interpretacijama te potaknuti korištenje i vrjednovanje građe pohranjene u Zbirci muzikalija i audiomaterijala NSK.

Maestro Fio (28. travnja 1924. – 2. studenoga 2011.) desetljećima je prikupljao narodne napjeve spašavajući ih od zaborava, obrađivao ih i oživljavao surađujući sa zborovima, klapama i kulturno-umjetničkim društvima. Svoju vrijednu ostavštinu darovao je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, odnosno njezinoj Zbirci muzikalija i audiomaterijala, koju je i za života često posjećivao.

Na koncertu će nastupiti zagrebačke klape Slavić, Obilanca, Ćakulone, Figurin, Bošket, Nostalgija, Sagena, Euterpa i Petrada, klapa Poj iz Samobora, Prvi komin Snježanin, a posebni glazbeni gosti bit će davni članovi nekadašnjega Dječjeg zbora Radiotelevizije Zagreb, koji je maestro Dinko Fio uspješno vodio od 1961. do 1975. godine te s kojim je 1961. godine osvojio 1. nagradu na svjetskome prvenstvu dječjih zborova u Lilleu.

Hrvatska folklorna baština nacionalno je, ali i europsko blago. Njezin su vrijedan dio i zapisi narodnih napjeva, osobito onih u priobalnome području. Značenje toga dijela hrvatske baštine potvrđeno je i uvrštavanjem klapske pjesme na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.

Želja je organizatora osigurati dugu tradiciju Fiofesta njegovim prerastanjem u bijenalni festival dalmatinske klapske pjesme. Ovogodišnji Fiofest, čiju je organizaciju novčano poduprlo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, dio je nacionalnoga programa obilježavanja Europske godine kulturne baštine.

 

The post Fiofest 2018. – svečani klapski koncert u čast Dinka Fija appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Svečano „lansiranje“ Noći knjige 2018. http://www.nsk.hr/svecano-lansiranje-noci-knjige-2018/ Thu, 19 Apr 2018 12:17:24 +0000 http://www.nsk.hr/?p=47692

Categories: Izdvajamo

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u ponedjeljak 23. travnja 2018. godine u 12 sati bit će svečano otvorenje Noći knjige 2018. Na svečanome otvorenju bit će predstavljeni najnoviji rezultati istraživanja tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj, koju …

(Read more...)

The post Svečano „lansiranje“ Noći knjige 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u ponedjeljak 23. travnja 2018. godine u 12 sati bit će svečano otvorenje Noći knjige 2018.

Na svečanome otvorenju bit će predstavljeni najnoviji rezultati istraživanja tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj, koju je za Noć knjige proveo Centar za istraživanje tržišta – GfK u ožujku 2018. godine. Istraživanje će donijeti podatke o tome koliko Hrvati čitaju, posuđuju i kupuju knjige te zanimaju li ih one uopće.

U sklopu svečanoga otvorenja Noći knjige 2018. otvorit će se i izložba pripremljena u sklopu Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ pod nazivom Ugovor iz Marakeša: zašto je važan?! U ime organizatora, Hrvatskoga knjižničarskog društva, izložbu će predstaviti njezina autorica Željka Miščin. Svrha je izložbe istaknuti primjenu Ugovora iz Marakeša u Republici Hrvatskoj za osobe koje su slijepe i slabovidne te za one koje imaju teškoće u čitanju standardnoga (crnoga) tiska. Suorganizatori su izložbe Hrvatska knjižnica za slijepe i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Rezultate likovnoga natječaja Ubaci knjigu u vremenski stroj! predstavit će Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, koja će uručiti nagrade laureatima. Natječaj je organiziran za djecu osnovnih i srednjih škola sa svrhom da se dozna kako mladi vide knjigu i čitatelje budućnosti, kako zamišljaju interakciju s knjigom i prostore u kojima će se ona odvijati.

Članovi Organizacijskoga tima Noći knjige javnost će upoznati i s projektom Prijatelj knjige. Njime se želi skrenuti pozornost i na one kojima rad s knjigom nije glavna djelatnost, ali svojim aktivnostima promiču knjigu i čitanje. Prema jasnim mjerilima takvi klubovi, kafići, restorani, hoteli i dr. dobit će posebno oblikovanu, dvojezičnu oznaku (naljepnicu) koja će sugerirati da je to mjesto prijatelj knjige (eng: Book Friendly), mjesto na kojemu posjetitelj može uživati u čitanju, bilo da mu se štivo nudi na polici s knjigama, bilo da ih donosi sam.

Posjetitelje će razveseliti i raketa od knjiga, instalacija koja se gradi u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, sa željom da se i na simboličnoj razini poruči kako budućnost bez knjige ne dolazi u obzir.

Ovogodišnja Noć knjige bilježi rekordan broj programa, kao i gradova i mjesta uključenih u manifestaciju. Tako će se ova manifestacija koja već sedmu godinu zaredom tematizira knjigu i popularizira čitanje održati u 284 grada i mjesta širom zemlje, a više od 625 sudionika knjižnica, knjižara, nakladnika, odgojno-obrazovnih ustanova, instituta, kulturnih centara, bolnica, muzeja, udruga pisaca i ljubitelja knjige, pripremilo je više od 1130 različitih programa i prodajnih akcija. Ovogodišnja je zanimljivost da se u program Noći knjige uključio i velik broj škola, pa će se ona održati u 188 osnovnih škola, 26 vrtića te u mnogim srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama.

Tema je Noći knjige 2018. Budućnost knjige, a organizatori su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA te portal za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena, a ove im se godine pridružila i Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Videozapisi o Noći knjige 2018.

Više pojedinosti o Noći knjige 2018.

 

The post Svečano „lansiranje“ Noći knjige 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Predstavljanje projekta „e-Izvori“ i osposobljavanje za samostalno pretraživanje elektroničkih izvora u sklopu EU projekata u Hrvatskoj http://www.nsk.hr/predstavljanje-projekta-e-izvori-i-osposobljavanje-za-samostalno-pretrazivanje-elektronickih-izvora-u-sklopu-eu-projekata-u-hrvatskoj/ Thu, 19 Apr 2018 12:00:18 +0000 http://www.nsk.hr/?p=47723

Categories: Izdvajamo

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u srijedu 9. svibnja 2018. godine u 13 sati u elektroničkoj učionici na polukatu Knjižnice organizira predstavljanje projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori i radionicu Elektronički izvori …

(Read more...)

The post Predstavljanje projekta „e-Izvori“ i osposobljavanje za samostalno pretraživanje elektroničkih izvora u sklopu EU projekata u Hrvatskoj appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u srijedu 9. svibnja 2018. godine u 13 sati u elektroničkoj učionici na polukatu Knjižnice organizira predstavljanje projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori i radionicu Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija.

Voditeljica projekta e-Izvori dr. sc. Aleksandra Pikić upoznat će zainteresiranu javnost s Projektom, prenijet će im svoja iskustva u njegovoj provedbi i dati im uvid u postupak odvijanja ovoga Projekta koji Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu provodi od 2016. godine potaknuta nedovoljnom međunarodnom vidljivošću hrvatskih znanstvenika, kao i zbog nedovoljne mobilnosti znanstvene radne snage, osobito mlađih znanstvenika. Projekt e-Izvori vrijedan 133.760.000,00 kuna ostvaruje se u sklopu Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Europskoga socijalnog fonda kako bi se hrvatskim znanstvenicima povećao pristup međunarodnim časopisima i bazama podataka, što izravno utječe na poboljšanje istraživačkoga okruženja za znanstvenike te otvara mogućnosti njihove bolje međunarodne vidljivosti.

Nakon predstavljanja Projekta članice projektnoga tima za edukaciju iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u čijem su sastavu Ivona Milovanović i Maja Čulić, održat će i praktičnu radionicu o mogućnostima pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija pod nazivom Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija, nakon koje će sudionici biti osposobljeni za samostalno pretraživanje elektroničkih izvora.

Predstavljanje Projekta i radionica odvijaju se u sklopu Dana otvorenih vrata EU projekata u Hrvatskoj, koji se održavaju od 6. do 13. svibnja 2018. godine u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te uz potporu Europske komisije. Svrha je upoznati javnost s projektima koji su dali doprinos razvoju zajednica u područjima, kao što su energetika, istraživanje i razvoj, kultura, obrazovanje, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, ruralni razvoj, socijalna uključenost, turizam, zdravlje i dr.

The post Predstavljanje projekta „e-Izvori“ i osposobljavanje za samostalno pretraživanje elektroničkih izvora u sklopu EU projekata u Hrvatskoj appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta http://www.nsk.hr/raspisan-natjecaj-za-popunu-upraznjenih-sistematiziranih-radnih-mjesta-22/ Wed, 18 Apr 2018 09:05:50 +0000 http://www.nsk.hr/?p=47679

Categories: Obavijesti

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisuje natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta: – viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo – stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi …

(Read more...)

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisuje natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
specijalist suradnik – vodoinstalater u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
namještenik – radno mjesto III. vrste – zaštitar u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Sigurnost.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta http://www.nsk.hr/natjecaj-za-popunu-upraznjenih-sistematiziranih-radnih-mjesta-14/ Wed, 18 Apr 2018 08:53:19 +0000 http://www.nsk.hr/?p=47672

Categories: Natječaji, Natječaji za popunu upražnjenih radnih mjesta

Na temelju članka 24. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17 ), te članka 26. Statuta NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU raspisuje N A T J E Č A J za popunu …

(Read more...)

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Na temelju članka 24. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17 ), te članka 26. Statuta

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU
raspisuje
N A T J E Č A J
za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

1. Viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo

  • jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca (do povratka s dužeg bolovanja)

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili VSS, polje ekonomija ili pravo te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, 5 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, aktivno znanje engleskog jezika.

2.  Stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje

  • jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno VSS, područje elektrotehnika te stečen odgovarajući naziv u skladu s posebnim propisom, položen stručni ispit, 3 godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, znanje stranog jezika (prednost engleski).

3. Specijalist suradnik – vodoinstalater u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje

  • jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od dva mjeseca

Uvjeti: SSS, vodoinstalater, završen tečaj za zavarivanje, 2 godine radnog iskustva u struci.

4. Namještenik – radno mjesto III. vrste – zaštitar u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Sigurnost

  • jedan izvršitelj na određeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od dva mjeseca (zamjena za duže bolovanje)

Uvjeti: SS, dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara, 1 godina radnog iskustva u struci.

Sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova

Uz prijavu kandidati su dužni priložiti:

  • životopis
  • dokaz državljanstva (preslika domovnice ili osobne iskaznice)
  • dokaze o stručnoj spremi (preslika svjedodžbe ili diplome)
  • dokaz o radnom iskustvu (elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
  • dokaz o položenom stručnom ispitu za točku 2.
  • dokaz o završenom tečaju za točku 3.
  • dokaz o dopuštenju za obavljanje poslova zaštitara za točku 4.
  • uvjerenje o nekažnjavanju, ne starije od šest mjeseci.

Isprave se prilažu u neovjerenom presliku, a prije izbora kandidata, kandidat predložen za zasnivanje radnog odnosa predočit će izvornike.

Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

Prijavu na natječaj s prilozima poslati na adresu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb ili osobno predati s naznakom “prijava na Natječaj za popunu upražnjenih radnih mjesta (navesti redni broj i naziv radnog mjesta) od 18. 4. 2018.”

Urednom prijavom se smatra ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo i priložiti propisane dokaze o svom statusu.

Moguće je provođenje testiranja, o čemu će kandidati biti pravodobno obaviješteni.

O rezultatima natječaja svi će kandidati biti obaviješteni na isti način i u istome roku. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

 

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Sjećanje na hrvatskoga Andersena… http://www.nsk.hr/sjecanje-na-hrvatskoga-andersena/ Wed, 18 Apr 2018 05:18:56 +0000 http://www.nsk.hr/?p=46796

Categories: Na današnji dan

Ovo je pripovijest o čudnovatom putovanju šegrta Hlapića. Hlapić je bio malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce. A jer je bio takav, zato je sretno isplivao iz …

(Read more...)

The post Sjećanje na hrvatskoga Andersena… appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Ovo je pripovijest o čudnovatom putovanju šegrta Hlapića. Hlapić je bio malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce. A jer je bio takav, zato je sretno isplivao iz mnogih neprilika.

(Čudnovate zgode šegrta Hlapića)

Malo je onih koji u ovome opisu na prvi pogled ne prepoznaju maloga postolarskog šegrta, junaka jednoga od najčitanijih djela Ivane Brlić Mažuranić i hrvatske književnosti za djecu uopće.

Ivana Brlić Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

Rođena je 18. travnja 1874., u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski, na kojem su nastala i njezina prva djela.

Počela je pisati vrlo rano, ali prvi su joj radovi objavljeni tek početkom dvadesetoga stoljeća. Zbirku pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani objavila je 1902., a pozornost publike skreće 1913. romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine poslije objavila je svoje najpoznatije djelo Priče iz davnine, koje se smatra najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki. Prvo izdanje Priča iz davnina, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, opremljeno je lijepim ilustracijama u boji Petra Orlića, a treće ilustracijama Vladimira Kirina (1926.), koje su prije toga krasile engleski prijevod tih priča. Poslije su i drugi umjetnici ilustrirali tu jedinstvenu knjigu, koja je jednako privlačila djecu i odrasle zbog svojih estetskih i etičkih poruka.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, četiri ju je puta (1931., 1935., 1937. i 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Na taj je način oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku. Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima. Njezina su djela bliska svakomu djetetu, kako sama kaže, sitnom i bradatom.

Ivana Brlić Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena (zbog virtuoznosti njezina izraza), hrvatskoga Tolkiena (zbog posezanja u fantastično) i žene akademika (bila je prva žena koju je Akademija primila u svoje krugove).

Svojim je stvaralaštvom ostavila dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a njezina djela, prevedena na sve bitnije svjetske jezike, ravnopravno stoje uz sve svjetske dječje autore.

Godine 2013. obilježena je stota obljetnica prvoga izdanja djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Knjižnice grada Zagreba digitalizirale su prvo izdanje pripovijesti Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine.

Hrvatska književnica Ivana Brlić Mažuranić preminula je 21. rujna 1938. godine, no njezina riječ živi i danas.

Moja su književna djela malobrojna, a sadržajem i obujmom skromna – moj vanjski svijet pak protekao je mimo, ne izlazeći gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji.

 

The post Sjećanje na hrvatskoga Andersena… appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
U spomen na Andriju Kačića Miošića http://www.nsk.hr/u-spomen-na-andriju-kacica-miosica/ Tue, 17 Apr 2018 09:39:08 +0000 http://www.nsk.hr/?p=47630

Categories: Na današnji dan

… I da se posve ne izgube od stari vitezova uspomene, Gosp. Bog dao je našemu narodu tako pamet naravnu, da ono, što drugi narodi uzdrže u knjigam, oni uzdrže u pameti pivajući na sobetim, dernecim i po …

(Read more...)

The post U spomen na Andriju Kačića Miošića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
… I da se posve ne izgube od stari vitezova uspomene, Gosp. Bog dao je našemu narodu tako pamet naravnu, da ono, što drugi narodi uzdrže u knjigam, oni uzdrže u pameti pivajući na sobetim, dernecim i po svim mistim, kuda putuju, pisme svoji kralja, bana, vitezova i vrsni junaka, koje premda nisu posve istinite, ništa ne manje ima svaka dobar temelj od istine. Želeći dakle ja, da siromasi težaci i čobani naroda slovinskoga, koji se naslađuju u takizim pismam, mogu doći u poznanje, da njiove pisme i davorije nisu brez temelja istinita, na službu istih siromaha dajem na svitlost ove knjižice skupljene, složene i prinesene iz različiti knjiga talijanski u jezik slovinski, u kojim će se viditi kralji, bani, gospoda i vitezovi slovinski, njiovi rati, junaštva i sva dilovanja dobra i zla…

(Razgovor ugodni naroda slovinskoga)

Čitajući ulomak iz djela Razgovor ugodni naroda slovinskoga, prisjećamo se Andrije Kačića Miošića, pučkoga pjesnika, svećenika, povjesničara i filozofa.

Andrija Kačić Miošić rodio se 17. travnja 1704. godine u Bristu pokraj Makarske. Nakon školovanja u franjevačkome samostanu u Zaostrogu studij filozofije i teologije završio je u Budimu. Vrativši se u domovinu, postao je učitelj na  filozofskoj školi u Šibeniku,  a zatim lector generalis u šibenskoj bogosloviji. Nakon desetogodišnjega nastavnog rada u Šibeniku preselio je u samostan u Sumartinu na Braču. Godine 1750. vratio se u Zaostrog, u kojem je, uz kraće prekide, ostao do smrti 1760. godine.

Na temelju svojih šibenskih predavanja, Kačić je napisao priručnik skolastičke filozofije Elementa peripathetica (Mleci, 1737.). U predgovoru Kačić najavljuje i drugi dio priručnika logiku, fiziku i metafiziku, koji je namjeravao uskoro objaviti, ali to nikada nije učinio. Umjesto toga, svoj je rad usmjerio prema malome nepismenom čovjeku.

U tome se duhu Kačić okrenuo temama i teškoćama koje su narodu, kao i njemu, bile bliže i draže. Slušao je narodne priče i pjesme, proučavao povijesne izvore te čitao djela svojih suvremenika, osobito Filipa Grabovca. Pučke tradicije na kojima je odgojen te opčinjenost narodnom prošlošću i slavom potaknule su ga da pomogne narodnom osvješćivanju.

U posljednjem i najvrjednijem desetljeću svojega života koje je proveo u samostanu u Zaostrogu Kačić je na hrvatskome jeziku napisao i tiskao dva djela, i to Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756. i 1759.) i Korabljicu (1760.). Korabljica je temom i sadržajem podsjećala na mnoga djela povijesne tematike koja su se u to vrijeme tiskala u Italiji, no u Razgovoru ugodnome Kačić je pružio novu sliku povijesti hrvatskoga i slavenskih naroda. Ubrzo je to djelo, koje je doživjelo čak 70 izdanja, izazvalo toliko zanimanje običnoga puka kojemu je i bilo namijenjeno. Razgovor je postao najčitanija knjiga u hrvatskome narodu poslije Biblije. Prepoznatljivim likovima i događajima, kao i uporabom epskoga narodnog deseterca, Andrija Kačić Miošić želio je približiti  slavnu hrvatsku povijest siromahu, težaku i čobanu naroda slovinskoga.  Iako je temelj Kačićeva stvaralaštva narodna pjesma, nikada nije uljepšavao i iskrivljavao povijesne podatke kako bi postigao veću umjetničku vrijednost. Bio je, ponajprije, prosvjetitelj, zatim pjesnik i umjetnik.

Razgovor ugodni naroda slovinskoga postigao je veliki uspjeh i izvan granica Hrvatske. Jedan je od razloga i podatak kako je s jednakom strašću opjevao i junake drugih južnoslavenskih naroda. Kačićevo djelo bilo je uzor mnogim pjesnicima svjetskoga romantizma, a velik utjecaj imalo je i na književnost hrvatskoga narodnog preporoda.

U povodu 300. obljetnice rođenja Andrije Kačića Miošića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je postavljena izložba Ma viruj mi, moj štioče poštovani… Andrija Kačić Miošić (1704. – 2004.).

U Knjižnici se čuva velik dio njegove bogate književne ostavštine, među kojom posebno treba istaknuti djelo Razgovor ugodni naroda slovinskoga, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Tijekom života poznat kao starac Milovan, fra Andrija Kačić Miošić preminuo je 12. prosinca 1760. godine te je pokopan u samostanskoj crkvi u Zaostrogu.

Kačić kao čovjek pripada među
najidealnije – a kao pisac među
najznamenitije likove, što ih naša
književna povijest poznaje.

(Vienac, 22/1890, 543)

The post U spomen na Andriju Kačića Miošića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
„Let’s Go Green!“ – otvorene prijave za 1. međunarodnu konferenciju o zelenim knjižnicama u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu http://www.nsk.hr/lets-go-green-otvorene-prijave-za-1-medunarodnu-konferenciju-o-zelenim-knjiznicama-u-organizaciji-nacionalne-i-sveucilisne-knjiznice-u-zagrebu/ Mon, 16 Apr 2018 14:00:27 +0000 http://www.nsk.hr/?p=47037

Categories: Izdvajamo, Obavijesti

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira 1. međunarodnu konferenciju o zelenim knjižnicama Let’s Go Green!, koja će se, kao prva takva konferencija u svijetu, održati od 8. do 10. studenog 2018. godine. Održavanje ove konferencije dio je …

(Read more...)

The post „Let’s Go Green!“ – otvorene prijave za 1. međunarodnu konferenciju o zelenim knjižnicama u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira 1. međunarodnu konferenciju o zelenim knjižnicama Let’s Go Green!, koja će se, kao prva takva konferencija u svijetu, održati od 8. do 10. studenog 2018. godine. Održavanje ove konferencije dio je projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula 2016. godine s ciljem izobrazbe svojih korisnika, osobito studenata, te podizanja opće svijesti o važnosti zaštite i očuvanja prirodnih bogatstava Hrvatske kao bitnog čimbenika njezine nacionalne baštine.

Programom ove prve međunarodne konferencije o zelenim knjižnicama želi se postaviti odrednice i uvjete za usmjeravanje knjižničarske zajednice s obzirom na potrebu za knjižničnim sadržajima i programima usmjerenim na važnost i nacionalne i svjetske prirodne baštine, te promicanjem i podizanjem opće svijesti o potrebi očuvanja okoliša i održivog razvoja, kao i ojačati postojeća suradnja među baštinskim ustanovama razmjenom spoznaja o dosadašnjem i predviđenom društveno-gospodarskom utjecaju njihovih programa na korisnike.

U sklopu konferencije pripadnici knjižničarske zajednice i ostali sudionici imat će prilike upoznati se s najnovijim kretanjima u području razvoja zelenog knjižničarstva te razmijeniti iskustva i primjere dobre prakse u tom kontekstu. U programu konferencije svojim izlaganjima sudjelovat će i međunarodno priznati znanstvenici, stručnjaci i aktivisti u raznim „zelenim“ područjima.

Prijave za izlaganja otvorene su do 30. travnja, a zainteresirani za sudjelovanje na konferenciji mogu se prijaviti do 30. rujna 2018. godine.

Suorganizatori konferencije su Hrvatsko knjižničarsko društvo – Radna grupa za zelene knjižnice, a konferencija se održava i uz potporu Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Više pojedinosti o Konferenciji.

The post „Let’s Go Green!“ – otvorene prijave za 1. međunarodnu konferenciju o zelenim knjižnicama u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>