Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr Mon, 10 Dec 2018 12:44:53 +0000 hr hourly 1 Raspored edukacijskih radionica u sklopu projekta „e-Izvori“ za siječanj 2019. godine http://www.nsk.hr/raspored-edukacijskih-radionica-u-sklopu-projekta-e-izvori-za-sijecanj-2019-godine/ Mon, 10 Dec 2018 10:14:12 +0000 http://www.nsk.hr/?p=52971

Categories: Izdvajamo

U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, objavljen je raspored edukacijskih radionica za siječanj 2019. godine. Edukacijske radionice održavaju se u elektroničkoj učionici na polukatu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u …

(Read more...)

]]>
U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, objavljen je raspored edukacijskih radionica za siječanj 2019. godine. Edukacijske radionice održavaju se u elektroničkoj učionici na polukatu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

16. siječnja 2019. Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija – diplomski i poslijediplomski studenti
23. siječnja 2019. Bibliometrijska radionica
30. siječnja 2019. Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija – znanstveno, nastavno, znanstveno-nastavno i suradničko osoblje.

Pojedinosti o provođenju edukacijskih radionica o dostupnim elektroničkim izvorima za studente diplomskih i poslijediplomskih studija, kao i za znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno i suradničko osoblje.

Prijava na edukacijske radionice.

]]>
Predstavljen projekt „e-Izvori“ zadarskim znanstvenicima, studentima i knjižničarima http://www.nsk.hr/predstavljen-projekt-e-izvori-zadarskim-znanstvenicima-studentima-i-knjiznicarima/ Mon, 10 Dec 2018 08:43:14 +0000 http://www.nsk.hr/?p=52961

Categories: Obavijesti

Djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 19. studenoga 2018. godine podsjetile su Sveučilište u Zadru i voditeljicu Sveučilišne knjižnice Zadar Natali  Hrunčev. U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, …

(Read more...)

]]>
Djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 19. studenoga 2018. godine podsjetile su Sveučilište u Zadru i voditeljicu Sveučilišne knjižnice Zadar Natali  Hrunčev.

U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, koji se ostvaruje u sklopu Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Europskoga socijalnog fonda, znanstveno-nastavnim djelatnicima te studentima i knjižničarima Sveučilišta u Zadru predstavljen je Projekt te su održane edukativne radionice.

Voditeljica projekta e-Izvori dr. sc. Aleksandra Pikić i koordinatorica nabave e-izvora mr. sc. Alisa Martek upoznale su knjižničarke i knjižničare Sveučilišta u Zadru sa svrhom, aktivnostima i pokazateljima provedbe Projekta, kao i e-izvorima koji se nabavljaju.

Osim toga, projektni tim za edukaciju iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u čijem su sastavu Maja Čulić i Ivona Milovanović te Goranka Mitrović i Ivana Čadovska, održao je dvije radionice za znanstveno-nastavno osoblje i studente diplomskih studija Sveučilišta u Zadru pod nazivima Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti i Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija.

Projekt e-Izvori vrijedan 133.760.000,00 kuna Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu provodi od 2016. godine. Provedba Projekta potaknuta je nedovoljnom međunarodnom vidljivošću hrvatskih znanstvenika te zbog nedovoljne mobilnosti znanstvene radne snage, posebno mlađih znanstvenika. Provedbom Projekta hrvatskim će se znanstvenicima olakšati pristup međunarodnim časopisima i bazama podataka, što izravno utječe na poboljšanje istraživačkoga okruženja za znanstvenike i otvara mogućnosti njihove bolje međunarodne vidljivosti.

]]>
Novi spomenici svjetske baštine 2018. godine http://www.nsk.hr/novi-spomenici-svjetske-bastine-2018-godine/ Mon, 10 Dec 2018 07:36:27 +0000 http://www.nsk.hr/?p=52932

Categories: Uncategorized

Svjetska baština koja sastoji od svjetske kulturne i svjetske prirodne baštine od srpnja 2018. godine bogatija je za 19 novih spomenika koji su dodani na popis UNESCO-ve  Svjetske baštine. Nova su mjesta na popis svjetske baštine dodana na 42. zasjedanju UNESCO-vog …

(Read more...)

]]>
Svjetska baština koja sastoji od svjetske kulturne i svjetske prirodne baštine od srpnja 2018. godine bogatija je za 19 novih spomenika koji su dodani na popis UNESCO-ve  Svjetske baštine.

Nova su mjesta na popis svjetske baštine dodana na 42. zasjedanju UNESCO-vog Odbora za svjetsku baštinu koje se održalo u Manami u Bahreinu od 24. lipnja do 4. srpnja 2018. godine.

Novi spomenici svjetske kulturne baštine:

Aasivissuit – Nipisat, inuitsko lovište između leda i mora (Danska)

Oaza Al-Ahsa (Saudijska Arabija)

Drevni grad Qalhat (Oman)

Arheološki granični kompleks Hedeby i Danevirke (Njemačka)

Medina Azahara, glavni grad Córdobskog Kalifata (Španjolska)

Göbekli Tepe (Turska)

Tajna kršćanska mjesta regije Nagasaki u Japanu.

Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (Italija)

Katedrala sv. Petra i Pavla u Naumburgu (Njemačka)

Sansa, budistički samostani u planinama Koreje (Južna Koreja)

Sassanidska arheološka nalazišta u Farsu (Iran)

Arheološko nalazište Thimlich Ohinga (Kenija)

Neogotička i art deco građevinski cjelina u Mumbaiju (Indija)

Novi spomenici prirodne baštine:

Planine Barberton Makhonjwa (Južna Afrika)

Chaîne des Puys rasjed Limagne (Francuska)

Fanjingshan (Kina)

Novi spomenici kulturne i prirodne baštine:

Nacionalni park Chiribiquete – Maloca jaguara (Kolumbija)

Pimachiowin Aki (Kanada)

Dolina Tehuacán-Cuicatlán  izvorno obitavalište Mezoamerikanaca (Meksiko)

Osim novododanih spomenika postojeće svjetske baštine planinski lanac Sikhote-Alin proširen je te sada obuhvaća dolinu rijeke Bikin, koja se nalazi približno 100 kilometara sjeverno od prvotnih, neproširenih granica.

Na sastanku je također odlučeno da će se Koraljni greben Belizea ukloniti s Popisa ugrožene svjetske baštine. Greben je na Popis svjetske baštine dodan 1996. godine. Jedno je od mjesta s najvećom raznolikošću biljnoga i životinjskoga života. Gotovo 1 400 vrsta živi na njegovu području, uključujući znatan broj ugroženih vrsta. Oko 200 000 ljudi, više od polovice stanovništva Belizea, živi od Grebena. Procjenjuje se da turizam i rekreacija povezani s Grebenom donose $200 milijuna Belizeovom BDP-u, a ribolov još $15 milijuna.
Godine 2009. Koraljni greben Belizea je dodan na Popis ugrožene svjetske baštine. Prijetila mu je trajna šteta od obalne gradnje i bušenja morskog dna u potrazi za naftom pa je u prosincu 2017. godine Belize zabranio bušenje s ciljem očuvanja Grebena.

 

]]>
18. okrugli stol o slobodnome pristupu informacijama – „Knjižnice i alternativna (druga) istina“ http://www.nsk.hr/18-okrugli-stol-o-slobodnome-pristupu-informacijama-knjiznice-i-alternativna-druga-istina/ Mon, 10 Dec 2018 07:24:56 +0000 http://www.nsk.hr/?p=52523

Categories: Obavijesti

18. okrugli stol o slobodnome pristupu informacijama na temu Knjižnice i alternativna (druga) istina održat će se u Europskome domu Zagreb 10. prosinca 2018. godine u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD), Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja i Odsjeka za …

(Read more...)

]]>
18. okrugli stol o slobodnome pristupu informacijama na temu Knjižnice i alternativna (druga) istina održat će se u Europskome domu Zagreb 10. prosinca 2018. godine u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD), Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja i Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Svrha je Skupa istaknuti bitnu ulogu knjižničara u raspačavanju provjerenih i točnih informacija jer knjižničari kao stručnjaci posjeduju stručno znanje koje im pomaže da za korisnike utvrde potrebnu informaciju koju znaju i protumačiti te osvijestiti nužnost razvoja medijske pismenosti i izobrazbe korisnika i prikazati primjere iz prakse.

Ovaj se okrugli stol HKD-a tradicionalno održava u povodu Međunarodnoga dana ljudskih prava, koji se još od 1950. godine obilježava 10. prosinca radi širenja društvene svijesti o važnosti ljudskih prava, ali i podsjećanja na cijeli niz društvenih konteksta u kojima ona s jedne strane mogu biti ugrožena, no s druge i posebno naglašena, promicana te zaštićena. Jedan od tih konteksta svakako je obrazovanje te se temom ovogodišnjega Skupa želi skrenuti pozornost na knjižnice kao nositelje mehanizama koji podupiru obrazovanje, i to na svim razinama obrazovnoga sustava – od osnovnoga, preko srednjega, pa sve do visokoškolskoga obrazovanja.

O središnjoj se temi Skupa mnogo raspravlja u svijetu medija i politike pa je potrebno utvrditi odnos knjižnica i knjižničara prema toj pojavi. Odnos između informacija (podataka) i mišljenja (stavova) uvijek je bio nedovoljno jasan i u politici i u znanosti, kao i u drugim područjima života. Iako lažne senzacije i političke laži nisu novost, zadnjih nekoliko godina lažne vijesti i izmišljene priče lako dolaze u prvi plan i u javnosti se brzo prihvaćaju i prenose, posebno zahvaljujući današnjim tehnološkim mogućnostima. Međutim, tradicionalne reakcije na netočne tvrdnje i iskaze, kao što su ispravci, isprike, pisma uredništvu i dr., nisu dovoljno brze ni djelotvorne. Što se može učiniti?

Na Okruglome će stolu tradicionalno biti predstavljen Zbornik radova s prošlogodišnjega održanog Okruglog stola.

Program 18. okrugloga stola o slobodnome pristupu informacijama.

Pojedinosti o Skupu.

]]>
Održana trideseta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice http://www.nsk.hr/odrzana-trideseta-iz-ciklusa-tribina-na-temu-inozemne-croatice/ Fri, 07 Dec 2018 13:42:19 +0000 http://www.nsk.hr/?p=52868

Categories: Predstavljanja

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 6. prosinca 2018. godine, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, održana je trideseta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice. Gost je bio kazališni i filmski redatelj, književnik, publicist i diplomat Miroslav Međimorec, …

(Read more...)

]]>
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 6. prosinca 2018. godine, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, održana je trideseta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Gost je bio kazališni i filmski redatelj, književnik, publicist i diplomat Miroslav Međimorec, a tribinu je vodila dr. sc. Željka Lovrenčić.

Na jubilarnoj, tridesetoj tribini na temu inozemne Croatice govorilo se o kazališnoj, filmskoj i televizijskoj djelatnosti Miroslava Međimorca, poslu redatelja i scenarista, odluci da se bavi književnošću, objavljenim knjigama i studijama, političkoj i diplomatskoj karijeri, sudjelovanju u Domovinskome ratu, obnašanju dužnosti veleposlanika Republike Hrvatske u Švicarskoj, povezanošću s Meksikom i dr.

Više pojedinosti o autoru.

]]>
Sjećanje na dubrovačkoga baroknog virtuoza http://www.nsk.hr/sjecanje-na-dubrovackoga-baroknog-virtuoza/ Fri, 07 Dec 2018 08:00:21 +0000 http://www.nsk.hr/?p=52480

Categories: Izdvajamo

… Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje. Sad vrh sablje kruna visi, sad vrh krune sablja pada, sad na carstvo rob se uzvisi, a tko …

(Read more...)

]]>
… Kolo od sreće uokoli
vrteći se ne pristaje:
tko bi gori, eto je doli,
a tko doli gori ustaje.

Sad vrh sablje kruna visi,
sad vrh krune sablja pada,
sad na carstvo rob se uzvisi,
a tko car bi, rob je sada…

(Osman)

Dana 8. prosinca 1638. godine preminuo je Ivan Gundulić, dubrovački barokni pjesnik i dramski pisac, klasik hrvatske književnosti, čija je vrijednost odavno prepoznata i izvan granica Hrvatske. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s razlogom bilježi ovaj nadnevak jer u svojem fondu čuva vrijedna tiskana i rukopisna djela iz Gundulićeve književne ostavštine.

Ivan Gundulić rođen je u Dubrovniku 8. siječnja 1589. godine u uglednoj aristokratskoj obitelji. Školovao se u Gradu, koji je u to vrijeme bio na vrhuncu svoje gospodarske i kulturne moći, te su u njem boravili mnogi uglednici onoga vremena. Tako je mladomu Gunduliću učitelj bio i Toskanac Camillo Camilli, koji je dopunio Tassov Oslobođeni Jeruzalem, remek-djelo europskoga baroka i jedan od najpoznatijih epova svjetske književnosti. Ovaj podatak nije slučajan: nadahnut upravo tim tekstom Gundulić je nekoliko desetljeća poslije napisao svoje najvrjednije djelo, povijesno-romantični ep Osman.

Od poroda od tmine, kako naziva svoje nesačuvane mladenačke pjesme u predgovoru prve tiskane knjige Pjesni pokorne kralja Davida (Rim, 1621.), do Osmana, njegova posljednjeg djela, prošle su godine i godine Gundulićeva sazrijevanja i postupne književne afirmacije. U Veneciji je 1622. godine tiskao barokni plač (poemu) Suze sina razmetnoga, za koji je nadahnuće pronašao u biblijskoj paraboli o povratku rasipnoga sina, iz Evanđelja po Luki. Ovo će Gundulićevo djelo biti uzor drugim piscima baroknih plačeva u Hrvatskoj, osobito Ivanu Buniću (Mandalijena pokornica) te Ignjatu Đurđeviću (Uzdasi Mandalijene pokornice). Djelo Suze sina razmetnoga u izdanju iz 1703. godine dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Dubravka, djelo koje je žanrovski teško jednoznačno odrediti, a koje pokazuje sličnosti i s pastoralom, kao i s baroknom dramom, izvedeno je 1628., a tiskano tek 1837. godine. Stihovi O lijepa, o draga, o slatka slobodo, / dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô, poznati i kao Himna slobodi, često su se stavljali u službu nacionalnih ideologija. No, stavljanje književnih tekstova u službu ideja i ideologija nije bilo strano ni Gunduliću, kao ni hrvatskomu baroku općenito. Naime, 17. stoljeće proteklo je u znaku protureformacije, čiji je val nakon Tridentinskoga koncila (1545. – 1563.) zahvatio cijelu Europu. U želji da potaknu opću obnovu Katoličke Crkve, djela baroknih umjetnika, izborom tematike i poantom, često su bila u duhu protureformacijskih težnji.

Gunduliću je poseban položaj dodijelilo 19. stoljeće, u nas obilježeno hrvatskim narodnim preporodom. Oduševljeni dubrovačkom književnošću, u kojoj se mogla iščitavati neprekidnost kulturnoga i jezičnoga razvoja, ilirci su je prigrlili kao temelj i dokaz bogate zavičajne tradicije, u razdoblju kada se hrvatski identitet od sjevernih sila često dovodio u pitanje. Gundulićev ep Osman u tome je kontekstu postao Excalibur koji je čekao svoju izabranu ruku. Naime, Osman je povijesno-romantični ep u 20 pjevanja kojem nedostaju dva središnja pjevanja, 14. i 15., a uz nestale stihove vežu se različiti pokušaji tumačenja, koji često nalikuju i teorijama zavjere: od tvrdnje da su spomenuta pjevanja izgubljena, ideje da su namjerno sklonjena zbog političkih razloga (složenoga odnosa Dubrovačke Republike i Osmanskoga Carstva), nagađanja da je riječ o dvama epovima, do pretpostavke da pjevanja koja nedostaju nikada nisu ni napisana, jer bi povijesne i romantične epizode, koje čine dva temeljna tematska sloja ovoga epa, bilo teško uskladiti u logičnu i funkcionalnu cjelinu. Nadopuna Osmana stoga je predstavljala velik izazov, premda se toga zadatka već prije bio prihvatio Pjerko Sorkočević. Godine 1844. Gundulićev Osman izlazi u izdanju Matice hrvatske, nadopunjen stihovima Ivana Mažuranića. Pothvat koji je dočekan s velikim oduševljenjem poslije je ipak sagledan s kritičkim odmakom. Neprijeporan je podatak da je Mažuranić ep dopunio dosljedno Gundulićevu leksičkom izričaju, stihu i rimi, ali učinio je to kao književnik romantizma, prilično slobodno u odnosu na izvornik, s interpretativnim zadiranjem u Gundulićev predložak. Njegova osmrtnica objavljena u listu Napredak 10. kolovoza 1890. godine, u kojoj se ističe i kao dopunitelj Osmana, svjedoči koliku mu je slavu to nastojanje donijelo za života.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva najstarije sačuvane rukopise Gundulićeva Osmana, iz 1650., 1689., 1727., 1765. i 1773. godine te s početka 19. stoljeća. Rukopis iz 1689. godine dostupan je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Od 15. svibnja do 15. srpnja 1989. godine, četiristo godina nakon Gundulićeva rođenja, u Muzejskome prostoru na Jezuitskome trgu u Zagrebu, današnjim Klovićevim dvorima, priređena je izložba Gundulićev san, naslovljena kao i poznato djelo hrvatskoga slikara Vlahe Bukovca. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, tada još Nacionalna i sveučilišna bibilioteka, ustupila je kao suorganizator izložbe velik broj vrijednih djela iz svojega fonda vezanih uz dubrovačkoga autora i vrijeme u kojem je stvarao. Uz izložbu je objavljen i bogat katalog.

Gundulićeva djela Osman i Suze sina razmetnoga predstavljena su na portalu Europske knjižnice te njezinu profilu na Facebooku i profilu na Twitteru tijekom srpnja 2013. godine kada je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabrana kao knjižnica mjeseca u zajednici Europske knjižnice koja obuhvaća 48 nacionalnih i većinu bitnih europskih znanstvenih knjižnica.

Pjesnik epskoga zamaha, istančanoga baroknog izričaja te plodni pisac baroknih drama, od kojih su nam neke danas poznate samo po naslovu, Ivan Gundulić klasik je starije hrvatske književnosti, ali i nezaobilazno ime europskoga baroka u cjelini.

]]>
„Baš je dobar ovaj sveti Nikola!“ – u povodu najdražega dječjeg blagdana http://www.nsk.hr/bas-je-dobar-ovaj-sveti-nikola-u-povodu-najdrazega-djecjeg-blagdana/ Thu, 06 Dec 2018 14:00:52 +0000 http://www.nsk.hr/?p=52473

Categories: Na današnji dan

…Perica legne u krevet. Odlučio je sačekati svetog Nikolu i popričati s njim, ali mu se nekako spava. Oči mu se zaklapaju same od sebe, trepavice su mu teške. „Ah, nadam se da sam dobro nacrtao auto na …

(Read more...)

]]>
…Perica legne u krevet. Odlučio je sačekati svetog Nikolu i popričati s njim, ali mu se nekako spava. Oči mu se zaklapaju same od sebe, trepavice su mu teške. „Ah, nadam se da sam dobro nacrtao auto na baterije i flomastere“, misli mu prolaze glavom. „I da sam se dobro potpisao, a ne s naopačkim R. Tako bih rado još pričao sa svetim Nikolom, pomogao mu nositi vreću s darovima, vidio kako izgledaju tuđi prozori, cipelice i saznao što drugi dječaci dobivaju na poklon… Ipak, previše mi se spava…“ Kad se ujutro probudio – a bilo je poprilično rano – Perica potrči prozoru. Ha, ne samo da pokraj čizmice stoji automobil na baterije, već i kutija s lego-kockama! Flomasteri se sjaje u svim bojama, čak i glupa šiba viri iz tenisice! Mamice, mamice, vidi što sam dobio! Mama upadne u sobu poput munje. „Hm, kao da je stajala iza vrata i čekala poziv. Mame su vrlo čudna bića i čini se da znaju mnoge tajne“, učini se Perici… – Baš je dobar ovaj sveti Nikola! I kako je samo dobro pročitao moje pismo. Sve je razumio, on se zaista kuži u djecu… – Da – zagrli mama Pericu. – On zaista kuži djecu! …

(Sanja Pilić, Katarina Halužan – Jupi, došao je sveti Nikola)

Dana 6. prosinca slavimo blagdan svetoga Nikole, blagdan za koji se djeca najviše pripremaju, čisteći svoje čizmice i stavljajući ih u prozor, kako bi ih sv. Nikola u noći, dok spavaju, mogao napuniti različitim darovima. To su lijepi običaji, ali ne smijemo nikada zaboraviti kako ne bi trebalo sve ostati samo na darovima i običajima, nego treba posebno razmisliti o onome dubljem što obično nikada ne vidimo na taj dan, a trebalo bi vidjeti. Sveti Nikola nam je uzor kojega bismo trebali nasljedovati i svakodnevno tako oplemenjivati svoje živote. Podarimo dječjim očima i srcima radost iščekivanja i darivanja sve dotle dok čarolija postoji i traje…

Sveti Nikola shvaćao je kako je jedini životni put čovjeka – ljubav prema Bogu i bližnjem.
S tom je ljubavi činio čuda i zbog nje je proglašen svetim. Brojne su legende obavijene oko biskupa i sveca Nikole, ali sve one imaju duboko značenje za naš život. Prema jednoj od njih u blizini roditeljske kuće sv. Nikole živio je nekad bogat čovjek, koji je, izgubivši carsku službu, izgubio i sav imetak. Imao je tri lijepe kćeri, ali ih nije mogao udati. Stoga je odlučio trgovati njihovom ljepotom i mladošću tako da nešto zaradi. Kćeri su molile za spas svoje časti i poštenja. Sveti Nikola nekako je doznao za odluku nesavjesnoga oca pa je uzeo vrećicu i napunio je dukatima, umotao u platno i potajno ubacio dukate kroz prozor. Kad je otac shvatio da ima dovoljno novaca da uda jednu kćer, to je i napravio, ali se onda isti slučaj dogodio i drugi i treći put. Međutim, kad je ubacivao novac kroz dimnjak za najmlađu kćer, susjed ga je sustigao i prepoznao Nikolu. Nikola ga je zaklinjao da šuti o tome događaju, ali je otac razglasio priču po čitavome mjestu i tako je Nikola postao prijatelj siromašnih.

Prema tome događaju raširila se tradicija Djeda Mraza na dimnjaku i stavljanja darova u čizmicu. Naime, sveti Nikola zlatnike je spuštao kroz dimnjak, a kako su se na ognjištu sušile čarape, upali su ravno u njih. Odatle potječe običaj ostavljanja darova u čarapama, odnosno čizmicama. Nakon toga tradicija se raširila po cijeloj Europi i Sjevernoj Americi, ali s različitim tumačenjima i nazivima. U Engleskoj je Saint Nicholas, u Nizozemskoj Sinterklaas, a u Poljskoj Mikula. Iz Nikoline tradicije, razvila se i tradicija Djeda Božićnjaka, koji se javlja za Božić. Običaj štovanja svetoga Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost.

Noć uoči svetoga Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke. Blagdan svetoga Nikole povezan je s darivanjem, i to uglavnom slatkišima. Nažalost, danas su se slatkiši, naranče, orasi i bademi pretvorili u gomilu igračaka. Ali darivanje slatkišima ima i skriveni smisao darivanja onih koji trpe zbog gorčine svojega života. Zaštitnik je i pomoraca. Uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjem. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327. godine.

Kod nas se zadržao običaj da djeca moraju očistiti čizmicu i u noći uoči blagdana svetoga Nikole staviti je u prozor. Ujutro djecu u čizmici čekaju darovi, a nađe se tu i zlatna ili srebrna šiba, ako je prste umiješao i Krampus. Šiba simbolično pokazuje da kazna stiže uvijek kada pustimo zlu da se razmaše, ali i da nam je uvijek stalo do djeteta takvoga kakvo jest, čak i kada se loše ponaša.

 

]]>
Svečano obilježena 50. obljetnica izložbe „Glagoljica“ u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka http://www.nsk.hr/svecano-obiljezena-50-obljetnica-izlozbe-glagoljica-u-sveucilisnoj-knjiznici-rijeka/ Thu, 06 Dec 2018 12:20:51 +0000 http://www.nsk.hr/?p=52843

Categories: Obavijesti

U Sveučilišnoj knjižnici Rijeka svečano je obilježena 50. obljetnica izložbe Glagoljica autora Branka Fučića, Vande Ekl i Igora Emilija. Svečanosti je nazočio velik broj uzvanika, istaknutih pripadnika kulturnoga života grada Rijeke. Na svečanome obilježavanju okupljene je pozdravila ravnateljica …

(Read more...)

]]>
U Sveučilišnoj knjižnici Rijeka svečano je obilježena 50. obljetnica izložbe Glagoljica autora Branka Fučića, Vande Ekl i Igora Emilija. Svečanosti je nazočio velik broj uzvanika, istaknutih pripadnika kulturnoga života grada Rijeke.

Na svečanome obilježavanju okupljene je pozdravila ravnateljica Sveučilišne knjižnice Rijeka Senka Tomljanović. Predavanje o akademiku Branku Fučiću održala je prof. dr. sc. Marina Vicelja Matijašić, osvrnuvši se na njegov neumoran rad na promidžbi hrvatske spomeničke baštine i glagoljice. Izlaganje o Vandi Ekl održala je mr. sc. Daina Glavočić, a o Igoru Emiliju mr. sc. Ervin Dubrović. Predavanjem Branko Fučić i izložba Glagoljica u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka mr. sc. Orietta Lubiana predstavila je važnost akademika Branka Fučića i ove, u hrvatskome kulturnom prostoru jedinstvene izložbe. Prijatelj i suradnik akademika Branka Fučića, fotograf i majstor filma Petar Trinajstić, predstavio je svoju popratnu izložbu fotografija Akademik iz kontejnera – Ki je Branko Fučić? i kraći autorski film o tome istaknutom povjesničaru umjetnosti i kulture, promicatelju glagoljaške baštine i srednjovjekovnoga zidnog slikarstva Istre.

Program svečanoga obilježavanja 50. obljetnice izložbe Glagoljica obuhvatio je i predstavljanje portala Glagoljica.hr Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kojemu je svrha okupiti digitalne preslike hrvatske glagoljske baštine te ih dati na uvid istraživačima, studentima, učenicima i široj javnosti. Portal, njegovu strukturu i važnost predstavila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić.

Izložba Glagoljica javnosti je predstavljena 30. studenoga 1968. godine u povodu 25. obljetnice pridruživanja Istre, Rijeke i kvarnerskih otoka matici domovini. U svojemu predgovoru Vodiču po izložbi dr. sc. Branko Fučić tada je napisao: „Glagoljica je u nas prožimala život liturgije, prava, društvenih ustanova, lijepe književnosti, znanosti i život svakidašnji. Omogućila je kulturu našeg čakavskog književnog jezika, izraz naših kulturnih sadržaja i očuvanje naše samosvijesti. Postala je i ostala kroz duga stoljeća nacionalnim pismom Hrvata.“

U povodu svečanoga obilježavanja 50. obljetnice izložbe Glagoljica i Europske godine kulturne baštine, Novi list objavio je poseban prilog o temi glagoljice, te vrijedne izložbe i njezinih autora.

]]>
Trideseta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gost Miroslav Međimorec http://www.nsk.hr/trideseta-iz-ciklusa-tribina-na-temu-inozemne-croatice-gost-miroslav-medimorec/ Thu, 06 Dec 2018 06:35:35 +0000 http://www.nsk.hr/?p=52263

Categories: Kalendar događanja, Predstavljanja

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u četvrtak 6. prosinca 2018. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, tridesetu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice. Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić, a …

(Read more...)

]]>
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u četvrtak 6. prosinca 2018. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, tridesetu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić, a gost je kazališni i filmski redatelj, književnik, publicist i diplomat Miroslav Međimorec.

Na jubilarnoj, tridesetoj tribini na temu inozemne Croatice govorit će se o kazališnoj, filmskoj i televizijskoj djelatnosti Miroslava Međimorca, poslu redatelja i scenarista, odluci da se bavi književnošću, objavljenim knjigama i studijama, političkoj i diplomatskoj karijeri, sudjelovanju u Domovinskome ratu, obnašanju dužnosti veleposlanika Republike Hrvatske u Švicarskoj, povezanošću s Meksikom i dr.

Miroslav Međimorec rođen je 4. siječnja 1942. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i IV. gimnaziju. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je komparativnu književnost i engleski jezik (1964.) te odslušao poslijediplomski studij književnosti (1965. – 1967.). Kazališnu režiju diplomirao je 1973. godine na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost. Iste je godine bio na poslijediplomskome kazališnom studiju u Royal Shakespeare Company (RSC), London/Stratford on Avon. Doktorirao je 2010. godine iz teatrologije i dramatologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Već na prvoj godini studija počeo se baviti kazalištem u zagrebačkome Studentskom eksperimentalnom kazalištu (SEK), koje je, zajedno sa slavnim zagrebačkim Internacionalnim festivalom studentskih kazališta (IFSK), šezdesetih godina bilo kultno mjesto istraživanja i afirmacije mladih kazališnih umjetnika ne samo iz Hrvatske i Jugoslavije nego i cijeloga svijeta. Proslavio se režijom dviju predstava, i to Ars longa, vita brevis (1967.) i Vietrock (1968.).

Kao profesionalni redatelj u statusu slobodnoga umjetnika (1965. – 1985.) i stalnoga redatelja u Dramskome kazalištu Gavella (1985. – 1991.) režirao je više od sedamdeset kazališnih predstava, približno deset radiodrama te prilagodio i za televiziju snimio nekoliko svojih kazališnih predstava. Prva profesionalna kazališna režija bila mu je Zriniada u Zagrebačkome kazalištu mladih (1969.). Poslije je kao redatelj postavljao predstave u Zagrebu, Dubrovniku, Varaždinu i drugim gradovima. Prema priči Miodraga Pavića Crvena kraljica režirao je televizijski film, a televizijsku dramu prema kazališnome komadu Ödöna von Horvatha Figarova rastava. Režirao je i film prema pripovijetci Školjka šumi Slobodana Novaka te napisao scenarije za dokumentarno-igrani film Sunčica prema knjizi Sunčica Marije Slišković u koprodukciji Udruge žena u Domovinskom ratu i filmske kuće iFilms iz Teksasa, vlasnika hrvatskoga iseljenika Nikole Kneza, koji je ujedno i redatelj filma. Taj je film, odnosno engleska inačica Sunny, dobio Platinium Remi Award, prestižnu nagradu na Worldfest Houston, međunarodnome festivalu dokumentarnoga filma u Sjedinjenim Američkim Državama.

Piše i scenarij za igrano-dokumentarni film Vukovarska pasija prema motivima vlastitoga romana Piše Sunja Vukovaru. Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka naručilo je za svoju 100. obljetnicu i 7. prosinca 2007. godine izvelo dramu Zastave, barjaci, stjegovi Miroslava Međimorca. Dramatizirao je i režirao Životnu priču Janka Žnidarića, jednu od priča iz svoje zbirke pripovijedaka Diplomatske i druge priče za predstavu preimenovanu u Nebo nad Zagrebom u suradnji Gustl teatara i Glumačke družine Histrion te režirao komediju Zbogom Hollywood Mire Gavrana.

Dobitnik je brojnih nagrada za režiju na kazališnim festivalima i smotrama, kao što su tri Zlatna lovor-vijenca na MESS-u u Sarajevu, Nagrada grada Zagreba, godišnje nagrade kritike i Udruženja dramskih umjetnika, nagrade na Gavellinim večerima te godišnja nagrada Vladimir Nazor). Jedan je od utemeljitelja kazališnoga časopisa Prolog (Zagreb, 1968.) te je član uredničkoga savjeta časopisa za kulturu Gesta (Varaždin, 1980.). O kazalištu je izlagao na Hvarskim danima, Sterijinu pozorju i Krležinim danima u Osijeku. Autor je niza teatroloških članaka i rasprava.

Napisao je romane Piše Sunja Vukovaru (2004.), Frankfurtska veza (2004.), Presvijetli i rabin (2006.), Lovac na generala (2013.), Kostino pismo (Svrha od slobode) (2014.), knjigu drama Tužni hrvatski san (2012.), zbirku pripovijedaka Diplomatske i druge priče (2016.) te knjigu General Praljak (suautorstvo s akademikom Josipom Pečerićem, 2017.). Autor je i dviju opsežnih povijesnih studija, kao što su Medački džep (2003. – 2004.) te Izvršio sam zapovijed: odveo sam u smrt 900 Hrvata (2008.). U toj je studiji riječ o svjedočenju britanskoga časnika Bernarda O’ Sullivana o izručenju hrvatskih vojnika 1945. godine jugoslavenskim partizanima. Napisao je i veći broj povijesnih, izvještajnih i vanjskopolitičkih raščlambi.

Roman Piše Sunja Vukovaru objavljen je na španjolskome jeziku 2015. godine u Nakladi La Zonámbula u Guadalajari u Meksiku. Uskoro će u istoj nakladi biti objavljen roman Presvijetli i rabin koji je uvršten u antologiju hrvatske židovske književnosti na češkome jeziku objavljene u Pragu 2011. godine. Također, uskoro će biti objavljen i roman Dora sa sjenama (AGM), dok je rukopis povijesnoga romana o Hrvatima u Tridesetogodišnjem ratu predan nakladničkoj kući Alfa.

Miroslav Međimorec dobitnik je godišnje nagrade za najbolji roman iz Domovinskoga rata (2004.) Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata (UBIUDR) Podravke i godišnje nagrade za prozu Dubravko Horvatić (2006.) Hrvatske kulturne zaklade. Dobitnik je priznanja Krležinoga fonda za 2015. godinu, uz dobitnika nagrade Borisa Senkera i sudobitnika priznanja Dušana Karpatskoga.

Hrvatski je branitelj, dragovoljac, visoki časnik Hrvatske vojske (stožerni brigadir), djelatnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske (1991. – 1993.), pomoćnik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske (1993. – 1999.) te pomoćnik ravnatelja Hrvatske izvještajne službe (1993. – 1999.). Bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji (1999. – 2000.) i do umirovljenja službenik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske.

U rujnu 1991. godine odlazi kao dragovoljac u Sunju, gdje šest mjeseci brani Hrvatsku. Nakon toga obavlja dužnost načelnika Vojnoga kabineta dr. Franje Tuđmana te načelnika Sigurnosno-obavještajne službe Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Poslije u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske postaje pomoćnik ministra za sigurnost na čelu VII. Uprave Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske koja se bavi sigurnošću i komunikacijama diplomacije. Istodobno je pomoćnik ravnatelja Hrvatske izvještajne službe, nadležan je za suradnju s inozemnim obavještajnim službama te obavještajnu djelatnost u inozemstvu. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman imenovao ga je 1999. hrvatskim veleposlanikom u Švicarskoj konfederaciji na čijoj dužnosti ostaje do jeseni 2000. godine, kada je nakon dolaska nove vlasti iz političkih razloga s još 35 hrvatskih veleposlanika i generalnih konzula razriješen dužnosti. Oduzet mu je i veleposlanički položaj pa do mirovine radi kao službenik u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga kulturnog vijeća. Objavljuje prozu i drame u časopisima Republika, Forum, Kolo i Riječi.

Nositelj je visokih državnih odlikovanja za sudjelovanje u Domovinskome ratu te za doprinos razvoju hrvatske diplomacije i Hrvatske izvještajne službe, i to odlikovanja Reda kneza Branimira s ogrlicom, Reda kneza Domagoja s ogrlicom, Reda Nikole Šubića Zrinskog, Reda hrvatskog trolista, Spomenice domovinskog rata te medalja Bljesak i Oluja.

Oženjen je, ima dvoje djece te trojicu unuka.

 

 

]]>
Održan stručni skup NSK „Sistemsko knjižničarstvo 2018.: Knjižnični informacijski sustavi i formati: prema postMARC okruženju” i 3. konferencija korisnika Integriranog knjižničnog sustava NSK http://www.nsk.hr/odrzan-strucni-skup-nsk-sistemsko-knjiznicarstvo-2018-knjiznicni-informacijski-sustavi-i-formati-prema-postmarc-okruzenju-i-3-konferencija-korisnika-integriranog-knjiznicnog-sust/ Wed, 05 Dec 2018 15:30:39 +0000 http://www.nsk.hr/?p=52659

Categories: Izdvajamo, Skupovi

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 3. i 4. prosinca 2018. godine održan je stručni skup Sistemsko knjižničarstvo 2018.: Knjižnični informacijski sustavi i formati: prema postMARC okruženju i 3. godišnja otvorena konferencija korisnika Integriranog knjižničnog sustava …

(Read more...)

]]>
U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 3. i 4. prosinca 2018. godine održan je stručni skup Sistemsko knjižničarstvo 2018.: Knjižnični informacijski sustavi i formati: prema postMARC okruženju i 3. godišnja otvorena konferencija korisnika Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske.

Stručni skup organiziran je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske s ciljem isticanja značaja i uloge baštinskih ustanova u kontekstu razvoja suvremenog digitalnog društva, digitalne znanosti, nacionalne e-infrastrukture te najnovijih kretanja u području kulturnih i kreativnih industrija.

Temom Skupa skrenuta je pozornost na pitanja razvoja knjižničnih formata za obradu znanja, naprednih sustava za stvaranje izvornih povezanih podataka, ulaganja u razvoj metapodatkovnih standarda i ontologija, modela suradnje u izgradnji semantičke infrastrukture, izrade strateških politika u području 8 ponovne uporabe baštinskih podataka, a poseban naglasak stavljen je na razvoj informacijskih sustava te područje digitalne transformacije knjižnica i baštinskih ustanova. Ujedno se željelo istaknuti važnost primjene interdisciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa obradi tema iz područja razvoja informacijskih sustava, upravljanja znanjem, razvoja i primjene informacijskih sustava u kontekstu baštinskih ustanova.

Organizacijom ovog jedinstvenog stručnog skupa, u cijelosti posvećenog pitanjima sistemskog knjižničarstva u Hrvatskoj, želi se postići redovitost multidisciplinarnog savjetovanja predstavnika struke o pitanjima automatizacije, informatizacije te digitalne transformacije knjižnica i drugih ustanova koje baštine znanje. Programom Skupa kroz četiri tematske cjeline predstavljeno je 14 stručnih i tri posterska izlaganja te su održane tematske radionice.

Program 3. godišnje otvorene konferencije korisnika Integriranog knjižničnog sustava NSK bio je podjednako namijenjen i stručnjacima praktičarima i znanstvenicima u području knjižničarstva, informacijskih i komunikacijskih znanosti, informatike i drugih područja. Posebno je vrednovan interdisciplinarni te transdisciplinarni pristup obradi tema, kao i suradnja među predavačima.

]]>