Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr Wed, 26 Sep 2018 07:55:59 +0000 hr hourly 1 Dodijeljene nagrade za arhitektonski dizajn zgrada knjižnica za 2018. godinu http://www.nsk.hr/dodijeljene-nagrade-za-arhitektonski-dizajn-zgrada-knjiznica-za-2018-godinu/ Wed, 26 Sep 2018 06:33:32 +0000 http://www.nsk.hr/?p=48112

Categories: Iz svijeta

Američki institut za arhitekturu i Društvo knjižničara Amerike objavili su na mrežnome mjestu Instituta popis dobitnika Nagrade za arhitektonski dizajn zgrada knjižnica za 2018. godinu. Institut ističe kako nagrađene zgrade pokazuju obilježja dvaju trendova u arhitektonskim rješenjima modernih …

(Read more...)

The post Dodijeljene nagrade za arhitektonski dizajn zgrada knjižnica za 2018. godinu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Američki institut za arhitekturu i Društvo knjižničara Amerike objavili su na mrežnome mjestu Instituta popis dobitnika Nagrade za arhitektonski dizajn zgrada knjižnica za 2018. godinu.

Institut ističe kako nagrađene zgrade pokazuju obilježja dvaju trendova u arhitektonskim rješenjima modernih knjižnica – veliki prostor za okupljanje koji služi potrebama zajednice te odlike zelenih zgrada namijenjene štednji vode i energije.

Nagrađene su sljedeće knjižnice:

Središnja knjižnica Austin u Austinu u Texasu

Narodna knjižnica Eastham u Easthamu u Massachusettsu

Narodna knjižnica Hastings (obnova i nadogradnja) u Hastingsu u Nebraski

Područna knjižnica Laurel u Largu u Marylandu

Područna knjižnica Pico u gradu Santa Monici u Kaliforniji

Središnja knjižnica grada-okruga Tulse u Oklahomi.

The post Dodijeljene nagrade za arhitektonski dizajn zgrada knjižnica za 2018. godinu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
„Zbogom, kućo bijela, pravilna kocko na moru…“ – u spomen na Viktora Vidu http://www.nsk.hr/zbogom-kuco-bijela-pravilna-kocko-na-moru-u-spomen-na-viktora-vidu/ Tue, 25 Sep 2018 07:51:08 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50409

Categories: Izdvajamo

Zbogom, kućo bijela, pravilna kocko na moru. Galeb te spaja s modrinom, a bor ti kruni krov. Zbogom, kućo bijela, s vijencem od dunja na tavanu i žitom u podrumu. Mala tvrđavo sreće, mir s tobom! Zora je …

(Read more...)

The post „Zbogom, kućo bijela, pravilna kocko na moru…“ – u spomen na Viktora Vidu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Zbogom, kućo bijela,
pravilna kocko na moru.
Galeb te spaja s modrinom,
a bor ti kruni krov.

Zbogom, kućo bijela,
s vijencem od dunja na tavanu
i žitom u podrumu.
Mala tvrđavo sreće,
mir s tobom!

Zora je zračila tvoje sobe
a zvijezde se rojile noću
u krčagu vode na stolu.
U tebe su ulazili prosci
sa zastavom i jabukom.

Iz tebe su izlazili mrtvi djedovi
nošeni s glavom prema moru.

Podne rasipa iskre dragulja.
Modri bljesak.

Evo, sunčan trak pada
u sobu, kroz kapke,
i traži bosa dječaka,
što se skutrio u kutu.

(Zbogom, kućo bijela)

U namjeri da oživimo sjećanja na zaboravljene hrvatske pjesnike, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog pjesnika Viktora Vide.

Veliki broj hrvatskih pjesnika bio je prisiljen napustiti svoju domovinu i živjeti u tuđem svijetu, odvojen od zemlje i jezika kojemu pripadaju. Tu svakako ubrajamo i Viktora Vidu.

Jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća Viktor Vida rođen je 2. listopada 1913. godine u starodrevnome hrvatskom gradu Kotoru. Tu je polazio pučku školu i gimnaziju – od sedmoga razreda u Podgorici. Godine 1933. upisuje na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Diplomirao je u listopadu 1937. godine. Sljedeće je godine dobio i iskoristio jednogodišnju stipendiju za dodatni studij talijanskoga jezika i književnosti u Rimu. Nakon povratka u Zagreb 1939. godine dobio je mjesto knjižničara u Talijanskome institutu. Godine 1941. predavao je u Prvoj muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu te je bio dodijeljen romanskomu seminaru na Filozofskome fakultetu. U travnju 1942. vraćen je na službu u gimnaziju, no već u lipnju Vida odlazi u Italiju, najprije u Veneciju, a onda je od travnja 1943. godine u Rimu radio kao prevoditelj i član uredništva u Agenzia Giornalistica Italo-Croata. Rad Agencije bio je krajem rujna 1943. godine obustavljen pa je tako i Vida ostao bez namještenja. Životari kojekako, dok nije u rujnu 1946. godine dobio činovničko namještenje u Ponificia Commissione Assistenza u Rimu. Za svojega boravka u Rimu, Vida je često zalazio u poznatu bohemsku kavanu Greco, gdje su se sastajali rimski umjetnici, pa je on među svoje dobre znance ubrajao mnoge talijanske književnike i slaviste. S ugodnošću se sjećao svojih rimskih susreta s hrvatskim umjetnicima Meštrovićem i Kljakovićem te publicistom Radicom. Godine 1948. odlazi sa svojom malom obitelji – suprugom Mirom i sinom Klaudijem u Buenos Aires. U Argentini je okusio svu gorčinu emigrantskoga života, dok se nije, na kraju, u ožujku 1950. godine smirio kao skromni državni činovnik. U franjevačkome mjesečniku Glas sv. Antuna tada je objavio većinu svojih pjesama, feljtona, književnih osvrta i eseja. U drugoj polovici pedesetih godina intenzivnije surađuje u Hrvatskoj reviji. U posljednjem desetljeću svojega života objavio je dvije zbirke pjesama Svemir osobe i Sužanj vremena, a njegove Sabrane pjesme priredio je u Buenos Airesu 1962. godine u Knjižnici Hrvatske revije Vinko Nikolić s predgovorom Ive Lendića. Posmrtno su objavljene još dvije zbirke pjesama Otrovane lokve i Otključana škrinjica.

Pjesničko djelo Viktora Vide, iako homogeno, dijeli se na dva dijela: poetske početke (tridesetak pjesama ispjevanih u Hrvatskoj do 1942. godine i njegova odlaska u emigraciju) i na mnogo veći i zreliji opus objavljen uglavnom u Argentini.

Viktor Vida bio je pjesnik introvertirane lirike, ispovjedne poetske proze i tragičnoga osjećaja života. Njegov je stil istodobno svečan i jednostavan – bremenit smislom, ali sadržajan i formalno savršen. Svojim stihovima objedinjuje sve četiri duhovne paradigme ljudske duše: umjetnost, religiju, filozofiju i prirodu. Podjednako je i pjesnik i klasik modernih nadahnuća. Bio je prisiljen, kao i mnoštvo hrvatskih pjesnika, najveći dio svojega života i stvaralaštva proživjeti u progonstvu, najprije u Italiji, zatim u Argentini.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 100 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Viktor Vida počinio je samoubojstvo 25. rujna 1960. godine u Buenos Airesu.

U prokislo jesensko jutro, u nedjelju 25. rujna 1960., u 9.15, krenuo je pjesnik u susret Smrti, s kojom se suočio pod užasnom krinkom zasopljene, užarene lokomotive, i golemo svijetlo oko zauvijek je ugasilo mudre oči vidovnjaka divnih pjesničkih svjetova, i bila je po svijetlim tračnicama prolivena nesmirena krv jednog nesretnog hrvatskog boema, daleko od dragog zavičaja… Okrutno je bio pogažen još jedan ispaćeni hrvatski život… U dalekom Buenos Airesu.

(Vinko Nikolić)

 

The post „Zbogom, kućo bijela, pravilna kocko na moru…“ – u spomen na Viktora Vidu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Glavna ravnateljica NSK na predstavljanju znanstvenoga časopisa „Senjski zbornik“ http://www.nsk.hr/glavna-ravnateljica-nsk-na-predstavljanju-znanstvenoga-casopisa-senjski-zbornik/ Mon, 24 Sep 2018 12:00:13 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50884

Categories: Obavijesti

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić sudjelovala je 21. rujna 2018. godine u Pučkome otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju na predstavljanju novoga broja znanstvenoga časopisa Senjski zbornik: prilozi za geografiju, …

(Read more...)

The post Glavna ravnateljica NSK na predstavljanju znanstvenoga časopisa „Senjski zbornik“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić sudjelovala je 21. rujna 2018. godine u Pučkome otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju na predstavljanju novoga broja znanstvenoga časopisa Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu.
Zbornik broj 1, godište 44. za 2017. godinu, predstavljen u organizaciji Gradskoga muzeja Senj i Senjskoga muzejskog društva, donosi radove posvećene Podgorju koji su predstavljeni na održanome znanstveno-stručnom skupu Podgorje – polazišta i perspektive razvoja kraja između Velebita i Jadrana u listopadu 2016. godine. Zbornik su predstavili prof. dr. sc. Ivan Legac s Prometnoga fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Željko Holjevac s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ivan Rogić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.

Tom je prigodom održana i izborna skupština Senjskoga muzejskog društva, čiji je predsjednik prof. dr. sc. Miroslav Glavičić, koji je i glavni urednik Senjskoga zbornika.

Glavna ravnateljica NSK dr. Tatijana Petrić na predstavljanju Zbornika zahvalila je Senjskomu muzejskom društvu, Gradskomu muzeju Senj i Gradu Senju na suradnji na projektu Hrvatska glagoljica, u sklopu kojega je pokrenut portal Glagoljica.hr radi okupljanja digitalnih preslika hrvatske glagoljske baštine, a sudionicima Projekta uručila je zahvalnice.

Predstavljanju Zbornika nazočili su i zamjenik gradonačelnika grada Senja Jurica Tomljanović, izaslanica gradonačelnika grada Zagreba Vesna Kusin, preuzvišeni biskup u miru dr. Mile Bogović, dekan Senjskoga dekanata prečasni Silvije Milin te predsjednik Matice hrvatske ogranak Senj Mislav Bilović.

 

The post Glavna ravnateljica NSK na predstavljanju znanstvenoga časopisa „Senjski zbornik“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Priče našega djetinjstva – uz 80. obljetnicu smrti Ivane Brlić Mažuranić http://www.nsk.hr/price-nasega-djetinjstva-uz-80-obljetnicu-smrti-ivane-brlic-mazuranic/ Fri, 21 Sep 2018 08:30:52 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50512

Categories: Na današnji dan

… Išao je tako Hlapić, išao po cesti i razmišljao je tako kao da ide u četvrti razred pučke škole. Ali on nije išao u školu, nego je išao po svijetu tražiti svoje čizmice, a to je gotovo …

(Read more...)

The post Priče našega djetinjstva – uz 80. obljetnicu smrti Ivane Brlić Mažuranić appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
… Išao je tako Hlapić, išao po cesti i razmišljao je tako kao da ide u četvrti razred pučke škole. Ali on nije išao u školu, nego je išao po svijetu tražiti svoje čizmice, a to je gotovo još i teže.
Kad je Hlapić tako hodao već po sata, opazi pred sobom na cesti jednu lijepu malu djevojčicu.
Djevojčica je imala spuštene kose, a na ramenu je nosila malu zelenu papigu. Išla je brzo, jer je i ona putovala. Zato je nosila u ruci svežanj povezan u crvenom rupcu. U svežnju su bile njezine haljine i rubenine, pa druge stvari.
Ta je djevojčica bila iz jednoga cirkusa, a zvala se Gita. (…)

(Čudnovate zgode šegrta Hlapića)

Kada je Ivana Brlić Mažuranić započela svoje pripovijedanje o malenome postolaru, vjerojatno nije ni slutila koliku će mu popularnost priskrbiti među naraštajima budućih čitatelja – i ne samo mladih. Iako pripadaju korpusu hrvatske dječje književnosti, Čudnovate zgode šegrta Hlapića sasvim su ozbiljna literatura u koju rado zaviruju odrasli.

Ivana Brlić Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

Rođena je 18. travnja 1874. godine, u znamenitoj građanskoj obitelji. Djetinjstvo je provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. U osamnaestoj se godini udala i preselila u Slavonski Brod (tada Brod na Savi), gdje je živjela obiteljskim životom, posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnomu radu. Govorila je engleski, njemački, ruski i francuski, na kojem su nastala i njezina prva djela.

Počela je pisati vrlo rano, ali prvi su joj radovi objavljeni tek početkom dvadesetoga stoljeća. Zbirku pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani objavila je 1902., a pozornost publike skreće 1913. romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Tri godine poslije objavila je svoje najpoznatije djelo Priče iz davnine, koje se smatra najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki. Prvo izdanje Priča iz davnina, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, opremljeno je lijepim ilustracijama u boji Petra Orlića, a treće ilustracijama Vladimira Kirina (1926.), koje su prije toga krasile engleski prijevod tih priča. Poslije su i drugi umjetnici ilustrirali tu jedinstvenu knjigu, koja je jednako privlačila djecu i odrasle zbog svojih estetskih i etičkih poruka.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, četiri ju je puta (1931., 1935., 1937. i 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu.

Nadahnuće za svoje bajke pronalazila je u slavenskoj mitologiji. Tako je oživjela svijet predkršćanskih Hrvata. Nezaboravni likovi poput Kosjenke i Regoča, Jaglenca, Rutvice, Sunca djevera, Neve Nevičice, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića, Stribora i Bjesomara, oslikavaju ljudske osobine i osjećaje, a sudbina svakoga od njih ima neku pouku. Kao majka sedmero djece i baka još brojnije unučadi, poznavala je dječju psihu i razumjela jednostavnost i naivnost njihova svijeta, posežući za fantastičnim, mitološkim motivima, mitskom strukturom i simbolima. Njezina su djela bliska svakomu djetetu, kako sama kaže, sitnom i bradatom.

Ivana Brlić Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena (zbog virtuoznosti njezina izraza), hrvatskoga Tolkiena (zbog posezanja u fantastično) i žene akademika (bila je prva žena koju je Akademija primila u svoje krugove).

Svojim je stvaralaštvom ostavila dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a njezina djela, prevedena na sve bitnije svjetske jezike, ravnopravno stoje uz sve svjetske dječje autore.

Godine 2013. obilježena je stota obljetnica prvoga izdanja djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine. U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupne su knjige Regoč i Potjeh.

Knjižnice grada Zagreba digitalizirale su prvo izdanje pripovijesti Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine.

Hrvatska književnica Ivana Brlić Mažuranić preminula je 21. rujna 1938. godine, no njezina riječ živi i danas.

Moja su književna djela malobrojna, a sadržajem i obujmom skromna – moj vanjski svijet pak protekao je mimo, ne izlazeći gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji.

 

The post Priče našega djetinjstva – uz 80. obljetnicu smrti Ivane Brlić Mažuranić appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Predstavljanje osmoga kola bibliofilske edicije „Riječ i slika” Zdenke Pozaić http://www.nsk.hr/predstavljanje-osmoga-kola-bibliofilske-edicije-rijec-i-slika-zdenke-pozaic/ Fri, 21 Sep 2018 06:30:23 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50862

Categories: Izdvajamo

Osmo kolo bibliofilske edicije Riječ i slika ugledne grafičarke Zdenke Pozaić bit će predstavljeno u četvrtak 27. rujna 2018. godine u 12 sati u velikome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U osmome kolu nalazi se pet pjesničko-grafičkih mapa. Svaka …

(Read more...)

The post Predstavljanje osmoga kola bibliofilske edicije „Riječ i slika” Zdenke Pozaić appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Osmo kolo bibliofilske edicije Riječ i slika ugledne grafičarke Zdenke Pozaić bit će predstavljeno u četvrtak 27. rujna 2018. godine u 12 sati u velikome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U osmome kolu nalazi se pet pjesničko-grafičkih mapa. Svaka pojedinačno čini jedinstvo jedne grafike i jedne pjesme. U ovome su kolu dvije mape s pjesmama Tonka Maroevića, istaknutoga pjesnika, čestoga suradnika i suautora na likovno-pjesničkim ostvarenjima Zdenke Pozaić. Uz dva književnika prve polovice dvadesetoga stoljeća Antuna Branka Šimića i Františeka Halasa, u osmome kolu Zdenka Pozaić predstavila je i katalonskoga pjesnika mlađega naraštaja Paua Sifa.

U bibliofilskoj ediciji Riječ i slika, u svih osam kola, objavljene su 53 pjesničko-grafičke mape u kojima je Zdenka Pozaić spojila svoj grafički izričaj i ljubav prema lijepoj riječi. Drvorezi i linorezi ručno su otisnuti te uvezani zajedno s pjesmama brojnih hrvatskih i inozemnih književnika, a bitno je istaknuti i vrijednost brojnih prevoditelja pisane riječi.

O pjesničko-grafičkim mapama govorit će dr. art. Mira Muhoberac i mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke NSK.

Na predstavljanju će sudjelovati i dramska umjetnica Branka Cvitković, prof. dr. sc. Dubravka Dorotić Sesar, akademik Tonko Maroević i autorica Zdenka Pozaić.

The post Predstavljanje osmoga kola bibliofilske edicije „Riječ i slika” Zdenke Pozaić appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Prva iz ciklusa održivih tribina u NSK – predstavljanje Nacionalnoga projekta „Živjeti zdravo“ http://www.nsk.hr/prva-iz-ciklusa-odrzivih-tribina-u-nsk-predstavljanje-nacionalnoga-projekta-zivjeti-zdravo/ Thu, 20 Sep 2018 08:05:08 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50839

Categories: Izdvajamo

U duhu trajnoga zalaganja za očuvanje okoliša i održivi razvoj te programa poput Zelenoga festivala i  Međunarodnoga znanstvenog skupa (O)krenimo na zeleno i 1. međunarodne konferencije o zelenim knjižnicama Let’s Go Green, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu …

(Read more...)

The post Prva iz ciklusa održivih tribina u NSK – predstavljanje Nacionalnoga projekta „Živjeti zdravo“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
U duhu trajnoga zalaganja za očuvanje okoliša i održivi razvoj te programa poput Zelenoga festivala i  Međunarodnoga znanstvenog skupa (O)krenimo na zeleno i 1. međunarodne konferencije o zelenim knjižnicama Let’s Go Green, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Radnom grupom za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva započinje program Održive tribine Let’s Go Green! u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku.

Prva tribina, na kojoj će biti predstavljen Nacionalni projekt Živjeti zdravo Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, održat će se tijekom Europskoga tjedna sporta u srijedu 26. rujna 2018. godine u 13.30 u seminarskoj dvorani na polukatu Knjižnice.

Programi i aktivnosti Nacionalnoga programa (NP) Živjeti zdravo usmjereni su na poboljšanje zdravlja cijele populacije informiranjem, izobrazbom i senzibiliziranjem građana svih dobnih skupina o pozitivnim odlikama zdravih stilova života: pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, smanjenju prekomjerne tjelesne mase i prevenciji debljine, smanjenju pobola od kroničnih nezaraznih bolesti, promicanjem spolnoga i mentalnoga zdravlja i dr. Projektnim aktivnostima želi se povećati svijest i educirati stanovništvo o ponašanjima rizičnima za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti i drugih negativnih posljedica na zdravlje i načinima zaštite zdravlja te utjecati na odrednice zdravlja radi povećanja očekivanoga trajanja života, smanjenja smrtnosti, povećanja broja godina života bez bolesti i/ili invaliditeta, porasta nataliteta i postizanja najviše moguće razine tjelesnoga i mentalnoga zdravlja, uključujući poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalne sposobnosti. Djelovanjem na osobnoj razini, na razini društva te u neposrednu okolišu program Živjeti zdravo utječe na sve bitne odrednice zdravlja: biološke, socijalne, psihološke i okolišne. Svrha je Projekta smanjenje negativnoga učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te oblikovanje okruženja u kojima je svim osobama u Republici Hrvatskoj  omogućena najviša razina zdravlja i kvalitete života. Radi sveobuhvatnosti Projekt je podijeljen na pet sastavnica – Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.

Program će na tribini predstaviti Maja Lang Morović, prof. rehabilitator, voditeljica Odsjeka za koordinaciju nacionalnih aktivnosti promicanja zdravlja pri Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo.

U sklopu predstavljanja, dr. sc. Slaven Krtalić, prof. kineziologije, voditelj Odsjeka za tjelesnu aktivnost Službe za promicanje zdravlja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, svim zainteresiranima pokazat će kratak program vježbi koje se mogu provoditi na radnome mjestu.

Maja Lang Morović (1982.), prof. rehabilitator, voditeljica je Odsjeka za koordinaciju nacionalnih aktivnosti promicanja zdravlja pri Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo i koordinatorica je komponente Zdravlje i okoliš Nacionalnoga programa Živjeti zdravo. Trenutačno je na doktorskome studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na sveučilišnome poslijediplomskom specijalističkom studiju Javno zdravstvo. Na sveučilištu Harvard 2007. godine stekla je naziv Master of Education na Graduate School of Education. Godine 2005. diplomirala je na Edukacijsko-rehabilitacijskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Dr. sc. Slaven Krtalić (1972.), kineziolog, voditelj je Odsjeka za tjelesnu aktivnost pri Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo i koordinator je komponente Zdravlje i tjelesna aktivnost Nacionalnoga programa Živjeti zdravo. Naslov doktora znanosti stekao je na Kineziološkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine. Diplomski studij European MasterDegree in Adapted Physical Activity u Leuvenu završio je 2005. godine. Godine 1996. diplomirao je na Kineziološkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Program Održive tribine Let’s Go Green! uređuju Ana Rubić, Sandi Antonac i Ivana Kežić Pucketić.

The post Prva iz ciklusa održivih tribina u NSK – predstavljanje Nacionalnoga projekta „Živjeti zdravo“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
TRACE – Traditional children’s stories for a common future http://www.nsk.hr/trace-traditional-childrens-stories-for-a-common-future/ Wed, 19 Sep 2018 08:46:34 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50825

Categories: Trace

Naziv projekta: Traditional children’s stories for a common future Skraćeni naziv projekta: TRACE Trajanje projekta: 01-09-2018 do 31-08-2020 Broj projekta: 2018-1-HR01-KA201-047483 Vrijednost projekta: 178.330 EUR Program: Erasmus+ Ključna aktivnost: Suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse Vrsta aktivnosti: Strateška partnerstva …

(Read more...)

The post TRACE – Traditional children’s stories for a common future appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Naziv projekta: Traditional children’s stories for a common future

Skraćeni naziv projekta: TRACE

Trajanje projekta: 01-09-2018 do 31-08-2020

Broj projekta: 2018-1-HR01-KA201-047483

Vrijednost projekta: 178.330 EUR

Program: Erasmus+

Ključna aktivnost: Suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse

Vrsta aktivnosti: Strateška partnerstva u području obrazovanja

Koordinator projekta:  Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Zemlje partneri: Grčka, Latvija, Španjolska, Hrvatska

Partneri: Udruga za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija (Zadar, Hrvatska), Osnovna škola Josip Pupačić (Omiš, Hrvatska), University of Peloponnese (Tripolis, Grčka), Biedriba “Radosas Idejas” (Riga, Latvija), Fundacion Euroarabe de Altos Estudios (Granada, Španjolska)

Ciljevi: Upoznati ciljne skupine, djecu od šest do dvanaest godina, kao i njihove učitelje, knjižničare I roditelje, s tradicionalnim dječjim pričama iz partnerskih zemalja, a posredno i s kulturom tih zemalja. Cilj je također poticanje djece od najranije dobi na čitanje s razumijevanjem i razvijanje kreativnog mišljenja.

Rezultati: Prevedena kvalitetna dječja literatura iz partnerskih zemalja na pet europskih jezika – jezike partnerskih zemalja i engleski jezik. Jedan od rezultata bit će e-platforma na kojoj će se nalaziti sve prevedene priče i edukacijski materijali koji će služiti i kao dodatno edukativno pomagalo učiteljima i knjižničarima, kao i ostaloj zainteresiranoj javnosti.

Pojedinosti o Projektu:

https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/projects/eplus-project-details/#project/2018-1-HR01-KA201-047483

http://www.nsk.hr/nacionalnoj-i-sveucilisnoj-knjiznici-u-zagrebu-odobren-projekt-trace-iz-erasmus-programa-eu.

 

The post TRACE – Traditional children’s stories for a common future appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
„I dobrojutro kažem more zlato…“ – uz 90. obljetnicu rođenja Josipa Pupačića http://www.nsk.hr/i-dobrojutro-kazem-more-zlato-uz-90-obljetnicu-rodenja-josipa-pupacica/ Wed, 19 Sep 2018 07:15:20 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50400

Categories: Na današnji dan

i gledam more gdje se k meni penje i slušam more dobrojutro veli i ono sluša mene i ja mu šapćem o dobrojutro more kažem tiho pa opet tiše ponovim mu pozdrav a more sluša sluša pa se …

(Read more...)

The post „I dobrojutro kažem more zlato…“ – uz 90. obljetnicu rođenja Josipa Pupačića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
i gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobrojutro kažem more zlato
i dobrojutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se smijemo se moru

(More)

Uz antologijsko More, po mnogima jednu od najljepših pjesama sveukupne hrvatske književnosti, prisjećamo se jednoga od najboljih hrvatskih književnika Josipa Bepa Pupačića.

Josip Bepo Pupačić rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je urednik kultnoga časopisa Krugovi i časopisa Književnik. Od 1959. godine asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta, a u Lyonu i Londonu lektor je  i profesor hrvatskoga jezika. Njegovo je pjesništvo na tragu Kaštelana i Šimića, a u moderan izričaj unosio je elemente folklora hrvatskoga tradicionalnog pjesništva. Iskonska veza sa zavičajem jedan je od temeljnih pokretača poezije Josipa Pupačića. Njegova prva pjesnička zbirka Kiše pjevaju na jablanima sva je u znaku spontanoga, doživljaja rodnoga kraja, nostalgičnoga povratka u djetinjstvo i pokušaja obnove čvrstoće prvotnih emocija. Pjesnikov je doživljaj svijeta panteistički: u gotovo svakome stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama i zagonetkama te potpuna stopljenost s njom (Povratak u djetinjstvo, Cetina, Mladoj vrbi, Uspavanka, Vodama Cetine i dr.). Međutim, već u tim ranim pjesmama provlači se diskretna nota tragizma, egzistencijalne tjeskobe i tamnih slutnja koje razaraju idilu krajolika. Takva stanja prevladavaju u sljedećim zbirkama Mladići i Cvijet izvan sebe u kojima se Pupačić predstavlja kao pjesnik egzistencijalističkih preokupacija. Iako i u tim knjigama ima bljeska čistoga lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme More), lirske reminiscencije i evokacije praćene su u pravilu nemirom, sumnjom, bolnim osjećajima, doživljajem prolaznosti, opsesijom smrti te zapitanošću o smislu života (Tri moja brata, Oporuka, Notturno šumovitog brežuljka).
U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama Ustoličenje i Moj križ svejedno gori, Pupačić sve više naginje lirskoj apstrakciji i eksperimentima na formalnome planu. Njegov se poetski izraz intelektualizira i hermetizira, ekspresija je grčevita, napeta, isprekidana, daleko od nekadašnje lakoće i spontanosti. U traganjima za mogućnostima poetskoga izraza vraća se ponekad i srednjovjekovnim tekstovima; njima obnavlja vlastitu teksturu i postiže iznenađujuće učinke.

Objavio je sljedeće zbirke pjesama: Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Oporuka i Ustoličenje, a posmrtno su mu objavljene zbirke Moj križ svejedno gori i Uspravan hod.

Dobrojutro more tradicionalna je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997. godine održava svakoga kolovoza u Podstrani u spomen na hrvatske književnike Josipa Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Milićevića, kojima je poljički kraj bio zavičaj, i kao takav se odrazio u njihovim književnim djelima. Ime nosi po Pupačićevoj istoimenoj zbirci Dobrojutro more.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 150 zapisa o njegovim djelima.

Josip Pupačić poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku.

Nekoliko mjeseci prije tragične nesreće Josip Pupačić napisao je pjesmu Moj križ svejedno gori, za koju njegovi poštovatelji tvrde da je svojevrsna lirska slutnja skorašnje smrti. U toj tragičnoj nesreći poginule su i njegova supruga Benka i kći Rašeljka. Istoimena, posljednja njegova zbirka pjesama, izdana je posmrtno 1971. godine.

Evo me, moj svijete, na raskršću
I tvome i mome.
Oprostimo se. – Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj
zvijezdi…

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „I dobrojutro kažem more zlato…“ – uz 90. obljetnicu rođenja Josipa Pupačića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Održan Dan prikupljanja podataka o migracijama u sklopu Europske godine kulturne baštine http://www.nsk.hr/odrzan-dan-prikupljanja-podataka-o-migracijama-u-sklopu-europske-godine-kulturne-bastine/ Wed, 19 Sep 2018 06:10:11 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50812

Categories: Obavijesti

U Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu 12. rujna 2018. godine održan je Dan prikupljanja podataka o migracijama (Europeana Migration Collection Day) u organizaciji Europeane – europske digitalne platforme za kulturnu baštinu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. …

(Read more...)

The post Održan Dan prikupljanja podataka o migracijama u sklopu Europske godine kulturne baštine appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
U Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu 12. rujna 2018. godine održan je Dan prikupljanja podataka o migracijama (Europeana Migration Collection Day) u organizaciji Europeane – europske digitalne platforme za kulturnu baštinu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Uz Institut za migracije i narodnosti, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Hrvatsku radioteleviziju, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je suradnik u toj organizaciji.

U povodu Europske godine kulturne baštine 2018. Europeana, najveća europska digitalna knjižnica, pokrenula je projekt prikupljanja digitalnih objekata povezanih s temom migracija pod nazivom Europeana Migracije koji je započeo u ožujku 2018. godine.

U Projektu sudjeluje više od 750 muzeja, galerija, knjižnica i arhiva širom Europe sa svrhom da se tijekom 2018. godine ta zbirka obogati dodavanjem sadržaja iz različitih ustanova, osobnih arhiva i sjećanja.

Trenutačno je u bazi dostupno 118 122 teksta, 86 377 slika, 7104 videozapisa, 1204 zvučna zapisa te 37 3D predmeta. U Projektu su sudjelovali ljudi različite životne dobi s pričama u rasponu od 1836. do 2018. godine zabilježenima na osam jezika, pozivajući se na 76 zemalja.

Na zagrebačkome Danu prikupljanja zainteresirani su ispričali svoje obiteljske migracijske priče i podijeliti artefakte povezane s njima, i to najčešće razglednice, slike i pisma. Neki su predmeti doneseni u digitalnome obliku, a oni koji nisu, skenirani su ili fotografirani te uneseni u tematsku bazu, gdje su povezani s tekstualnim opisom predmeta i osobitostima njihova nastanka. Izdvojene su i ključne riječi koje ih pomnije identificiraju i olakšavaju pretragu u bazi. Tako je i Hrvatska postala dio te digitalne zbirke o Europi, svijetu i kretanjima koja su oduvijek bila dio ljudske svagdašnjice.

Više pojedinosti o Europeaninoj zbirci o migracijama.

 

The post Održan Dan prikupljanja podataka o migracijama u sklopu Europske godine kulturne baštine appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Djelatnici NSK posjetili Nacionalnu knjižnicu Austrije http://www.nsk.hr/djelatnici-nsk-posjetili-nacionalnu-knjiznicu-austrije/ Tue, 18 Sep 2018 08:38:37 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50788

Categories: Obavijesti

Djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u petak 14. rujna 2018. godine posjetili su Nacionalnu knjižnicu Austrije (Österreichische Nationalbibliothek) i njezinu veliku izložbu Schatzkammer des Wissens, organiziranu u povodu 650. obljetnice jedne od najstarijih knjižnica Europe. Stručni …

(Read more...)

The post Djelatnici NSK posjetili Nacionalnu knjižnicu Austrije appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u petak 14. rujna 2018. godine posjetili su Nacionalnu knjižnicu Austrije (Österreichische Nationalbibliothek) i njezinu veliku izložbu Schatzkammer des Wissens, organiziranu u povodu 650. obljetnice jedne od najstarijih knjižnica Europe. Stručni posjet obuhvatio je i obilazak moderne knjižnice na Heldenplatzu, upoznavanje s njezinim fondom i posebnostima njezina rada.

Izložba Schatzkammer des Wissens otkrila je neke od najvrjednijih tiskanih i rukopisnih knjiga iz fonda Knjižnice, koja postojanje broji od 1368. godine, kada je Johannes von Troppau dovršio svoj Evanđelistar sa zlatnim pismom i bogatim iluminacijama. Ta se rukopisna knjiga smatra temeljom Austrijske nacionalne knjižnice, a vjerni preslik toga djela mogao se, uz mnoge druge znamenitosti iz fonda, pogledati u impozantnoj Carskoj dvorani u palači Hofburg.

Austrijska nacionalna knjižnica posjeduje više od 12 milijuna jedinica građe, od čega je dio raspoređen u posebne zbirke rukopisa, prvotisaka, glazbenih rukopisa, fotografija, karata, atlasa i dr.

Osim posjeta Knjižnici, djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu imali su priliku razgledati i središte Beča.

The post Djelatnici NSK posjetili Nacionalnu knjižnicu Austrije appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>