Partner je manifestacije Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koja u svojoj riznici čuva dva izvornika hrvatskoga Prvotiska, od kojih će jedan biti izložen u Roču, u sklopu Znanstvenoga skupa. Na svečanome otvorenju Skupa govorit će Vladimir Pernić, predsjednik Katedre Čakavskoga sabora Roč, Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, akademik Josip Bratulić, mentor Skupa te predstavnik Grada Buzeta – pokrovitelja manifestacije.

Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska tiskana knjiga, otisnuta samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Ujedno, to je prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. Pojava Misala, knjige tiskane na hrvatskome jeziku i pismu, svjedoči o društvenome, gospodarskome, kulturnome i intelektualnome potencijalu Hrvata u drugoj polovici XV. stoljeća.

Više pojedinosti o Skupu.

The post Znanstveni skup u povodu 530. obljetnice prve hrvatske tiskane knjige – Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Junačina Mijat Tomić, Katarina Kosača i Sveti Juraj, samo su neki od povijesnih likova koje je poznati hrvatski književnik Dubravko Horvatić, kojega se prisjećamo uz obljetnicu smrti, oživio u svojim pripovijetkama i romanima s povijesnom tematikom. Uz njegovo ime vezujemo i pripovijetke Grički top te Stanari u slonu, djela koja su nezaobilazan dio školske lektire. No, Dubravko Horvatić nije bio samo književnik za djecu.

Rodio se u Zagrebu 9. prosinca 1939., gdje je završio Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet (komparativnu književnost i povijest umjetnosti). Svoj je rad započeo kao voditelj Galerije Studentskoga centra, zatim prelazi u Društvo književnika Hrvatske i postaje njihovim tajnikom. Bio je urednik nekoliko dječjih časopisa i listova.

Iako je gotovo dvadeset godina bio na marginama hrvatske književne scene, sve to vrijeme on je neumorno pisao i stvarao književno blago koje se tek poslije moglo nesmetano čitati.

Kao pjesnik (Bedem, Bašćina, Ponor, 1992.), dramatičar (Sveti Juraj i zmaj, Atenska tiranija, Ban Khuen Hedervary) i novelist (Dar Gospodara tame, Olovna dolina, Đavo u podne) uglavnom je zaokupljen pitanjima nacionalne povijesti i suvremenosti. Pisao je likovne i književne kritike (Pleter oko slike, Nepostojeći hrvatski pisci) te publicističke tekstove (Ime zla).

Godine 1992. postao je potpredsjednik Matice hrvatske. Tri je godine bio glavni urednik tjednika za kulturu Hrvatsko slovo (1995. – 1998.). Za svoje književno stvaralaštvo primio je brojne nagrade i priznanja.

Napustio nas je zauvijek 20. svibnja 2004. godine.

Ime ovoga znamenitog književnika nosi i hrvatska književna nagrada. Nagrada Dubravko Horvatić dodjeljuje se za prozu i poeziju objavljenu u časopisu za kulturu Hrvatsko slovo, u rubrikama Hrvatska proza i Hrvatska poezija.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 330 zapisa o njegovim djelima.

Sada treba reći ono glavno: taj slon nije bio samo golem, samo pitom i dobar, nego je bio i vrlo lukav. Naime, kad su ljudi poiskakali iz njega, slon je, onakav velik kakav je bio, odjurio nekamo daleko, daleko, i to tako brzo da je iza njega ostala samo prašina. I sada živi u dalekom nekom kraju, i vjerojatno je još veći nego što je prije bio. Jer od ovog događaja prošlo je mnogo, mnogo godina. (Stanari u slonu)

The post Stazama hrvatske povijesti – uz obljetnicu smrti Dubravka Horvatića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz okupljanje inicijativa za digitalizaciju lokalne baštine, u središtu ovogodišnjega festivala bila je izobrazba u području digitalizacije te upravljanje projektima digitalizacije, kao i načini predstavljanja rezultata digitalizacije.

Djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održali su sljedeća izlaganja:

Sofija Klarin Zadravec:
Knjižnica kao tvornica digitalnih preslika

Mikica Maštrović:
Od prve slikovne baze podataka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na CD-ROM-u do multimedijalnog DVD-a izložbe Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja

Renata Petrušić:
Znanost i strojevi – virtualna izložba Europske knjižnice

Sofija Klarin Zadravec, Matilda Hraste, Siniša Sambolić, Martina Pavec:
Virtualna izložba digitalne zbirke djela Ruđera Boškovića.

The post Održan Treći festival hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

SEEDI (South-Eastern European Digitisation Initiative) međunarodna je inicijativa za razvoj digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u zemljama jugoistočne Europe. Na dvodnevnoj konferenciji održana su izlaganja o postignućima i iskustvima iz područja digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u Hrvatskoj i zemljama regije, predstavile su se baštinske ustanove u europskim projektima te je prikazana primjena inovativnih tehnologija u predstavljanju i korištenju digitalne baštine.

Zapažena izlaganja na Konferenciji održao je predstavnik Europske knjižnice Alastair Dunning, koji je uz svoje predavanje You’ve Finished Your Digitisation Project. Now What?, održao i predavanje A Gateway to European Newspapers Online: Europeana Newspapers Project u ime Ulrike Kölsch.

Djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održali su sljedeća izlaganja:

Breza Šalamon-Cindori: The Role of Social Networks in the Promotion of Libraries and Cultural Heritage

Karolina Holub, Ingeborg Rudomino: Croatian Web Archive: Past, Present and Future

Ivan Kapec: Incunabula Croatica – Digital Collection of the First Prints at the National and University Library in Zagreb.

The post Održana Osma SEEDI konferencija appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Od početka sedamnaestoga do prvih desetljeća dvadesetoga stoljeća, znanstvenici su vjerovali da je rezonantnost operativni mehanizam ljudskoga uha. Shvatiti čin slušanja značilo je prepoznati postojanje simpatetične rezonancije između titrajućega zraka i različitih dijelova unutarnjega uha. No, rezonancija, kada se proširi, podrazumijeva okolinu, susjedstvo, simpatiju i pad granice između opažatelja i opaženoga – fenomena koji se obično smatra polarnom suprotnošću razumu. Kao što Veit Erlmann tvrdi, pojavom rezonantnosti kao središtem moderne slušnosti trijumfira novi tip epistemologije, onaj koji uključuje intiman i složen odnos između razuma i rezonantnosti. Od 1633. do 1928. filozofija i otologija borile su se kako bi shvatile skupinu upadljivo sličnih problema u pogledu temelja subjektivnosti, istine i osjetilnosti. Usmjeravajući se na materijalnost i materijalnu kulturu slušanja, Erlmann lucidno izlaže povijest čujnosti koja istodobno donosi novu povijest modernosti u kojoj moderni subjekt nije ni gluh ni ograničen, okularocentričan ili logocentričan. Subjekt modernosti oblikuje se u ovim okršajima i primirjima s cogito i audio, kao učinak isprepletene povijesti mišljenja i slušanja.

Reason and Resonance započinje interpretacijom Descartesa koja se suprotstavlja uobičajenomu prikazu njega kao utemeljitelja modernističke vizualne paradigme. Erlmann zatim prati genealogiju intimnoga animoziteta između razuma i rezonancije nizom međusobno povezanih primjera koji uključuju otologe, filozofe, psihologe, pisce pamfleta i teoretičare glazbe. Više kao slušna povijest spoznaje nego kao povijest slušne kulture, Reason and Resonance prati kretanje modernosti kroz osjetila dosad nečuvenoga i mišljenoga.

Knjiga je objavljena u izdanju neprofitnoga neovisnog nakladnika Zonebooks, čija izdanja raspačava Institut za tehnologiju iz Massachusettsa (MIT).

Veit Erlmann voditelj je katedre za povijest glazbe u Butler School of Music na Sveučilištu Teksas iz Austina.

Reason and Resonance: A history of modern aurality – Veit Erlmann, Zone Books, New York 2010.

The post NSK preporuka: prinove u fondu – Reason and Resonance: A history of modern aurality appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Međunarodni savjet za muzeje (ICOM) pokrenuo je ovu manifestaciju 1977. godine, a u Hrvatskoj se, na poticaj Muzejskoga dokumentacijskog centra, obilježava od 1980. godine.

Obilježavanju Međunarodnoga dana muzeja prošle se godine pridružilo 32 000 muzeja iz 129 zemalja, a iz Hrvatske je sudjelovalo 110 muzeja s više od 300 događaja.

Ove se godine Međunarodnomu danu muzeja pridružila i manifestacija Europska noć muzeja, koja se od 2005. godine odvija u europskim muzejima, a pokrenuta je na poticaj i u organizaciji Francuske muzejske direkcije radi stvaranja cjelovite europske kulturne zajednice, u sklopu koje bi se predstavila kulturna dobra pojedinih europskih zemalja.

Program Međunarodnoga dana muzeja.

The post Međunarodni dan muzeja appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Više od 500 filmova iz područja komedije i drame, film noira, horora i Hitchcocka, vesterna i Johna Waynea, nijemoga filma, dokumentarnoga te animiranoga filma, uključujući klasike Great Expectations (Velika očekivanja), The Adventures of Sherlock Holmes (Pustolovine Sherlocka Holmesa ),  The Fast And The Furious (Brzi i žestoki) , A Farewell to Arms (Zbogom oružje) i mnoge druge, dostupno je preko internetske stranice Open Culture, pokrenute 2006. godine radi okupljanja besplatnih i kvalitetnih online sadržaja, kao što su zvučne knjige, tečajevi, videozapisi, lekcije za učenje jezika i sl.

The post Više od 500 besplatnih filmova dostupno svima appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

SEEDI (South-Eastern European Digitisation Initiative) međunarodna je inicijativa za razvoj digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u zemljama jugoistočne Europe. Na dvodnevnoj konferenciji bit će riječi o postignućima i iskustvima iz područja digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u Hrvatskoj i zemljama regije, predstavit će se sudjelovanje baštinskih ustanova u europskim projektima te će biti prikazana primjena inovativnih tehnologija u predstavljanju i korištenju digitalne baštine.

Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata okuplja i ove godine sve zainteresirane za digitalizaciju kulturne i znanstvene baštine predstavljanjem projekata digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u hrvatskim baštinskim ustanovama. Uz okupljanje inicijativa za digitalizaciju lokalne baštine, u središtu ovogodišnjega festivala bit će izobrazba u području digitalizacije te upravljanje projektima digitalizacije, kao i načini predstavljanja rezultata digitalizacije.

Više informacija o Osmoj SEEDI konferenciji i Trećem festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata, kao i program, možete pronaći na internetskim stranicama Konferencije i Festivala.

The post Osma SEEDI konferencija i Treći festival hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

The post Održana Podnevna glazbena stanka u NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Glagoljica, jedna od najsnažnijih odrednica hrvatskoga kulturnog identiteta, na izložbi je bila predstavljena kroz rukopise, prvotiske, misale te izvorne glagoljske evanđelistare koji se čuvaju u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Staroslavenskoga instituta u Zagrebu.

Cjeloviti članak objavljen u Biltenu IFLA-ine Sekcije za rijetke knjige i rukopise.

The post IFLA izvijestila o izložbi hrvatske glagoljice u Reimsu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.