Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr Mon, 20 Aug 2018 08:23:26 +0000 hr hourly 1 Sjećanje na znanstvenika čije djelo traje http://www.nsk.hr/sjecanje-na-znanstvenika-cije-djelo-traje/ Mon, 20 Aug 2018 06:35:50 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49897

Categories: Izdvajamo

Rijetki su ljudi koji žive i nakon smrti, a jedan od takvih bez sumnje je i akademik Antun Barac. (Mate Hraste) Hrvatski književni povjesničar i kritičar Antun Barac rođen je 20. kolovoza 1894. godine u Kamenjaku pokraj Crikvenice. …

(Read more...)

The post Sjećanje na znanstvenika čije djelo traje appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Rijetki su ljudi koji žive i nakon smrti, a jedan od takvih bez sumnje je i akademik Antun Barac.

(Mate Hraste)

Hrvatski književni povjesničar i kritičar Antun Barac rođen je 20. kolovoza 1894. godine u Kamenjaku pokraj Crikvenice. Osnovnu školu završio je u Grižanama, gimnaziju na Sušaku, a na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavensku književnost, njemački i filozofiju. Doktorirao je u Zagrebu 1918. godine monografijom o Vladimiru Nazoru. Kao srednjoškolski profesor radio je u Sušaku i Zagrebu. Od 1930. bio je docent, a od 1938. godine redoviti profesor jugoslavenskih književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Bio je zatočen u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Školske godine 1945./1946. postao je dekan Filozofskoga fakulteta, a 1950./1951. i rektor zagrebačkoga Sveučilišta. Godine 1947. izabran je za redovitoga člana JAZU. Također je bio i predsjednik Hrvatskoga filološkog društva i direktor Seminara za strane slaviste. Utemeljio je Institut za jezik i Institut za književnost JAZU (1952.) te je bio tajnik Akademijina odjela za suvremenu književnost.

Služio se posebnim nacionalnim mjerilom, smatrajući da svaka manja književnost u većoj mjeri odražava društveni život svojega naroda, negoli velika. Odatle i njegov slogan veličina malenih.

Pisao je za novine i književne časopise, a neke je od njih i uređivao. Prije svega, Antun Barac bio je ipak povjesničar književnosti pa njegove monografije Vladimir Nazor (1918.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, August Šenoa (1926.), Mirko Bogović (1933.), Hrvatska književna kritika (1938.), Vidrić (1940.) i Mažuranić (1945.) tvore temeljni fond hrvatske znanosti o književnosti.

Osim toga, uvijek se bunio protiv uniformiranosti u prikazivanju tzv. malih književnosti, a posebno protiv prenošenja gotovih shema iz povijesti velikih književnosti na povijesti malih književnosti. Rad na povijesti novije hrvatske književnosti smatrao je životnim djelom.

Pisao je i o povezanosti hrvatske i srpske književnosti, a bavio se i komparativnim istraživanjima odnosa hrvatske književnosti prema europskima. Posmrtno su tiskana autobiografsko-dnevnička zapamćenja i feljtoni iz ratna vremena Bijeg od knjige.

Akademik Antun Barac preminuo je 1. studenoga 1955. godine u Zagrebu.

Rukopisi, pisma, bibliografski ispisi, prikupljene vrijedne knjige i raznovrsna dokumentacija koju je tijekom života prikupio akademik Antun Barac od 2014. godine postali su dio fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Čovjek, gdje god bio, nosi svoju ljepotu sa sobom.

(Antun Barac)

Izvor naslovne fotografije.

The post Sjećanje na znanstvenika čije djelo traje appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Započelo redovito radno vrijeme Knjižnice http://www.nsk.hr/zapocelo-redovito-radno-vrijeme-knjiznice-2/ Mon, 20 Aug 2018 06:29:06 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49090

Categories: Izdvajamo

Od ponedjeljka 20. kolovoza 2018. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ponovno je otvorena prema redovitome radnom vremenu.

(Read more...)

The post Započelo redovito radno vrijeme Knjižnice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Od ponedjeljka 20. kolovoza 2018. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ponovno je otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Započelo redovito radno vrijeme Knjižnice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Uz obljetnicu rođenja oca hrvatske književnosti http://www.nsk.hr/uz-obljetnicu-rodenja-oca-hrvatske-knjizevnosti/ Fri, 17 Aug 2018 06:58:30 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49875

Categories: Izdvajamo

… Bože, daj da stignu ča je godi tebi. Stvori milost meni, pokrip rabu tvoju, strah mi vas odnemi, dvigni ruku moju da stvar svarši koju misal moja plodi, da se tebe boju puci ter narodi! Sada, sada …

(Read more...)

The post Uz obljetnicu rođenja oca hrvatske književnosti appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
… Bože, daj da stignu ča je godi tebi.
Stvori milost meni, pokrip rabu tvoju,
strah mi vas odnemi, dvigni ruku moju
da stvar svarši koju misal moja plodi,
da se tebe boju puci ter narodi!
Sada, sada hodi, tvoj grad Jerosolim
od nevolj slobodi i vas puk tvoj, molim.
Rasap daj oholim ki se uzvišuju,
pokoj pošlji boljim ki se ponižuju.
Ovo ča veruju po tebi ja moći,
koko potribuju, hoti mi pomoći.
U dne ter u noći tebi da hvalu dam,
jer u tvoje moći sad svaršit to uzdam…

(Judita)

Najbolji Marulićevi stihovi i danas zvuče jednako autentično, svježe i uvjerljivo, kao i u vrijeme kada su nastali. Zahvaljujući spjevu Judita, stekao je naziv oca hrvatske književnosti i hrvatskoga Dantea.

Marko Marulić (latinski Marcus Marulus), najvrjedniji hrvatski pisac 15. i 16. st., nacionalni klasik, tvorac prvoga epa na hrvatskome jeziku, klasik kršćanske književnosti te humanist europskoga formata, rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450. godine. Potječe iz splitske plemićke obitelji Pečenić (Pecinić, Picinić), a u 15. st. počela se nazivati Marulus ili De Marulis; oblik Marulić nalazi se u posveti Judite. U Splitu je pohađao humanističku školu Tidea Acciarinija, a pretpostavlja se da je nakon toga nastavio školovanje u Italiji. Život je proveo u Splitu, putujući povremeno u Mletke i Rim. Neko je vrijeme boravio u Nečujmu na Šolti. Bio je ovjerovitelj notarskih spisa, sudac i provoditelj oporuka. Zahvaljujući književnomu radu, postao je središnja osoba splitskoga humanističkog kruga.

Marulić je svoja djela pisao na hrvatskome, latinskome i talijanskome jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskoga i talijanskoga na hrvatski te s hrvatskoga i talijanskoga na latinski. Izvori su njegova književnog rada Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Uz duboku religioznost i trajnu sklonost moralnoj pouci, posjedovao je i tipičnu humanističku širinu interesa (književnost, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju te renesansnu sposobnost spajanja hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Živeći na prijelazu između srednjega i novoga vijeka, preuzimao je mnoge srednjovjekovne sadržaje, ali ih je obrađivao u novim oblicima. Vrlo predano i ustrajno pisao je i o suvremenim zbivanjima, ponajprije o turskoj opasnosti i razjedinjenosti kršćana.

Najvrjednije je Marulićevo hrvatsko djelo Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Marulić je Juditu dovršio kao pedesetogodišnjak, 22. travnja 1501., a u Mletcima ju je prvi put tiskao Guglielmo da Fontaneto tek 13. kolovoza 1521. godine. Jedan primjerak prvoga izdanja čuva se u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u knjižnici zadarske obitelji Paravia, koja je danas sastavni dio Znanstvene knjižnice u Zadru.

Marulić je doživio tri izdanja svoje Judite. Prvo je priredio Splićanin Petar Srićić, a drugo zadarski knjižar Jerolim Mirković 30. svibnja 1522., čije izdanje resi devet drvoreza s ratnim prizorima. Deveti drvorez potpisan je slovom M pa se pretpostavljalo da je Marulić sam i izradio te drvoreze. Jedan primjerak Mirkovićeva izdanja Ivan Kukuljević darovao je tadašnjoj Sveučilišnoj knjižnici, a i drugi primjerak, što se danas čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, potječe iz Kukuljevićeve ostavštine. Treće izdanje tiskano je 29. siječnja 1522., za dubrovačkoga knjižara Jacoma di Negrija.

Pjesničkom obradbom pripovijesti o hrabroj starozavjetnoj udovici, Marulić je želio pokazati kako se prijetećoj turskoj sili može odoljeti junaštvom i vjerom u Boga. Iako je vjerno pratio biblijski predložak, ep je uobličio po renesansnim poetičkim pravilima, dok je u versifikaciji slijedio suvremene pjesnike svjetovne tematike (začinjavci). Djelo je posvetio kumu Dujmu Balistriliću. Jezična je podloga splitska čakavština i štokavski leksik te glagoljaška predaja, čime je ovo djelo navijestilo jedinstvo hrvatskoga jezika, a najveća je vrijednost spoznaja da je Marulić u hrvatski jezik prenio europski pjesnički standard.

Judita Marka Marulića, hrvatskoga književnika i jednoga od najpoznatijih europskih humanista, predstavljena je u sklopu predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice mjeseca na portalu Europske knjižnice.

Biblijska poema Suzana, nastala nakon Judite, manjega je opsega (780 stihova) i pjesničke vrijednosti. Ostale pjesme na hrvatskome jeziku uglavnom su nabožne i moralističke (npr. Dobri nauci, Divici Mariji, Od uskarsa Isusova, dijaloška pjesma Utiha nesriće). Domoljubna i protuturska crta snažno se očituje u Molitvi suprotiva Turkomi Tužen’ju grada Hjerozolima. Svjetovnoj su poeziji bliske zabavno-poučne Spovid koludric od sedam smartnih grihov, Anka satira i Poklad i Korizma. Dramski tekst (također u stihovima) Prikazan’je historije svetoga Panucija prilagodba je talijanskoga predloška Fea Belcarija.

Hrvatska su prozna djela koja se sa sigurnošću pripisuju Maruliću malobrojna: izvorna su samo dva pisma Katarini Obirtića i prozni tekstovi u Juditi, dok su Oficij Blažene Dive Marije i Od naslidovan’ja Isukarstova (1500.) Marulićevi prijevodi s latinskoga.

Većinu Marulićevih latinskih djela čine prozni spisi religiozno-poučne, moralističke i teološke tematike. Po opsegu i svjetskome odjeku na prvome je mjestu De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca), što ga je napisao potkraj 15. stoljeća. Kao kršćanski moralist i teološki pisac, u središte pozornosti stavlja čovjeka, koji je prema njegovu viđenju etičko biće. Čovjek svu svoju vrijednost, smisao i određenje prima od Boga, bez kojega bi uzaludno bilo sve i bez kojega ne bi ničega ni bilo. Misao o istočnome grijehu i Kristova spasiteljska uloga temeljna su polazišta Marulićeve etičko-teološke misli i glavna svrha njegova svjetonazora. Građu je Marulić crpio ponajviše iz Svetoga pisma, potom iz života i djelâ crkvenih otaca i naučitelja (Jeronima, Euzebija Cezarejskoga, Grgura Velikoga i dr.). To ćudoredno-poučno djelo napisano je biranim stilom i razdijeljeno je u šest knjiga sa 71 poglavljem, a u svakome od njih razmatra se o jednoj krjeposti. Ta svojevrsna uspješnica 16. st. tiskana je prvi put 1506. u Veneciji. To izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Djelo je ubrzo postalo vrlo popularno i doživjelo približno 60 izdanja te bilo prevedeno na najbitnije europske jezike.

Evangelistarium (Evanđelistar, 1480. – 1500?, prvo poznato izdanje 1516.), najvrjednije Marulićevo moralno-teološko djelo, rasprava je u sedam knjiga o praktičnoj kršćanskoj etici, utemeljena na obradbi triju bogoslovnih kreposti: vjere, nade i ljubavi, na što se, po Maruliću, može svesti čitava Biblija. U raspravi De humilitate et gloria Christi (O poniznosti i slavi Kristovoj, 1518). na temelju starozavjetnih proroka, a usuprot Židovima, dokazuje da je Krist obećani Mesija.

Marulić je napisao i velik broj manjih spisa. Epistola domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI pont. max. de calamitatibus occurrentibus et exhortatio ad communem omnium Christianorum unionem et pacem (Poslanica gospodina Marka Marulića Splićanina papi Hadrijanu VI o nesrećama koje nas snalaze i poziv na opće ujedinjenje i mir svih kršćana, 1522.), poziv je za uspostavu sloge katoličkih vladara i zajednički vojni pohod protiv Turaka. Dvije godine nakon njegove smrti obistinilo se sve ono na što je Papu upozoravao: na Mohaču su 1526. turske horde do nogu porazile kršćansku vojsku i uništile Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo. To vrijedno izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a u digitaliziranome je izdanju dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Marulić je bio poznat i kao pjesnik na latinskome jeziku. U epu Davidias (Davidijada, 1506. – 1517?, prvo izdanje 1954.), u četrnaest pjevanja s ukupno 6765 heksametara, opjevao je djela židovskoga kralja Davida, u potpunosti se držeći Biblije, ali jezikom, stilom i stihom po uzoru na rimske epske pjesnike (ponajviše Vergilija). Sačuvan je vrijedan broj Marulićevih kraćih latinskih pjesama (elegija, epigrama, poslanica, versificiranih sažetaka svetačkih životopisa, himana i dr.).

Neka djela poznata su nam samo po naslovu, i to Psichiologia de ratione animae humanae, u kojem se prema nekim dokazima prvi put u povijesti koristi riječ psihologija te se Marulić danas smatra njezinim tvorcem.

Marulićevo stvaralaštvo utjecalo je na mnoge hrvatske književnike od 16. do 20. stoljeća (Petar Hektorović, Petar Zoranić, Barne Karnarutić, Juraj Baraković, Jerolim Kavanjin, Rafael Levaković, Tin Ujević, Tonči Petrasov Marović i dr.). Izniman su uspjeh tijekom 16. i 17. st. doživjeli latinski spisi, koji su mu omogućili da postane prvi hrvatski pisac svjetskoga glasa i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora. O njegovoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.

Hrvatski književnik Marko Marulić predstavljen je i u sklopu portala Britanske knjižnice.

Otac hrvatske književnosti ostavio je bogat i raznovrstan opus, koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem i vještinom te sposobnošću prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici.

Marko Marulić preminuo je u Splitu 5. siječnja 1524. godine.

The post Uz obljetnicu rođenja oca hrvatske književnosti appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Sjećanje na prvoga hrvatskog jezikoslovca http://www.nsk.hr/sjecanje-na-prvoga-hrvatskog-jezikoslovca/ Thu, 16 Aug 2018 06:57:22 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49872

Categories: Na današnji dan

… U srcu ovoga grada gdje je Bartol Kašić ugledao svjetlost svijeta i gdje je s majčinom poukom primio svjetlo vjere, mi ga želimo istaći kao našu povijesnu, kulturnu i crkvenu vrijednost. I svako pokoljenje ima svojih obveza …

(Read more...)

The post Sjećanje na prvoga hrvatskog jezikoslovca appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
… U srcu ovoga grada gdje je Bartol Kašić ugledao svjetlost svijeta i gdje je s majčinom poukom primio svjetlo vjere, mi ga želimo istaći kao našu povijesnu, kulturnu i crkvenu vrijednost. I svako pokoljenje ima svojih obveza da cijeni, štuje i ne zaboravlja svoje povijesne vrijednosti. I bila bi velika nepravda zaboraviti te vrijednosti jer sadašnjost, ako je baštinila određeno bogatstvo kulture, onda ga je baštinila iz prošlosti…

(dr. Franjo Kuharić)

Pjesnik, pisac, prevoditelj, jezikoslovac i isusovac Bartol Kašić dao je velik doprinos razvoju hrvatskoga jezika. Razvoj pisma i pismenosti u nekome narodu temeljni je uvjet postojanja, a po početcima pismenosti vrlo se često ispisuje i njegova povijest.

U hrvatskoj povijesti te u povijesti hrvatskoga jezika, odnosno jezikoslovlja, ostat će upamćen, ponajprije, kao autor prve hrvatske gramatike Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zbog čega ga se u literaturi često naziva ocem hrvatskoga jezikoslovlja.

Bartholomeus Cassius, kako se potpisivao na svojim knjigama, rođen je 15. kolovoza 1575. godine na otoku Pagu.

Već tijekom školovanja, a osobito kao student, Kašić je bio među prvima u pisanju stihova i proze. Pjesnički je talent iskazao, ponajprije, prepjevom prvih 50 psalama u zbirci Pjesni duhovne. Psalme, koji se sastoje od biblijskih verseta ili pak redaka u slobodnome stihu, Kašić u svojem prepjevu prenosi u savršenijoj pjesničkoj formi dvanaesterca s dvostrukom rimom (rimom poslije 6. i 12. sloga).

U stihovima je Kašić napisao i svoju izvornu tragediju Sv. Venefrida. Riječ je o prvoj tragediji u povijesti hrvatske književnosti koja je napisana i najvjerojatnije izvođena krajem 1627. godine kada i Dubravka Ivana Gundulića.

Bartol Kašić u jezikoslovnome je pogledu iznimno zanimljiv kao prevoditelj crkvenih djela, posebno Biblije. Izdvajamo Bellarminov katekizam Nauk krstjanski (Rim 1617. ili 1622. – 1623.) te ponovljeno izdanje iz 1633. godine koje je sačuvano u Nacionalnoj biblioteci u Parizu s prvotnim pečatom Kraljevske biblioteke. Novi zavjet Biblije preveo je u razdoblju od 1622. do 1625. godine pa ponovno na općenitiji jezik od 1625. do 1631. godine. Cijelu Bibliju preveo je sâm u razdoblju od 1631. do 1636. godine.

Posebno mjesto u njegovu prevoditeljskom opusu zauzima Ritual rimski (Rituale Romanium, 1640.). Ritual rimski plod je Kašićeva zrelog stvaralaštva, nastao nakon njegova misionarskog djelovanja u Dubrovniku, obilazaka kršćana u krajevima pod turskom vlašću, u Slavoniji i Srijemu te nakon njegova posljednjeg boravka u Dubrovniku. Ritual sadrži obrede koji prate kršćanina od rođenja do smrti – po njem se 150 godina krstilo, vjenčavalo, pokapalo, blagoslivljalo, izvodili su se prigodni crkveni obredi, kao i egzorcizmi. Prvo izdanje Rituala rimskoga tiskano je u 2500 primjeraka, a čak šest izdanja doživio je do 1929. godine (prije Rimskoga obrednika koji ga je zamijenio).

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuvaju se dva rukopisna i deset tiskanih djela Bartola Kašića, dijelom njegovih izvornih radova, dijelom prijevoda. U povodu Godine Bartola Kašića, Dana državnosti i 4. obljetnice otvorenja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 1999. godine otvorena je izložba. Na izložbi, uz djela Bartola Kašića, mogle su se razgledati i publikacije o jezikoslovcu, leksikografu, teologu, pjesniku, misionaru i prevoditelju Svetoga pisma na hrvatski jezik – ukupno stotinjak naslova. Izložba je popraćena i katalogom u kojem su objavljeni tekstovi dr. fra Petra Bašića, dr. Darije Gabrić-Bagarić, dr. Vladimira Horvata, dr. Valentina Putanca, akademika Josipa Vončine i dr. sc. Ivana Kosića.

Bartol Kašić preminuo je u Rimu 28. prosinca 1650. godine u Maronitskome zavodu. Zanimljivo je da se nakon svojega odlaska iz Paga, s petnaest godina, nikada nije vratio, iako je vrlo često prolazio pokraj njega. Radilo se o tome da je Kašić bio član jezuitskoga reda, čiji je rad Mletačka Republika branila.

… Tako je u Rimu zaklopio svoje oči čovjek koga treba izvući iz zaborava. Njegov život treba još dobro proučiti. 1 njegovo djelo treba proučiti, mirno, objektivno i pošteno da se uvidi kako je bio dalekovidan, kako je znao slušati i svoje vrijeme i potrebe svoga naroda. I pretekao je svojim mislima i djelima mnoge koji su kasnije iza njega došli, možda 200 godina kasnije, a koji se danas spominju kao zaštitnici i veliki ostvaritelji naše hrvatske kulture, dok je on već davno prije njih zaorao prve i velike brazde…

(dr. Franjo Kuharić)

The post Sjećanje na prvoga hrvatskog jezikoslovca appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sudionica kampanje „#EUandME“ http://www.nsk.hr/nacionalna-i-sveucilisna-knjiznica-u-zagrebu-sudionica-kampanje-euandme/ Tue, 14 Aug 2018 06:52:04 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50242

Categories: Izdvajamo

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se kampanji pod nazivom #EUandME, koju je u svibnju 2018. godine pokrenula Europska komisija kako bi upoznala pripadnike mlađih naraštaja Europske unije s pogodnostima koje im Unija pruža. Kampanja je usmjerena …

(Read more...)

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sudionica kampanje „#EUandME“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se kampanji pod nazivom #EUandME, koju je u svibnju 2018. godine pokrenula Europska komisija kako bi upoznala pripadnike mlađih naraštaja Europske unije s pogodnostima koje im Unija pruža. Kampanja je usmjerena na osobe u dobi od 17 do 35 godina.

Od 20. kolovoza 2018. godine na plazma ekranima u glavnom predvorju Knjižnice prikazivat će se kratki filmovi uglednih europskih redatelja nastali s ciljem poticanja dijaloga vezanog uz utjecaj Europske unije na svakodnevni život pripadnika mlađih naraštaja zemalja članica EU. Među njima je i film hrvatskog redatelja Dalibora Matanića Debut, koji donosi priču o Ivanu, mladiću s hrvatskog sela, i njegovom putu prema društvenom prihvaćanju u maloj sredini.

U središtu filma Usamljenik (r. Tomasz Konecki) nalazi se Poljak Jan, koji živi u kolibi duboko u planinama. Nakon što na internetu naruči krplje, zaljubljuje se u dostavljačicu te prolazi kroz razne izazove ne bi li je ponovno vidio i priznao joj što osjeća. Život u hostelu (r. Matthias Hoene) prikazuje jednu baku koja silno želi vidjeti europske znamenitosti i čija unučad smišlja plan kako bi ostvarila bakin san. U filmu Party Animal (r. Yorgos Zois) upoznajemo Alexa, koji pokreće posao na najneobičnijem mjestu te zahvaljujući neočekivanoj iskri nadahnuća naposljetku uviđa kako njegov hobi i posao nisu međusobno isključivi. Ooni, glavnom liku istoimenog filma (Oona, r. Zaida Bergroth), priskače u pomoć neočekivani prijatelj, koji joj pomaže vratiti se natrag iz šume u kojoj se izgubila.

Ovim osjećajnim, zabavnim, snažnim i nadahnjujućim pričama obuhvaćeni su interesi mladih u Uniji –  mobilnost pri obrazovanju i zapošljavanju, digitalne tehnologije, poslovne vještine, ekološka održivost te građanska i ljudska prava.

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sudionica kampanje „#EUandME“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Radno vrijeme Knjižnice od 14. do 16. kolovoza 2018. http://www.nsk.hr/radno-vrijeme-knjiznice-od-14-do-16-kolovoza-2018/ Mon, 13 Aug 2018 07:03:28 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49867

Categories: Obavijesti

U utorak 14. kolovoza 2018. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 15 sati. U srijedu 15. kolovoza 2018. Knjižnica će biti zatvorena. U četvrtak 16. kolovoza i petak 17. kolovoza 2018. Nacionalna i sveučilišna …

(Read more...)

The post Radno vrijeme Knjižnice od 14. do 16. kolovoza 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
U utorak 14. kolovoza 2018. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 15 sati.

U srijedu 15. kolovoza 2018. Knjižnica će biti zatvorena.

U četvrtak 16. kolovoza i petak 17. kolovoza 2018. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će ponovno otvorena prema ljetnome radnom vremenu.

Od ponedjeljaka 20. kolovoza 2018. Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 14. do 16. kolovoza 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
„A velik je, tko se malen rodi, a kad pane, golem grob mu treba!“ – u spomen na Ivana Mažuranića http://www.nsk.hr/a-velik-je-tko-se-malen-rodi-a-kad-pane-golem-grob-mu-treba-u-spomen-na-ivana-mazuranica/ Fri, 10 Aug 2018 06:56:01 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49973

Categories: Na današnji dan

… Nije moje, što stekao nisam, I što pusta podade mi sreća, Već je moje što sam dohvatio Trateć svoju od njedara krvcu. Nije visok tko na visu stoji, Nit je velik tko se velik rodi, Već je …

(Read more...)

The post „A velik je, tko se malen rodi, a kad pane, golem grob mu treba!“ – u spomen na Ivana Mažuranića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
… Nije moje, što stekao nisam,
I što pusta podade mi sreća,
Već je moje što sam dohvatio
Trateć svoju od njedara krvcu.
Nije visok tko na visu stoji,
Nit je velik tko se velik rodi,
Već je visok tko u nizu stoji
I visinom nadmaša visine,
A velik je tko se malen rodi,
A kad pane, golem grob mu treba!

 (Javor)

Obljetnica rođenja prava je prigoda da se snažnim stihovima o životnim vrijednostima i prolaznosti života iz pjesme Javor prisjetimo njihova autora, bana pučanina i pjesnika Ivana Mažuranića.

Ivan Mažuranić rodio se u Novome Vinodolskom 11. kolovoza 1814. godine. U rodnome gradu polazio je narodnu (pučku) školu, s njemačkim kao nastavnim jezikom. U gimnaziji, koju je polazio u Rijeci, nastavni je jezik bio latinski. U Rijeci je učio talijanski i mađarski, a naknadno je naučio francuski i engleski. U Zagrebu je studirao i završio pravo. Od 1848. godine vrlo je aktivan u političkome životu. Bio je zastupnik u Hrvatskome saboru, a određeno vrijeme i predsjednik. Godine 1873. postaje prvi hrvatski ban pučanin. Na banskoj dužnosti ostaje do 1880. godine, a nakon toga napušta svaku političku aktivnost i živi povučeno baveći se matematikom i astronomijom. Za vrijeme banovanja provedena je reforma pravosuđa, političke uprave i školstva, a 1874. godine utemeljeno je Sveučilište u Zagrebu, prvo u južnih Slavena.

Ivan Mažuranić smatra se najkreativnijom ličnosti hrvatskoga narodnog preporoda. Od prvih stihova koje piše kao šesnaestogodišnji đak bio je dug i strm put. Kao jezikoslovac objavio je moderan hrvatski rječnik zajedno s Josipom Užarevićem s kojim je sastavio djelo od 40 000 riječi. Kao pjesnik bio je već tada cijenjen, što dokazuje odluka Matice ilirske da za njezino prvo inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićeva Osmana. U razdoblju od 1835. do 1841. godine bio je suradnik Gajeve Danice. Godine 1846. objavio je svoje najveće i najvrjednije djelo – ep Smrt Smail-age Čengića, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a čiji se izvorni rukopis čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu,  Tim djelom, u kojem su spretno prevladani klasični i dubrovački utjecaji kao i utjecaj narodne poezije, Mažuranić je stvorio klasičan junački ep.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2014. godine bila je organizirana izložba pod nazivom Blago Ivana Mažuranića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Hrvatski književnik Ivan Mažuranić preminuo je u Zagrebu 4. kolovoza 1890. godine.

Danas se njegov lik nalazi na novčanici od 100 kuna. Mnoge ulice, trgovi i škole u Hrvatskoj nose njegovo ime, a u zagrebačkome parku Zrinjevac postavljena mu je i spomen-bista.

The post „A velik je, tko se malen rodi, a kad pane, golem grob mu treba!“ – u spomen na Ivana Mažuranića appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
„Poštujmo život u moru“ – kampanja za zaštitu Jadrana http://www.nsk.hr/postujmo-zivot-u-moru-kampanja-za-zastitu-jadrana/ Thu, 09 Aug 2018 06:58:25 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50220

Categories: Obavijesti

U duhu projekata poput Zelene knjižnice za zelenu Hrvatsku, Zelenoga festivala te međunarodne konferencije Let’s Go Green, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu surađuje s Prijateljima životinja koji i tijekom ljeta imaju mnoštvo zanimljivih akcija. Jedna je od …

(Read more...)

The post „Poštujmo život u moru“ – kampanja za zaštitu Jadrana appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
U duhu projekata poput Zelene knjižnice za zelenu Hrvatsku, Zelenoga festivala te međunarodne konferencije Let’s Go Green, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu surađuje s Prijateljima životinja koji i tijekom ljeta imaju mnoštvo zanimljivih akcija. Jedna je od njih Poštujmo život u moru, koja se provodi postavljanjem natpisnih ploča o zabrani ribolova na plažama. Kampanja je već provedena u Dubrovniku i Veloj Luci, a pozvano je više od sto priobalnih gradova i općina.
Budući da je ribolov zabranjen, osim uz prethodnu dozvolu, Prijatelji životinja žele upozoriti kako je nužno poduzeti mjere za zaštitu našeg mora, posebno zbog velikog broja turista koje treba informirati o hrvatskim zakonima.

Potrebno je osvijestiti da se na plažama i u moru može uživati bez ometanja morskih stanovnika, a djeci treba skrenuti pozornost da promatraju životinje i brinu o njima, a ne uništavaju već brinu o čistoći njihova staništa te da nasukane morske životinje vrate u more, a ne da ih love i ozljeđuju.

Kampanja Poštujmo naše more provodi se u suradnji s europskom krovnom organizacijom za dobrobit životinja Eurogroup for Animals i nastavit će se tijekom ljeta postavljanjem poučnih plakata i objavljivanjem elektroničke morske kuharice.

Više pojedinosti o kampanji.

The post „Poštujmo život u moru“ – kampanja za zaštitu Jadrana appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Otvorene prijave za „Drugi međunarodni stručni skup: Službene publikacije i državne informacije u europskim knjižnicama“ http://www.nsk.hr/otvorene-prijave-za-drugi-medunarodni-strucni-skup-sluzbene-publikacije-i-drzavne-informacije-u-europskim-knjiznicama/ Wed, 08 Aug 2018 06:56:56 +0000 http://www.nsk.hr/?p=50202

Categories: Kalendar događanja, Izdvajamo, Skupovi

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Gradska knjižnica i čitaonica Pula organiziraju Drugi međunarodni skup: Službene publikacije i državne informacije u europskim knjižnicama, koji će se u Knjižnici održati 3. listopada 2018. godine, te pozivaju sve zainteresirane …

(Read more...)

The post Otvorene prijave za „Drugi međunarodni stručni skup: Službene publikacije i državne informacije u europskim knjižnicama“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Gradska knjižnica i čitaonica Pula organiziraju Drugi međunarodni skup: Službene publikacije i državne informacije u europskim knjižnicama, koji će se u Knjižnici održati 3. listopada 2018. godine, te pozivaju sve zainteresirane da se prijave za sudjelovanje do 23. rujna 2018. godine. Istog dana u prostoru Zbirke službenih publikacija NSK bit će upriličeno svečano otvorenje Europskog dokumentacijskog centra koji odnedavno djeluje u sklopu Knjižnice.

Skup je namijenjen knjižničarima narodnih, školskih, visokoškolskih, sveučilišnih i specijalnih knjižnica koje su zakonski obvezne izgrađivati fondove službenih publikacija ili to čine sukladno ciljevima knjižnice i potrebama svojih korisnika. Prvi skup ovakve vrste održan je 2012. godine u Puli.

Kroz pozvana izlaganja na skupu će biti predstavljene teme vezane uz petogodišnje članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji u Godini Europske kulturne baštine, službene publikacije u kontekstu Prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, obradu službenih publikacija prema novom Nacionalnom pravilniku za katalogizaciju i dostupnost informacijskih izvora u sklopu djelovanja Europskog dokumentacijskog centra NSK.

Ciljevi stručnog skupa su:

proširiti znanje knjižničara o službenim publikacijama Republike Hrvatske i Europske unije,

pružiti potporu knjižničarima za promicanje intelektualne inicijative u provođenju visokih knjižničarskih normi za život i rad u zajednici prema europskim i svjetskim normama,

poticati razvoj knjižnica kao informacijskih središta gdje članovi lokalne zajednice slobodno ostvaruju pristup službenim publikacijama i državnim informacijama,

poticati razvoj političke kulture djelovanjem mreže knjižnica i Europskih dokumentacijskih centara u Republici Hrvatskoj, poticanjem boljeg prepoznavanja važnosti službenih publikacija te jačanjem svijesti o toj važnosti i za pojedinca i za zajednicu.

Sudjelovanje na ovom stručnom skupu je besplatno, uz prethodnu prijavu preko mrežno dostupnoga obrasca do 23. rujna 2018. godine.

Članovi Programskog odbora stručnog skupa su Tatijana Petrić, Nela Načinović, Nadia Bužleta, Blaženka Peradenić-Kotur, Sonja Pigac i Ana Babić, a članovi Organizacijskog odbora su Sandi Antonac, Nadia Bužleta, Nela Načinović, Maja Priselac i Irena Pilaš.

The post Otvorene prijave za „Drugi međunarodni stručni skup: Službene publikacije i državne informacije u europskim knjižnicama“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Uz obljetnicu tiskanja Senjskoga glagoljskog misala http://www.nsk.hr/uz-obljetnicu-tiskanja-senjskog-glagoljskoga-misala/ Tue, 07 Aug 2018 08:22:03 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49860

Categories: Na današnji dan

1494 Miseca avgusta dan 7 ovi misal biše početi i svršeni v Senji. Kraljujući tada svitlomu kralju ugarskomu Ladislavu. I sideći tada na prestolje apustolskom svetomu otcu Aleksandru papi Šestomu. A biše štampani s dopušćenjem i volju gospodina …

(Read more...)

The post Uz obljetnicu tiskanja Senjskoga glagoljskog misala appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
1494 Miseca avgusta dan 7 ovi misal biše početi i svršeni v Senji. Kraljujući tada svitlomu kralju ugarskomu Ladislavu. I sideći tada na prestolje apustolskom svetomu otcu Aleksandru papi Šestomu. A biše štampani s dopušćenjem i volju gospodina biskupa. od domona Blaža Baromića i domina Salvestra Bedričića i žakna Gašpara Turčića Bog nas spasi amen.

(Iz kolofona Senjskoga glagoljskog misala)

Citat iz kolofona svjedoči kako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije djelo Senjske tiskare – Senjski glagoljski misal koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Misal je knjiga u kojoj su sakupljeni svi tekstovi koji se govore ili pjevaju tijekom mise cijele liturgijske godine. Jezik je misala hrvatsko-crkvenoslavenski. Sačuvana su tri primjerka Misala, sva tri tiskana na papiru. Najpotpuniji primjerak čuva se u Budimpešti.

Približno pedeset godina nakon izuma tiskarskoga stroja, u Senju se pojavila skupina ljudi koja je shvatila vrijednost toga izuma. Među njima bio je i Blaž Baromić, jedna od najistaknutijih osoba hrvatske kulturne povijesti. On je 1493. godine u Veneciji tiskao brevijar koji nosi njegovo ime. Nakon tiskanja brevijara Baromić se vratio u Senj te već sljedeće godine nabavio sve potrebne strojeve za tiskaru.

Misal je tiskan na 216 listova, dvobojno i dvostupačno. Svaki stupac ima 37 redaka. Sadrži kalendar, vlastite mise liturgijskih doba, red mise, čin mise, zavjetne i mrtvačke mise, zajedničke svetačke mise, vlastite svetačke mise i obredne tekstove, a završava kolofonom.

Misal je prvo djelo tiskare koju je utemeljio Blaž Baromić. Djelo je to koje se slobodno može usporediti sa svim najuspješnijim i najljepšim europskim prvotiscima. Blaž Baromić izučio je zanat u Veneciji, tiskajući pravu ljepoticu među prvotiscima.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se faksimilni pretisak Misala iz 1494. godine.

The post Uz obljetnicu tiskanja Senjskoga glagoljskog misala appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>