Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr Thu, 21 Jun 2018 10:31:18 +0000 hr hourly 1 „Izađi… idi… Srebrn plašt će pasti dalekom cestom, kud te srce vodi…“ – u spomen na Gustava Krkleca http://www.nsk.hr/izadi-idi-srebrn-plast-ce-pasti-dalekom-cestom-kud-te-srce-vodi-u-spomen-na-gustava-krkleca/ Thu, 21 Jun 2018 07:11:25 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49093

Categories: Izdvajamo

Ja ne znam tko si? Čuj me, dobri druže, kad padne veče ponad tvoga krova, kroz mrak se javi ćuk i hukne sova, a oblaci ko jata ptica kruže nad tornjevima sela i gradova – izađi u noć… …

(Read more...)

The post „Izađi… idi… Srebrn plašt će pasti dalekom cestom, kud te srce vodi…“ – u spomen na Gustava Krkleca appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Ja ne znam tko si? Čuj me, dobri druže,
kad padne veče ponad tvoga krova,
kroz mrak se javi ćuk i hukne sova,
a oblaci ko jata ptica kruže
nad tornjevima sela i gradova –
izađi u noć… idi… Divlje ruže
opijat će te putem. Trn će cvasti,
otvorit oči lopoči na vodi.
Izađi… idi… Srebrn plašt će pasti
dalekom cestom, kud te srce vodi…

(Srebrna cesta)

Uz najčitanije, najcitiranije, najpoznatije, ali i estetski i lirski najvrjednije Krklecove stihove, oživjeli smo sjećanje na pjesnika, njegov životni put, kao i na bogatstvo njegova poetskog izričaja.

Srebrna cesta svojevrstan je pjesnikov poziv na hrabro koračanje životnom stazom koja, premda popločena nesigurnim i mračnim trenutcima, zlim i prijetvornim ljudima, odiše neviđenim čuvstvom i neograničenom životnom ljepotom zbog koje vrijedi prkositi svim olujama svijeta.

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja kraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama  Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Gustava Krkleca.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, o njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec umro je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Ja nikada nisam htio da pjevam ni pticama, ni zvijerima, ni stablima, ni talasima morskim, već srcu ljudskom, i tražio sam ritam, riječ i zvuk za to, za takvo srce, meni uvijek blizo i srodno, a ipak tako svoje, tako zagonetno. I kad to srce nije razumjelo jedan glas, ja sam, na svojoj svirali, – ne na harfi ili na liri – izvabio drugi, bliži zvuk, pastirski, ja sam pokušao da sviram svirku od pastira rodnog sela zagorskog.
Nemam, dakle, niti sam imao ikad pretenzija koje su drugi, gotovo uvijek, silom, htjeli da mi nametnu. Ovaj krug, ova cjelina, ovaj splet, ovaj svijet koji sam dao, koji je sav tu, neka bude kao vrelo bar za jednu kap vode žednome, neka bude bar jedan trak svjetlosti u mraku, neka bude blagi melem, neka bude šta hoće, ali svakako će biti jedan – možda mali, ali dostižan – dio onog mene koji sam bio najbliži nedostižnome, neizmjernome.

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Izađi… idi… Srebrn plašt će pasti dalekom cestom, kud te srce vodi…“ – u spomen na Gustava Krkleca appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
JAVNI NATJEČAJ ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOGA PROSTORA – RESTORAN http://www.nsk.hr/javni-natjecaj-za-prikupljanje-ponuda-za-zakup-poslovnoga-prostora-restoran-2/ Wed, 20 Jun 2018 06:38:15 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49346

Categories: Natječaji, Javni natječaji

Podaci o poslovnom prostoru Lokacija: • natječajem se daju u zakup poslovni prostori u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji se nalaze na adresi Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 u Zagrebu. Površina i namjena poslovnih prostora: …

(Read more...)

The post JAVNI NATJEČAJ ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOGA PROSTORA – RESTORAN appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Podaci o poslovnom prostoru

Lokacija:
• natječajem se daju u zakup poslovni prostori u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji se nalaze na adresi Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 u Zagrebu.

Površina i namjena poslovnih prostora:

A) prostor za obavljanje ugostiteljske djelatnosti na 5. i 6. katu zgrade koji se sastoji od:
– prostora za pripremu i posluživanje hrane i pića te blagovaonice površine 576 m2
– prostorije za posluživanje hrane i servisne prostorije na 6. katu ukupne površine 121 m2
– dvije terase ukupne površine 784 m2.

Prostor se daje u zakup isključivo za obavljanje ugostiteljske djelatnosti odnosno za pružanje usluge subvencionirane studentske prehrane, što uključuje:
– djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane studentima putem subvencija odobrenih od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja
– djelatnosti cateringa
– ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane
– djelatnosti pripreme i usluživanja pića

• radno vrijeme restorana je ponedjeljak-petak najranije od 7:00 najkasnije do 20:30, subotom i za vrijeme ljetnog radnog vremena NSK najranije od 9:00, najkasnije do14:00, a nedjeljom, blagdanima i neradnim danima restoran ne radi;

Prostori se daju u zakup isključivo kao cjelina.

Opremljenost:

• poslovni prostor pod A se nalazi u stanju potpune građevinske dovršenosti i opremljen je za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (priključak električne energije, vode, plina, telefona, uređaji za pripremu i pohranu hrane i pića, ventilacija, klimatizacija, sanitarni čvor, oprema, namještaj),
• poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju pa je budući zakupnik obvezan predmetni poslovni prostor urediti odnosno po potrebi privesti svrsi o svom trošku. Uložena sredstva u poslovni prostor i opremu nakon isteka roka zakupa se ne vraćaju zakupniku,

Poslovni prostor je moguće razgledati prema dogovoru uz prethodnu najavu na telefon 616-4029 ili e-mail ttomasic@nsk.hr.

Zakup:

• poslovni prostor daje se u zakup na razdoblje od 5 (pet) godina,
• početna minimalna cijena zakupnine sa uključenim režijama za poslovni prostor navedena pod A ukupno iznosi 18.000,00 kn bez PDV-a mjesečno za 11 mjeseci u godini, a 15.000,00 kuna mjesečno za mjesec kolovoz.
• osim troškova zakupnine i režijskih troškova, zakupnik je dužan snositi troškove snabdijevanja povezanih sanitarnih prostorija sanitarnim materijalom, troškove svih isprava potrebnih za obavljanje djelatnosti, koje zahtijevaju ovlaštena tijela, troškove održavanja poslovnih prostora, namještaja i opreme, troškove nabave novog namještaja i opreme te troškove polica osiguranja.

Uvjeti natječaja:

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj i fizičke osobe koje su državljani Republike Hrvatske, a koji su registrirani za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

Podaci o ponuditelju i dokazi sadržani u ponudi:
• ime i prezime ponuditelja, OIB, dokaz o hrvatskom državljanstvu, odnosno naziv pravne osobe s adresom i izvatkom iz odgovarajućeg registra ne starijim od 6 (šest) mjeseci do dana slanja objave u Oglasnom dijelu Narodnih novina (za tvrtke iz sudskog registra, za obrtnike iz obrtnog registra),
• potvrdu o podmirenim poreznim davanjima te doprinosima za mirovinsko i invalidsko osiguranje ne stariju od 30 dana (original ili ovjerena preslika) do dana slanja u Oglasnom dijelu Narodnih novina,
• bilanca ili račun dobiti i gubitka odnosno odgovarajući financijski izvještaj (bon-1) za posljednje 3 (tri) financijske godine,
• sol-2 ili bon-2 ne stariji od 30 dana (original ili ovjerena preslika) do dana slanja u Oglasnom dijelu Narodnih novina,
• potvrdu nadležnog općinskog suda da protiv fizičke osobe ili odgovorne osobe u tvrtki nije podignuta optužnica, niti je izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela,
• važeći HACCP certifikat sustava upravljanja sigurnošću hrane,
• izjava u pisanom obliku koja sadrži podatke o broju zaposlenih osoba s posebno istaknutim strukturom kvalificiranih osoba (prehrambeno biotehnološki nutricionist, sanitarno veterinarski inspektor, VKV i KV kuhari i konobari te pomoćno osoblje) koje će obavljati djelatnost u poslovnom prostoru temeljem ovog natječaja,
• plan organiziranja subvencionirane studentske prehrane,
• jamstvo da je ponuditelj u mogućnosti pripremati tople obroke za oko 1.000 studenata dnevno, sukladno normativima i cijeni obroka, pojedinačnih jela i drugih prehrambenih artikala koji su utvrđeni Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata (NN br. 120/13 i 8/14).
• listu referenci kao dokaz iskustva u obavljanju predmetnih usluga,
• ponuđenu cijenu,
• rok valjanosti ponude.

Natjecatelji mogu svoje ponude predavati isključivo za cjelokupni prostor koji se daje u zakup.
U ponudi treba biti jasno navedena ponuđena visina mjesečnog zakupa i režijskih troškova:
• za zakup poslovnog prostora navedenog pod A ukupno mjesečno za 11 mjeseci u godini,
• mjesečna zakupnina za poslovni prostor naveden pod A ukupno za mjesec kolovoz.

Kriterij za određivanje najboljeg ponuditelja na temelju kojeg će Povjerenstvo donijeti svoju odluku je najviši ponuđeni ukupni mjesečni iznos koji čini visina mjesečne zakupnine i režijskih troškova za poslovni prostor za sve mjesece u godini, za ponuditelja koji zadovoljava sve tražene uvjete.

Pravo sudjelovanja nemaju osobe koje imaju u zakupu poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje ne ispunjavaju obveze iz ugovora o zakupu ili ih neuredno ispunjavaju zaključno sa danom prijave na natječaj, te imaju prema Republici Hrvatskoj dugovanje po bilo kojoj osnovi, uključujući i ako se prijave na natječaj putem novoosnovanih poslovnih subjekata.

Ponude se upućuju Povjerenstvu NSK za izbor ponuditelja na adresu:
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Povjerenstvo NSK za izbor ponuditelja
Ulica Hrvatske bratske zajednice 4
10000 Zagreb,
s naznakom: Natječaj za poslovni prostor restoran – NE OTVARAJ

Rok za podnošenje ponuda je 8 (osam) dana od objave natječaja.

O rezultatima se sudionici obavještavaju u roku 8 (osam) dana od proteka roka za predaju ponuda pisanim putem, nakon čega će se s odabranim ponuditeljem sklopiti ugovor o zakupu u trajanju od 5 (pet) godina kao ovršna (solemnizirana) isprava na trošak ponuditelja-zakupnika.

Nepotpune i nepravovremene ponude neće se razmatrati.

Povjerenstvo zadržava pravo neprihvaćanja nijedne ponude i pravo poništenja natječaja u bilo koje vrijeme prije zaključenja ugovora, bez ikakve odgovornosti prema ponuditeljima, i bez obveze da obrazloži razloge svoje odluke.

The post JAVNI NATJEČAJ ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOGA PROSTORA – RESTORAN appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Donacija knjiga Šangajske knjižnice „Window of Shanghai“ Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu http://www.nsk.hr/donacija-knjiga-sangajske-knjiznice-window-of-shanghai-nacionalnoj-i-sveucilisnoj-knjiznici-u-zagrebu/ Tue, 19 Jun 2018 14:47:50 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49339

Categories: Obavijesti

U povodu proslave 38. obljetnice suradnje gradova Šangaja i Zagreba, u Zagrebu je radi nastavka dugogodišnje suradnje, 18. lipnja 2018. godine u Galeriji Forum, u organizaciji Ureda za informiranje Gradske uprave Grada Šangaja i Grada Zagreba, održana izložba …

(Read more...)

The post Donacija knjiga Šangajske knjižnice „Window of Shanghai“ Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
U povodu proslave 38. obljetnice suradnje gradova Šangaja i Zagreba, u Zagrebu je radi nastavka dugogodišnje suradnje, 18. lipnja 2018. godine u Galeriji Forum, u organizaciji Ureda za informiranje Gradske uprave Grada Šangaja i Grada Zagreba, održana izložba fotografija i plakata Creative Shanghai (Kreativni Šangaj), koja se može razgledati do 22. lipnja 2018. godine.

Na svečanosti kojoj su nazočile dr. sc. Marina Krpan Smiljanec, knjižničarska savjetnica u Odjelu Nabava, i Jasenka Zajec, knjižničarka savjetnica za međunarodnu suradnju, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu uručena je donacija od približno 80 knjiga o temi kineske kulture i Šangaja.

Donacija knjiga pod naslovom The Window of Shanghai (Prozor Sangaja) je dio međunarodnog projekta kulturne razmjene koji je 2002. godine pokrenula Šangajska knjižnica. Dosad je preko projekta darovano više od 10 000 knjiga u više od 138 ustanova sudionica, među kojima su narodne, sveučilišne i školske knjižnice, informacijski centri, znanstvene ustanove i dr. iz 66 država širom svijeta.

Izložba Kreativni Šangaj obuhvaća 24 odabrane fotografije Šangaja kojima će se predstaviti najbitniji i najpoznatiji dijelovi grada te kulturni život i urbani razvoja Šangaja. Riječ je o radovima poznatih šangajskih ilustratora i dizajnera.
Izložba sadrži i 30 plakata čiji su autori vodeći kineski umjetnici kao što su Shen Haopeng, Jiang Qinggongm Yan Huiqing i Tang Shipeng.

The post Donacija knjiga Šangajske knjižnice „Window of Shanghai“ Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Izložba „Books, Directions, Audiences“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu http://www.nsk.hr/izlozba-books-directions-audiences-u-nacionalnoj-i-sveucilisnoj-knjiznici-u-zagrebu/ Tue, 19 Jun 2018 08:28:24 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49083

Categories: Događaji, Izdvajamo, Izložbe

Gostujuća izložba Books, Directions, Audiences (Knjige, smjerovi, publika) Nacionalne knjižnice Republike Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“ (NKRB) kojoj je svrha predstaviti svoj vrijedan fond u godini Europske kulturne baštine bit će svečano otvorena 3. srpnja 2018. godine u …

(Read more...)

The post Izložba „Books, Directions, Audiences“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Gostujuća izložba Books, Directions, Audiences (Knjige, smjerovi, publika) Nacionalne knjižnice Republike Bugarske „Sv. Ćiril i Metod“ (NKRB) kojoj je svrha predstaviti svoj vrijedan fond u godini Europske kulturne baštine bit će svečano otvorena 3. srpnja 2018. godine u 13 sati u velikome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Izložba se može razgledati do 20. srpnja 2018. godine, a održava se u sklopu nacionalnoga programa obilježavanja Europske godine kulturne baštine.

Izložba Books, directions, audiences (Knjige, smjerovi, publika) predstavlja bitne dokumente iz zbiraka triju odjela Nacionalne knjižnice Republike Bugarske, kao što su Rukopisi i stare tiskane knjige, Orijentalna zbirka te Bugarski povijesni arhivi. Izložba se sastoji od 16 panoa s izborom građe, a tekst i bilješke su na engleskome jeziku.

Izložba je nastavak učvršćivanja te promidžbe višestoljetne povezanosti i kulturne suradnje Bugarske i Hrvatske, kao i rezultat nastavka uspješne suradnje njezinih nacionalnih knjižnica.

Treba istaknuti kako je kao dio ranije obostrane kulturne suradnje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (NSK) 2015. godine organizirana izložba Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice u suradnji s Veleposlanstvom Republike Bugarske u Hrvatskoj i Hrvatsko-bugarskim društvom iz Zagreba. Izložbom odabrane građe i prikazom najbitnijih tema na panoima prikazana je prisutnost Bugarske i Bugara u hrvatskoj knjizi od davnina nizom različitih tema. Izložba je 2017. godine predstavljena i bugarskoj javnost na Sveučilištu „Sv. Kliment Ohridski“ u Sofiji u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Bugarskoj i Sveučilištem „Sv. Kliment Ohridski“ u Sofiji, a dodatnu vrijednost i trajni zapis predstavlja i virtualna izložba Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice.

 

 

 

The post Izložba „Books, Directions, Audiences“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Radno vrijeme Knjižnice od 22. lipnja do 26. lipnja 2018. http://www.nsk.hr/radno-vrijeme-knjiznice-od-22-lipnja-do-26-lipnja-2018/ Tue, 19 Jun 2018 07:00:17 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49086

Categories: Izdvajamo

U petak 22. lipnja 2018. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena. U subotu 23. lipnja 2018. godine Knjižnica će biti zatvorena. U ponedjeljak 25. lipnja 2018. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit …

(Read more...)

The post Radno vrijeme Knjižnice od 22. lipnja do 26. lipnja 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
U petak 22. lipnja 2018. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena.

U subotu 23. lipnja 2018. godine Knjižnica će biti zatvorena.

U ponedjeljak 25. lipnja 2018. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena.

U utorak 26. lipnja 2018. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 22. lipnja do 26. lipnja 2018. appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Prigodno druženje u povodu milijuntog zapisa u online knjižničnome katalogu NSK http://www.nsk.hr/svecanost-u-povodu-milijuntog-zapisa-u-online-knjiznicnome-katalogu-nsk/ Mon, 18 Jun 2018 10:01:25 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49301

Categories: Izdvajamo

Online katalog NSK dosegnuo je veličinu od milijun bibliografskih zapisa za građu u posjedu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bitna je to brojka koja svjedoči o dugogodišnjem ulaganju u razvoj procesa informatizacije, automatizacije knjižničnog poslovanja, digitalizacije te …

(Read more...)

The post Prigodno druženje u povodu milijuntog zapisa u online knjižničnome katalogu NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Online katalog NSK dosegnuo je veličinu od milijun bibliografskih zapisa za građu u posjedu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bitna je to brojka koja svjedoči o dugogodišnjem ulaganju u razvoj procesa informatizacije, automatizacije knjižničnog poslovanja, digitalizacije te naposljetku i usmjerenja prema digitalnoj transformaciji Knjižnice.

Stoga je u petak, 15. lipnja 2018. godine, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u Odjelu Obrada organizirano prigodno druženje kojim je obilježeno stvaranje milijuntog bibliografskog zapisa. Druženju su nazočili dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica, dr. sc. Dijana Machala, knjižničarska savjetnica za knjižnični informacijski sustav u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo, Tanja Buzina, voditeljica Odjela Obrada, prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, dr. sc. Lobel Machala, koordinator procesa Tekuća nacionalna bibliografija, Vesna Hodak, koordinatorica procesa Obrada omeđene građe, Monika Batur, djelatnica Odjela Obrada koja je izradila zapis te drugi djelatnici knjižnice.

Imajući u vidu kroz povijest često limitirane financijske i ljudske resurse, doseg od milijun bibliografskih zapisa bitna je brojka za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, rekao je Jakob Sobota, sistemski analitičar u NSK, koji je posljednjih nekoliko dana budno pratio trenutak kada će u Katalogu NSK biti zabilježen milijunti zapis.

Milijunti bibliografski zapis izradila je Monika Batur, mlada knjižničarka u NSK. Uz podršku kolega i kolegica i uz dobru radnu atmosferu u četvrtak poslije podne baš je moj zapis nakon pohrane u bibliografsku bazu bio milijunti po redu. Milijunti zapis u mrežnome katalogu NSK-a zasigurno je razlog za slavlje jer je dokaz koliko revno svi katalogizatori rade svoj posao i osiguravaju da most između korisnika i knjižnice bude čvrst i postojan. Za organizaciju knjižnične građe u modernome vremenu važno je da knjižnica ima iscrpan i kvalitetan mrežni katalog jer upravo putem njega korisnici i knjižničari brže i lakše dolaze do informacija o knjižničnoj građi, rekla je ovim povodom knjižničarka Batur koja od siječnja 2018. godine na Odjelu Obrada izrađuje kataložne zapise za strane knjige.

Milijunti putnik kako su ovaj bibliografski zapis od milja nazvali djelatnici Odjela Obrada NSK s radošću je obilježen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Izrada kataložnih zapisa nije često pod „svjetlima reflektora“, ali je važna kao jedna od temeljnih djelatnosti iz koje proizlaze mnoge druge usluge Knjižnice, pogotovo u današnje digitalno doba, rekla je rukovoditeljica Odjela Obrada Tanja Buzina i čestitala kolegama na vrijednom radu.

Dr. sc. Lobel Machala, koordinator izrade hrvatskih nacionalnih tekućih bibliografija, istaknuo je važnost kvalitete bibliografskih zapisa kao podloge za razvoj nacionalnog bibliografskog središta koje pruža podršku razvoju hrvatskog nakladništva te omogućuje dijeljenje i preuzimanje bibliografskih zapisa između knjižnica u hrvatskom knjižničnom sustavu.

Doseg od milijun bibliografskih zapisa značajan je jer je simbol dugogodišnjeg ulaganja u razvoj informatizacije, automatizacije i digitalizacije Knjižnice te usmjerenja prema njezinoj digitalnoj transformaciji koja je počela početkom 80-ih godina nabavkom prvog računala Knjižnice UNIVAC V77-612, rekla je dr. sc. Dijana Machala, knjižničarska savjetnica za knjižnični informacijski sustav u NSK.

Čestitke je uputila i glavna ravnateljica NSK dr. sc. Tatijana Petrić rekavši kako je milijunti bibliografski zapis poticaj da se još bržim tempom nastavi dalje. Nadamo se da će se do sljedećeg milijuna doći u kraćem vremenskog razdoblju te da ćemo u skoroj budućnosti imati svu građu online. Istaknula je i kako su temeljne djelatnosti Knjižnice poput bibliografskih zapisa značajne i za promociju svega vrijednog što Knjižnica ima, kako u zemlji tako i u svijetu.

Obilježavanju milijuntog bibliografskog zapisa u katalogu NSK prisustvovala je prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, koja je zaslužna za obrazovanje brojnih generacija katalogizatora i stručnjaka u području bibliografske organizacije i kontrole.

Ovaj milijunti unos jedinstvenog prikaza i opisa određenog sadržaja u bibliografske baze podataka koji sadrži podatke i elemente potrebne za identifikaciju i pretraživanjem kao i dodatne postojeće informacije samo je jedan od nekoliko milijuna zapisa koji postoje u bazama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezinih suradničkih ustanova, a na kojima svakodnevno rade knjižničari svih generacija kako bi korisnicima Knjižnice i široj javnosti omogućili brže, jednostavnije i lakše pretraživanje i pristup najrelevantnijoj građi.

Pojedinosti o informatizaciji u NSK.

 

The post Prigodno druženje u povodu milijuntog zapisa u online knjižničnome katalogu NSK appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Direktorica Međunarodnog ureda za ISSN, Gaëlle Béquet, u posjetu Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu http://www.nsk.hr/direktorica-medunarodnog-ureda-za-issn-gaelle-bequet-u-posjetu-nacionalnoj-i-sveucilisnoj-knjiznici-u-zagrebu/ Fri, 15 Jun 2018 11:00:12 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49271

Categories: Obavijesti

Direktorica Međunarodnog ureda za ISSN dr. sc. Gaëlle Béquet posjetila je 12. lipnja 2018. ISSN ured za Hrvatsku i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu. Prilikom posjeta održan je sastanak na kojem je iznijela glavne ciljeve i ostvarenja …

(Read more...)

The post Direktorica Međunarodnog ureda za ISSN, Gaëlle Béquet, u posjetu Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Direktorica Međunarodnog ureda za ISSN dr. sc. Gaëlle Béquet posjetila je 12. lipnja 2018. ISSN ured za Hrvatsku i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

Prilikom posjeta održan je sastanak na kojem je iznijela glavne ciljeve i ostvarenja razvoja sustava kao što su novi Portal ISSN-a, preradba i postupak prihvaćanja novog izdanja norme ISO 3297 i posljedično novi sporazum koji treba biti potpisan između Međunarodnog i svakog pojedinog nacionalnog ureda. Na sastanku su sudjelovale dugogodišnja članica upravnog odbora Mreže ISSN-a, Jasenka Zajec, koordinatorica Ureda za identifikatore Danijela Getliher i djelatnice ISSN ureda za Hrvatsku Ljerka Arnuš i Zrinka Mužar koje su predstavile povijest i rad ureda. Na sastanku je dogovoreno da će na ovogodišnjem sastanku koordinatora nacionalnih ureda ISSN-a, koji će se održati u rujnu u Kongresnoj knjižnici, predstavnica Hrvatskog ureda održati izlaganje o radu ISSN ureda za Hrvatsku i prednostima objedinjenog rada Ureda za identifikatore unutar jednog radnog procesa. Direktorica je u kratkom razgledu Knjižnice uz stručno vodstvo, među ostalim posjetila Grafičku zbirku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Ujedno je, kao predsjednica tehničkog odbora za informacije i dokumentaciju TO 46 Međunarodne organizacije za standardizaciju, posjetila i Hrvatski zavod za norme. U sklopu svog posjeta Hrvatskoj sudjelovala je na skupu Libraries in the Digital Age (LIDA) 13. 15. lipnja 2018. te kao jedan od brončanih sponzora predstavlja rad Međunarodnog ureda i promovira novi ISSN Portal.

Novi ISSN Portal je od siječnja 2018. dostupan na internetu i mobilnom formatu na engleskom i francuskom jeziku. Besplatno je dostupno pretraživanje zapisa prema ISSN-u i naslovu, s podacima o stvarnom i ključnom naslovu, ISSN-u, ISSN-L-u, mediju publikacije, zemlji objavljivanja i nacionalnom centru nadležnom za izradu i ispravljanje zapisa. Portal je obogaćen novim značajkama kao što su pretraživanje prema predmetu, mogućnost preuzimanja podataka u više različitih formata, ispis rezultata na temelju popisa ISSN-a, geolokacija publikacija itd. Istovremeno s davanjem u javnost Portal je premašio broj od dva milijuna zapisa prigodom čega je osmišljen logo te Twitter i Facebook baneri.

The post Direktorica Međunarodnog ureda za ISSN, Gaëlle Béquet, u posjetu Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu pridružio se Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u popularizaciji hrvatske glagoljice http://www.nsk.hr/hrvatski-zavod-za-transfuzijsku-medicinu-pridruzio-se-nacionalnoj-i-sveucilisnoj-knjiznici-u-zagrebu-u-popularizaciji-hrvatske-glagoljice/ Fri, 15 Jun 2018 07:35:03 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49257

Categories: Obavijesti

Pod sloganom Slovimo glagoljicu 6. studenoga 2018. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović bit će otvorena multimedijalna izložba Hrvatska glagoljica posvećena ovoj našoj čuvarici identiteta i kulture. Izložba će …

(Read more...)

The post Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu pridružio se Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u popularizaciji hrvatske glagoljice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Pod sloganom Slovimo glagoljicu 6. studenoga 2018. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović bit će otvorena multimedijalna izložba Hrvatska glagoljica posvećena ovoj našoj čuvarici identiteta i kulture.

Izložba će biti finale ovogodišnjeg ciklusa afirmacije glagoljice u Europskoj godini kulturne baštine, a koji je započeo proglašenjem Dana glagoljice (22. veljače) i predstavljanjem portala Glagoljica.hr, nastavio se preko niz manifestacija, predavanja i izložbi, kao i odabirom za glavnu temu Mjeseca hrvatske knjige 2018.

Sa svrhom očuvanja i popularizacije glagoljice ispričat ćemo do sada neispričanu priču o našoj povijesti, opismenjivanju i opstojnosti kroz ovo jedinstveno pismo. Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, najvećoj riznici glagoljskih djela na svijetu, stalo je da se glagoljica održi i primjenjuje, a to je jedino moguće njezinim uključivanjem u obrazovni sustav za što je potreban snažan angažman zajednice i medija te podrška organizacija iz javnog i gospodarskog sektora rekao je Sandi Antonac, rukovoditelj Odsjeka Marketing i komunikacije NSK.

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu pridružio se Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u popularizaciji ovog našeg najstarijeg pisma i promociji izložbe Hrvatska glagoljica te je u povodu Svjetskog dana darivatelja krvi koji se obilježava 14. lipnja Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu darovao je više od 15 tisuća majica za dobrovoljne darivatelje krvi s porukom na glagoljici Slovimo glagoljicu, darujmo krv.

Prigodni poklon Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu jučer su među prvima primili i djelatnici NSK koji su se darivanjem krvi pridružili svima koji će ovim plemenitim činom danas obilježiti Svjetski dan darivatelja krvi.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu već niz godina podržava akcije dobrovoljnog darivanja krvi Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, a naši djelatnici redoviti su darivatelji. Raduje nas da smo se sada povezali i u promociji glagoljice, pisma koje nas je prateći kroz puno tisućljeće u mnogome odredilo zaključio je Sandi Antonac.

The post Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu pridružio se Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u popularizaciji hrvatske glagoljice appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Milijun zapisa u online knjižničnome katalogu NSK – od informatizacije prema digitalnoj transformaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagreb http://www.nsk.hr/milijun-zapisa-u-online-knjiznicnome-katalogu-nsk-od-informatizacije-prema-digitalnoj-transformaciji-nacionalne-i-sveucilisne-knjiznice-u-zagreb/ Thu, 14 Jun 2018 11:26:23 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49247

Categories: Obavijesti

Online katalog NSK dosegnuo je veličinu od milijun bibliografskih zapisa za građu u posjedu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bitna je to brojka koja svjedoči o dugogodišnjem ulaganju u razvoj procesa informatizacije, automatizacije knjižničnog poslovanja, digitalizacije te …

(Read more...)

The post Milijun zapisa u online knjižničnome katalogu NSK – od informatizacije prema digitalnoj transformaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagreb appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Online katalog NSK dosegnuo je veličinu od milijun bibliografskih zapisa za građu u posjedu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bitna je to brojka koja svjedoči o dugogodišnjem ulaganju u razvoj procesa informatizacije, automatizacije knjižničnog poslovanja, digitalizacije te naposljetku i usmjerenja prema digitalnoj transformaciji Knjižnice.

Početci informatizacije Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sežu u 1979. godinu, tj. vežu se uz proces planiranja izgradnje nove knjižnične zgrade i ostvarenja cilja transformacije tradicionalne knjižnice 20. stoljeća u modernu knjižnicu informacijskog doba. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, Nacionalna i sveučilišna knjižnica bila je „prva kompjuterizirana knjižnica na prostoru tadašnje Jugoslavije, a u arhivima je zabilježeno da je „uspjela nabaviti i vlastiti kompjutor UNIVAC V77-612“. Treba naglasiti da je tada na snazi vladao embargo tj. restriktivne mjere uvoza računalne opreme sa Zapada, tako da je nabava prvog računala u Knjižnici posebno istaknuta u godišnjem izvještaju o radu.

Eksperimentalna faza računalne obrade građe započinje 1980. godine, a već sljedeće godine usvaja se primjena međunarodnog standarda i knjižničnog formata za računalnu obradu građe. Prema prvim rezultatima računalne obrade knjižnične građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici vidljivo je da je 1983. godine izrađeno ukupno 1130 računalnih bibliografskih zapisa (637 za knjige tiskane 1981. godine te 219 bibliografskih zapisa za knjige tiskane 1982. godine). Knjižnica već iduće godine planira izradu računalnog programa za tiskanje tekuće Bibliografije knjiga SR Hrvatske, što će biti „prva knjiga Bibliografije knjiga tiskanih u SR Hrvatskoj izrađena posredstvom kompjutera“, a usporedo je izrađen i program za online obradu Bibliografije rasprava i članaka i književnih radova u časopisima SR Hrvatske, koji je započeo s unosom podataka 1.12.1982. godine. Osim baze CROATICA te baze nacionalnih tekućih bibliografija, Knjižnica razvija bazu Stranih knjiga u NSK (1984.), Centralni katalog stranih knjiga u SRH (1984.), CIP (1984.) te bazu Akcesijske obrade monografija (1985.).

U to predinternetsko doba stručni djelatnici Knjižnice rade na izradi strateških smjernica uspostave suvremenog Bibliotečno-informacijskog središta Hrvatske tj. na uspostavi knjižničnog informacijskog sustava umreženih knjižnica. Fond Nacionalne i sveučilišne knjižnice tada je sadržavao 1,262.281 omeđenih i 210.633 serijskih publikacija, uz ukupni godišnji prirast fonda od 50.111 jedinica građe. Smjernice ističu brojne poteškoće koje stoje pred ostvarenjem tog cilja, od neadekvatne tehničke opreme hrvatskih knjižnica, nedostatka stručnih djelatnika u knjižnicama i sl. Bez obzira na brojna ograničenja, krajem 1988. godine, u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je 120.000 bibliografskih jedinica, a na „online interaktivnom unosu podataka“ radilo je 30-tak knjižničara. Usporedno s računalnom obradom knjižnične građe sve do 1990. godine nastavljali su se izrađivati i listići abecednog knjižničnog kataloga, a zapisi u oba formata distribuirali su se knjižnicama u Hrvatskoj.

Sveobuhvatnu računalnu obradu knjižnične građe tj. cjelovitu automatizaciju svoga poslovanja Nacionalna i sveučilišna knjižnica započinje 1990. godine. Prestaje paralelna izrada tiskanih kataložnih listića te započinje izravna računalna obrada građe, a za korisnike će 1995. godine biti izrađeno i prvo online sučelje za pretraživanje kataloga dostupno na korisničkim računalima u novoj i suvremenoj zgradi Knjižnice.

Računalna obrada građe obavlja se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici kontinuirano i bez prekida od 1990. godine za svu prikupljenu i nabavljenu tiskanu i na druge načine umnoženu građu (mrežnu građu, elektroničku građu, AV građu, grafičku i kartografsku građu i dr.). Pretraživanje i korištenje građe, koja je objavljena prije 1990. godine, omogućeno je projektom digitalizacije abecednog kataloga na listićima koji je korisnicima također dostupan na mrežnom mjestu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nastavlja razvijati i ulagati u nacionalni knjižnični informacijski sustav, posebice kroz razvoj Hrvatskog nacionalnog skupnog kataloga.

Copyright: Fotografija kataloga NSK na listićima Eva Vučković.

The post Milijun zapisa u online knjižničnome katalogu NSK – od informatizacije prema digitalnoj transformaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagreb appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Svjetski knjižničarski i informacijski kongres IFLA-e 2018.: „Mijenjajmo knjižnice, mijenjajmo društva“ http://www.nsk.hr/svjetski-knjiznicarski-i-informacijski-kongres-ifla-e-2018-mijenjajmo-knjiznice-mijenjajmo-drustva/ Wed, 13 Jun 2018 12:22:44 +0000 http://www.nsk.hr/?p=49216

Categories: Skupovi

Ovogodišnji Svjetski knjižničarski i informacijski kongres Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova, IFLA WLIC 2018, zajedno s 84. generalnom skupštinom IFLA-e, održat će se od 24. do 30. kolovoza u Kuala Lumpuru. Temom kongresa, Mijenjajmo knjižnice, mijenjajmo društva …

(Read more...)

The post Svjetski knjižničarski i informacijski kongres IFLA-e 2018.: „Mijenjajmo knjižnice, mijenjajmo društva“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>
Ovogodišnji Svjetski knjižničarski i informacijski kongres Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova, IFLA WLIC 2018, zajedno s 84. generalnom skupštinom IFLA-e, održat će se od 24. do 30. kolovoza u Kuala Lumpuru. Temom kongresa, Mijenjajmo knjižnice, mijenjajmo društva (Transform Libraries, Transform Societies), želi se skrenuti pozornost na središnju ulogu knjižnica u razvoju i unapređenju društva u cjelini, od razine lokalnih zajednica, preko nacionalne razine, pa sve do one globalne.

Ovaj središnji skup svjetske knjižničarske zajednice i ove godine okupit će knjižničare i informacijske stručnjake, kao i velik broj stručnjaka iz ostalih srodnih područja, iz cijelog svijeta. Njegov prošlogodišnji program uključivao je više od 500 predavača, preko 3000 sudionika te približno 150 nakladnika i drugih izlagača.

Tema Kongresa dodatno je naglašena pratećim poticajnim sloganom, Doprijeti do teško dostupnih (Reaching out to the hard to reach). Kao glavni grad zemlje koju obilježava izrazita rasna, jezična, kulturna i vjerska raznolikost, te koja se susreće s izazovima vezanim uz jaz između seoskog i gradskog stanovništva, onog povoljnog i nepovoljnog socioekonomskog statusa, kao i jaz s obzirom na mogućnost pristupa informacijama i suvremenim informacijskim tehnologijama, Kuala Lumpur bit će idealno mjesto za razmjenu iskustava i ideja o načinima na koji knjižnice mogu pridonijeti njegovanju raznolikosti društva, kao i nadilaženju društvenih nejednakosti, a u cilju izgradnje zdravih i stabilnih društava.

U sklopu programa Kongresa Dragani Koljenik iz Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bit će uručena međunarodna nagrada za marketing u knjižničarstvu IFLA International Marketing Award, koju Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova dodjeljuje u suradnji s francuskom tvrtkom BibLibre. Na ovogodišnjem natječaju za ovu uglednu nagradu Knjižnica je za mobilnu aplikaciju Pozdrav iz Zagreba osvojila treće mjesto.

Više pojedinosti o svjetskom kongresu IFLA-e 2018.

The post Svjetski knjižničarski i informacijski kongres IFLA-e 2018.: „Mijenjajmo knjižnice, mijenjajmo društva“ appeared first on Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

]]>