Europa korak do reforme zakona o autorskome pravu: Za obrazovanje i širenje znanja?

Objavljeno 20.7.2017.

U sklopu niza aktivnosti Europskoga parlamenta koje se odvijaju kao dio postupka uvođenja izmjena u zakonske odredbe o autorskim pravima, predstavnici europskoga udruženja COMMUNIA 21. lipnja 2017. godine Parlamentu su predstavili rezultate svoje višemjesečne kampanje, kojoj se radi važnosti dovođenja u sklad ovih izmjena s potrebama obrazovanja u 21. stoljeću pridružila i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Stavove europske knjižničarske zajednice o tome pitanju ovom prigodom, kao predstavnica i knjižničarskoga sektora, iznijela je Maria Rehbinder, članica Radne skupine za autorska prava Saveza europskih znanstvenih knjižnica (Ligue des Bibliothèques Européennes de Recherche, LIBER).

Kampanja udruženja COMMUNIA pokrenuta je u ožujku 2017. godine kao svojevrstan odgovor na prijedlog Europske komisije upućen Europskomu parlamentu u svrhu izmjene postojećih zakonskih odredaba u području autorskih prava, s obzirom na to da usvajanjem toga prijedloga bez nužnih izmjena ne bi bilo omogućeno otklanjanje postojećih prepreka koje značajno ograničavaju tijek suvremenoga obrazovanja, a čija dinamika neprestano raste uslijed napretka digitalnih tehnologija te sve češće i intenzivnije međunarodne suradnje obrazovnih ustanova.

Kao središnja poruka predstavljanja u Bruxellesu izdvojena je upravo potreba da se uvidi kako su zakonske odredbe o autorskim pravima ključne za nesmetano odvijanje suvremenih obrazovnih procesa. S tom potrebom u vidu, te naglašavajući kako su obrazovni djelatnici gotovo sasvim izostavljeni iz procesa odlučivanja o zakonskim propisima u području autorskih prava, govornici su tijekom svojih izlaganja iznijeli brojna iskustva obrazovnih djelatnika na svim razinama i u svim područjima obrazovanja, zorno prikazavši na koje sve načine trenutačne zakonske odredbe o autorskim pravima djeluju kao prepreka obrazovanju, pa tako posredno i širenju znanja. Nastavnici i profesori diljem Europe svakodnevno se susreću sa situacijama u kojima su zbog mogućnosti kršenja autorskih prava prisiljeni uskratiti učenicima i studentima vrijedne sadržaje i informacije ili ih učiniti dostupnima, uz neizbježnu povredu trenutačno važećih zakonskih propisa o autorskim pravima. Čak i u nordijskim zemljama, o čijim je iskustvima govorila Rehbinder i gdje se već dulje vrijeme u obrazovanju primjenjuje poprilično učinkovit model takozvanih proširenih kolektivnih licencija (extended collective licensing – ECL), postojećom praksom, koja omogućuje pristup obrazovnim materijalima jedino polaznicima određenoga obrazovnog programa te nalaže njihovo potpuno uklanjanje po završetku tog programa, znatno je ograničeno korištenje nastavnih materijala.

Dodatno ukazujući i na problem plaćanja za korištenje autorskih djela nakladnicima i pravnim osobama koje nisu nužno nositelji prava za konkretna djela koja sveučilišni i ostali nastavnici koriste u izradbi svojih nastavnih materijala, ali primaju sredstva na temelju svojega članstva u društvu (udruzi za kolektivno ostvarivanje prava) koje „paušalno“ djeluje kao predstavničko tijelo za nositelje autorskih prava, Rehbinder u ime tisuća nastavnika, znanstvenika, knjižnica i obrazovnih ustanova zatražila je da se nadolazećim zakonskim izmjenama osigura izuzeće od neopravdano ograničavajuće primjene zakonskih odredaba o autorskim pravima za sve obrazovne aktivnosti – kako one koje se korištenjem digitalnih tehnologija fizički provode u svim ustanovama s obrazovnom ulogom, tako i one koje se provode u online okruženju, čime su uključene i one koje se odvijaju na temelju međunarodne suradnje. Ovaj zahtjev za potpunim izuzećem svih javnih ustanova i s njima povezanih fizičkih osoba koje djeluju kao nositelji obrazovnih procesa od primjene neopravdano ograničavajućih zakonskih odredaba o autorskim pravima, ujedno je i najvažniji zahtjev svih ostalih govornika na predstavljanju, uključujući i predstavnike udruženja COMMUNIA koji neprekidno upozoravaju kako bi davanje prednosti licencijama ustanove s obrazovnom ulogom ostavilo pred možda još i složenijim labirintom kojim su već prisiljene prolaziti po pitanju autorskih prava. Samo takvim sveobuhvatnim izuzećem može se omogućiti nesmetan tijek obrazovnih procesa u dinamičnome suvremenom okruženju utemeljenomu na naprednim, i što je još važnije inkluzivnim, digitalnim tehnologijama, te na taj način osigurati širenje znanja kao temelj daljnjega društvenog, gospodarskog, tehnološkog, znanstvenog i kulturnoga napretka Europe.

COMMUNIA, čiji predstavnici najavljuju daljnje aktivnosti u sklopu inicijative kojom zagovaraju proširenje obuhvata javnoga dobra u digitalnome okruženju, svojim nedavnim izravnim priključivanjem kampanji potpore kolumbijskomu postdiplomantu Diegu Gómezu, koji je već tri godine pod kaznenom optužbom za kršenje autorskih prava radi dijeljenja tuđega magistarskog rada na platformi Scribd za potrebe znanstvenoga istraživanja te uz navođenje autora, podsjeća nas kako je problem prilagodbe zakonskih odredaba o autorskim pravima potrebama digitalnoga okruženja uistinu globalno pitanje. Činjenica da se Gómez, i nakon što je u lipnju oslobođen ove optužbe, temeljem žalbe tužitelja nanovo suočava s prijetnjom zatvorske kazne u trajanju do osam godina, što je rigoroznije čak i od zatvorske kazne za trgovanje ljudima predviđene kolumbijskim zakonima, dovoljno govori koliko je potrebno pažljivo preispitati i na odgovarajući način prilagoditi zakonske propise o autorskim pravima. Nadajmo se da će zastupnici Europskoga parlamenta na temelju predočenih im podataka uvidjeti tu potrebu i svojim nadolazećim glasovanjem osigurati odgovarajuće zakonske izmjene u području autorskih prava te uspostaviti model koji će biti primjenjiv i na globalnoj razini.

(Autor fotografija: Sebastiaan ter Burg. Izvor: https://www.flickr.com/photos/ter-burg/sets/72157682279450322/with/35282935212/.)