Dvadeseta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gost Stjepan Šešelj

Objavljeno 24.5.2017.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu 24. svibnja 2017. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadesetu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.

Gost je književnik Stjepan Šešelj. Na tribini će se govoriti o književnome i uredničkome radu Stjepana Šešelja, tjedniku Hrvatsko slovo, prijevodima njegovih djela na strane jezike, Neretvanskim književnim, znanstvenim i kulturnim susretima koje je pokrenuo 2005. godine i dr. Posebna pozornost bit će posvećena njegovoj djelatnosti vezanoj uz hrvatski narod koji živi izvan Hrvatske te Sekciji Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga centra PEN-a za proučavanje književnosti u hrvatskome iseljeništvu.

Stjepan Šešelj suvremeni je hrvatski književnik. Piše pjesme, drame (za radio, kazalište i televiziju) te prozne tekstove (romane, putopise, književne i likovne prikaze, osvrte na hrvatske kulturne, društvene i političke događaje i pojave i dr.). Rođen je 16. lipnja 1947. godine u Podgradini – Opuzenu. Osnovnu školu završio je u Opuzenu, gimnaziju u Pločama, a pravo je diplomirao na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Živi u Zagrebu. Urednik je u Galeriji „Stećak“ Klek (Knjižnica Liber), Hrvatskoj kulturnoj zakladi – Hrvatskome slovu (knjižnice Hrvatsko slovo, Oratio pro Croatia, Djela hrvatskih književnika i HS za mladež) te tjedniku za kulturu Hrvatsko slovo, zbog čega je 2005. godine neutemeljeno postao optuženik pred haaškim Međunarodnim kaznenim sudom.

Glavni je urednik tjednika za kulturu Hrvatsko slovo, koji izlazi od 28. travnja 1995. godine. Hrvatsko slovo najdugovječniji je hrvatski kulturni tjednik nakon Vienca Augusta Šenoe.

Pjesme, drame i putopisi nalaze mu se u više antologija, pregleda i panorama hrvatskoga pjesničkog, proznoga i dramskoga stvaralaštva. Njegova su djela prevedena na njemački, španjolski, engleski, švedski i bugarski jezik.

Utemeljitelj je i voditelj Galerije „Stećak“ Klek, Izložbenoga dvora Neretvanske riznice umjetnina i inih vrijednosti te Galerije AZ Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova. Dobitnik je mnogih nagrada.

Od početka svojega književnog i javnoga djelovanja posebnu pozornost posvećuje hrvatskomu narodu koji živi izvan Hrvatske. Godine 1988. pokreće, a 1989. utemeljuje Sekciju Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga centra PEN-a za proučavanje književnosti u hrvatskome iseljeništvu, kojoj je predsjednik i urednik niza Prinosi za povijest književnosti u Hrvata te književnoga časopisa Korabljica. Godine 2005. pokreće Neretvanske književne, znanstvene i kulturne susrete.

Najistaknutija su mu djela: Škrapa, pjesme, NZ Matice hrvatske i NS Grada Zagreba, Zagreb, 1970., Lov, radiodrama, Radio Zagreb, 1970., Kapetan Mikula Mali, roman za djecu (prema scenariju istoimenoga filma Obrada Gluščevića), Spektar, Zagreb, 1984.,.Antun Branko Šimić: I smrt će biti sasma nešto ljudsko, radiodrama, Radio Zagreb, 1984., Amerika Croatan America, pjesničko-grafička mapa i knjiga sa slikarom Antunom Cetínom, Zagreb – Toronto, 1988., Dulo, pjesme, NZ Matice hrvatske, Zagreb, 1991., Škrapa, Očina, Dulo, pjesme, NZ Matice hrvatske, Zagreb, 1997., Hrvatska jest, sabrani tekstovi, Knjižnica Hrvatsko slovo, Zagreb, 1999., Nepoćudne komedije, radiokomedije, Knjižnica Djela hrvatskih književnika, Zagreb, 2005., S juga glasnik, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2005., Približene daljine Duhovne Hrvatske, HKZ – Hrvatsko slovo, Zagreb, 2009., Na izvoru Duhovne Hrvatske, (suautorstvo s Dubravkom Vidak), HKZ – Hrvatsko slovo, Zagreb, 2013., Pet dramskih komada, HKZ – Hrvatsko slovo, Zagreb, 2013. i S Neretve i Save, ogledi i zapisi o likovnosti, HKZ – Hrvatsko slovo, Zagreb, 2016.