Dvadeset druga iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gost Nikola Đuretić

Objavljeno 20.9.2017.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu 20. rujna 2017. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset drugu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.

Gost je književnik, urednik, prevoditelj i nakladnik Nikola Đuretić, koji je bio i dugogodišnji urednik časopisa Prolog. Na tribini će se govoriti o životu i radu Nikole Đuretića u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, časopisu Prolog, promidžbi Hrvatske u Londonu, njegovu književnom i nakladničkome radu te prijevodima bitnih književnih djela.

Nikola Đuretić rođen je u Osijeku 24. srpnja 1949. godine, no već s pet godina dolazi u Zagreb, gdje završava školovanje. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je engleski jezik i književnost te komparativnu književnost. Završetkom studija zapošljava se kao urednik u nakladništvu, ali ubrzo odlazi u London, gdje prvo radi kao novinar, a potom kao urednik na BBC-ju.

Svojim književnim početcima pripada naraštaju takozvanih fantastičara koji su se u hrvatskoj književnosti javili početkom sedamdesetih godina. No, u drugoj zbirci pripovijedaka Vrijeme bijelih dana vidljiv je odmak od toga poetičkog opredjeljenja. U romanu Suze Martina Jesenskog (1997.) Đuretić prvi put u hrvatskoj književnosti romaneskno razvija individualnu životnu priču sudionika Hrvatskoga proljeća, sudbinu hrvatskoga intelektualca koji se 1971. godine našao na strani suprotstavljenoj totalitarnomu režimu.

Piše pripovijesti, romane, pjesme, oglede, feljtone i autobiografske zapise. Prevodio je najistaknutije engleske suvremene pisce, poput Salmana Rushdiea, Penelope Lively, Kazua Ishiguroa, Juliana Barnsa, Romesha Gunesekere, Iana Russella McEwana i dr.

Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja – Marko Marulić, Ksaver Šandor Gjalski, Vladimir Devidé, Duhovno hrašće, Dubravko Horvatić, Visoka žuta žita te nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djela su mu uvrštena u nekoliko antologija. Godine 1998. za svoj doprinos hrvatskoj kulturi odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.

Više je godina bio član Povjerenstva Društva hrvatskih književnika za Zagrebačke književne razgovore, a od 2008. do 2011. godine obnašao je i dužnost predsjednika Povjerenstva.