Dovršeni konzervatorsko-restauratorski radovi na knjizi „Herbario Nuovo“

Objavljeno 21.8.2018.

Knjiga Herbario Nuovo, znamenita liječnika i botaničara Castora Durantea, tiskana 1717. godine u Veneciji, dostavljena je u Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 30. listopada 2017. radi zaštitnoga snimanja i izvođenja nužnih konzervatorsko-restauratorskih radova. Ta knjiga, uz druga brojna i vrijedna djela, pripada fondu Knjižnice Franjevačkoga samostana Majke od Milosti na Visovcu. Konzervatorsko-restauratorski radovi provedeni su u suradnji s Javnom ustanovom „Nacionalni park Krka“.

Duranteovo djelo Herbario Nvovo rezultat je njegova dvadesetogodišnjeg rada u kojem je na najsretniji način spojio svoje dvije ljubavi – medicinu i botaniku te predstavlja vrijedno djelo o uporabi ljekovitoga bilja u medicini u doba renesanse. U vrijeme autorova života Herbar je doživio dva izdanja, i to 1584. u Mlecima i 1585. u Rimu te je zatim s manjim dopunama bio objavljen još pet puta, s time da je posljednje izdanje iz 1717. objavljeno kao pretisak 2000. godine.

Izdanje iz 1717. godine knjiga je s ukupno 512 stranica, formata 22,5 x 32,5 cm. Na koricama, nakon naslova, iz podnaslova saznajemo da je autor liječnik i rimski građanin, a da Herbar sadrži crteže živih biljaka koje rastu širom Europe te u istočnoj i zapadnoj Indiji. U podnaslovu se najavljuju i najnoviji dojmovi o biljkama čaja, kave, arapskome ribizu i čokoladi. Za svaku biljku u knjizi navode se vrsta i oblici, stanište, vrijeme, kakvoća i primjena te imena na talijanskome i latinskome jeziku, uz naknadno rukom dopisana i hrvatska imena biljaka, čime ovaj Herbar postaje vrijedan izvor hrvatskoga biljnog imenoslovlja.

Knjiga je bila u prilično lošem stanju, s vidljivim mehaničkim, biološkim i fizikalno-kemijskim oštećenjima i na koricama i na knjižnome bloku. Tvrde korice presvučene su pergamenom s otisnutim tekstom. Na prednjoj korici nedostaje veći, okrugli dio pergamene. Nedostaje hrbat te su prednja i zadnja korica spojene papirnatom trakom. Knjižni blok onečišćen je prašinom i prljavštinom, a na listovima su vidljiva brojna mehanička oštećenja, rupice i kanalići nastali djelovanjem insekata, kao i mrlje nastale djelovanjem vlage i plijesni.

Laboratorijska istraživanja provedena su u suradnji s Prirodoslovnim laboratorijem Hrvatskoga restauratorskog zavoda, pod vodstvom dr.sc. Domagoja Mudronje, dipl. ing. geologije, konzervatora savjetnika, te su dala odgovore na pitanja o životinjskom podrijetlu kože (teleća koža), sastavu papira (lanena i vunena vlakna) i tinti (željezno-galna tinta).

Konzervatorsko-restauratorski radovi obuhvatili su cjelovitu restauraciju knjižnoga bloka, uveza i korica te izradbu zaštitne ambalaže. Čišćenjem listova uklonila se stoljetna prašina i nečistoće, pljesnivi su listovi dezinficirani, a oštećeni su listovi restaurirani japanskim papirom, metodom ručne restauracije na suho. Na manjem broju listova proveden je postupak stabilizacije željezno-galne tinte. Na uvezu su provedeni i podrobni konzervatorsko-restauratorski radovi, i to rekonstrukcija šivanja knjižnoga bloka, restauracija stranica korica od ljepenke te konzervacija i restauracija izvorne pergamenske presvlake japanskim papirom. Za knjigu je izrađena i zatvorena zaštitna kutija po mjeri, a sve etape konzervatorsko-restauratorskih radova podrobno su dokumentirane i fotodokumentirane.

Navedenim konzervatorsko-restauratorskim postupcima knjižni blok je ojačan, a papir stabiliziran, usporio se proces starenja i produžio vijek trajanja knjige. Svi materijali i postupci korišteni pri restauraciji i konzervaciji knjižne jedinice propisani su međunarodnim standardima u tom području i izvedeni su sukladno konzervatorsko-restauratorskim standardima.

Konzervatorsko-restauratorski radovi na knjizi trajali su šest mjeseci, a proveli su ih Lucija Ašler, dipl. ing., viša konzervatorica restauratorica, Jelena Duh, konzervatorica restauratorica i Valerija Krauthacker, restauratorica tehničarka.