Doneseni zaključci stručno-znanstvenoga seminara NSK o zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima

Objavljeno 20.11.2019.

U sklopu dviju panel rasprava održanih 7. studenoga 2019. godine kao dio stručno-znanstvenoga seminara Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima doneseni su bitni zaključci o ulozi sustava civilne zaštite u zaštiti kulturne baštine u odnosu na sve vrste ugrožavanja vrijedne kulturne građe.

Seminar je organizirao Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u suradnji s Međunarodnim institutom za klimatske aktivnosti i Centrom za inovacije u kulturi, uz donošenje sljedećih zaključaka navedenih panel rasprava:

1. Sustavni, za znanstvenim spoznajama utemeljeni i interdisciplinarni pristup zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima nužan je za uspješnost i učinkovitost sustava.

2. Republika Hrvatska od 1990-ih do danas postupno razvija nacionalni sustav zaštite kulturne baštine u kriznim uvjetima, a zadnjih je godina sve snažnija međusektorska suradnja.

3. Osobit pomak učinjen je uspostavom Odjela za kritičnu infrastrukturu i kulturnu baštinu u sklopu Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, što otvara nove prilike za poboljšanje interoperabilnosti i međusektorske suradnje.

4. U smislu zaštite od požara te drugih ugrožavanja, ključno je provođenje preventivnih mjera i omogućivanje imateljima baštine, odnosno baštinskim ustanovama i njihovim djelatnicima, izradbe procjene rizika, uspostave i održavanja spremnosti tehničkoga i organizacijskoga sustave zaštite, kao i trajne komunikacije, razmjene informacija i proaktivne suradnje sa službama za djelovanje u kriznim uvjetima (vatrogasne i policijske postrojbe, postrojbe civilne zaštite i dr.).

5. U sklopu sustava civilne zaštite na razini grada Zagreba, kao i na razini države, kulturna baština uključena je kao jedan od ključnih segmenata pod nadležnošću službi civilne zaštite, međutim, podrazumijeva se da kulturne ustanove razvijaju vlastite sustave zaštite, provode preventivne mjere, razvijaju svoju otpornost na sve oblike ugrožavanja te da budu spremne na aktivno djelovanje u kriznim uvjetima, kao i na naknadne mjere oporavka prestankom kriznih uvjeta, a s obzirom na prioritete i povećane potrebe društva za djelovanjem službi civilne zaštite u kriznim uvjetima.

6. Klimatske promjene već su nastupile i s njima povezana klimatska kriza za kulturnu baštinu predstavlja stvarnu prijetnju. Budući da je u načelu poznato kako se mijenja lokalna klima te kako će te promjene utjecati na topologiju vremenskih prijetnji na području Republike Hrvatske, ima dovoljno vremena za razvoj sustavnoga pristupa zaštiti građe kojim bi se kulturnim ustanovama omogućilo da na odgovarajući način odgovore izazovima povezanim s ovom vrstom kriznih uvjeta te osiguraju neprekidnost poslovanja i dostupnost svojih usluga pod novim uvjetima.

7. U sljedećem razdoblju kulturnim ustanovama na području grada Zagreba bit će dostupna znatna sredstava novčanoga potpomaganja za pokretanje projekata povezanih sa zaštitom kulturne baštine u kriznim uvjetima, boljim međuinstitucionalnim povezivanjem, poboljšanjem usluga u tome kontekstu za korisnike i zajednicu, kao i postizanjem veće razine njihove otpornosti na različite vrste ugroza te energetske neovisnosti i učinkovitosti. U razdoblju od sljedećih nekoliko mjeseci Razvojna agencija Zagreb za koordinaciju i poticanje regionalnoga razvoja prikupljat će ideje za takve projekte te ih uključiti u svoj budući financijski plan. Pitanja zaštite kulturne baštine u kriznim uvjetima kroz nekoliko kategorija mogu se uklopiti u provedbu ključnih projekata povezanih sa zaštitom kulturne baštine na području grada Zagreba u kojima mogu sudjelovati sve ustanove s područja grada, bez obzira na to jesu li u privatnome ili državnome vlasništvu, ili pak u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

8. Upravljanje zaštitom i očuvanjem arhivskoga gradiva provodi se u okolnostima kronične krize, koja se posebno očituje u dugotrajnu nestajanju i krađama građe.

9. Poplava u Gunji 2014. godine uzrokovala je oštećenja na različitim kulturnim dobrima širega područja. U tome primjeru došla je do izražaja potreba za dijeljenjem potrebnih resursa i razvojem dobro osmišljenoga sustava pružanja unutarsektorske pomoći. Također, među prikupljenim iskustvima u ovome primjeru osobito su vrijedna ona koja svjedoče o načinima suradnje tijekom oporavka prestankom kriznih uvjeta i one međusobne muzejskih ustanova i one u sklopu koje su muzejski stručnjaci pružili stručnu pomoć privatnim vlasnicima kulturne građe te pripadnicima šire zajednice zahvaćenima katastrofom.

10. Na krizne uvjete kojima je pogođena jedna ustanova može se uspješno odgovoriti ako postoji već pripremljena strategija usklađena sa zakonskim propisima i stručnim konzervatorsko-restauratorskim smjernicama te sustav potpore u tome kontekstu u organizaciji matičnih ustanova.

11. Digitalna i digitalizirana baština osjetljiva je na napade različitih vrsta te je stoga računalne sustave kulturnih ustanova potrebno osmisliti prema procijenjenim sigurnosnim rizicima. U skladu s važnosti digitalne građe za širu društvenu zajednicu, potrebno je razviti poseban sustav zaštite digitalnih sadržaja u kriznim uvjetima.

12. Upravljanje zaštitom kulturne baštine neizostavno obuhvaća i upravljanje postupkom dokumentiranja kulturne građe na svim razinama planiranja njezine zaštite u kriznim uvjetima.

13. Razmjena znanja i iskustava na međusektorskoj razini ključan je preduvjet za učinkovitu zaštitu kulturne baštine u svim vrstama kriznih uvjeta, osobito prirodnih i društvenih katastrofa.

Seminar je završen pozivom na daljnju suradnju te najavom međunarodne konferencije Solidarnost u kulturi: konferencija o zaštiti kulturne baštine u kriznim uvjetima (Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis), čije se održavanje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu planira u 2020. godini.