Digitalizacija secesijske baštine u sklopu projekta Partage plus

Objavljeno 15.7.2014.

Zahvaljujući međunarodnomu projektu digitalizacije europske baštine Partage Plus, više od pet tisuća zapisa o hrvatskoj secesijskoj baštini od sada se može pronaći na Europeani, portalu europske kulturne baštine.

Projekt objedinjavanja i digitalizacije cjelokupne europske baštine secesijskoga stila, Partage Plus, međunarodni je projekt u kojem sudjeluje 25 partnera iz 18 zemalja, a pretraživanje cjelokupnoga materijala omogućeno je na 17 europskih jezika. Projekt je trajao od 1. ožujka 2012. do 28. veljače 2014. godine.

Muzej za umjetnost i obrt bio je glavni partner za područje Hrvatske u projektu. Podsjećamo, potkraj 2003. godine i početkom 2004., izložbu Secesija u Hrvatskoj vidjelo je više od 100 000 posjetitelja, a Muzej za umjetnost i obrt projekt je ostvario u suradnji sa 40 vodećih hrvatskih muzeja, galerija, privatnih zbirki i ustanova u kulturi u Bjelovaru, Čakovcu, Dubrovniku, Opatiji, Osijeku, Puli, Rijeci, Samoboru, Sisku, Splitu i Zagrebu.

Projekt je dobio sredstva EU Programa podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP) kao dijela Okvirnoga programa za konkurentnost i inovativnost (CIP). Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović ocijenio je kako je taj projekt bio jedan od bitnijih projekata Muzeja proteklih godina i jedini je koji je u Partage Plusu proveden na nacionalnoj razini. Muzej je na sudjelovanje u projektu Partage Plus pozvao 120 ustanova i pojedinaca, a suradnja je uspostavljena sa 64 partnera iz cijele Hrvatske.

Provedba projekta odvijala se u četiri dijela, od digitalizacije, produkcije i isporuke na Europeanu, do razvijanja višejezične terminologije (primjerice čak je 33 termina za inačice naziva secesijskog stila) te širenja svijesti o projektu i informiranje javnosti.

I Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sudjelovala je u projektu s vrijednom građom Grafičke zbirke te ostalim vrstama građe.
Izrađena je i tematska zbirka Građa iz razdoblja secesije u sklopu Digitalizirane baštine. Posebno vrijedi istaknuti fotografije koje prikazuju izgradnju knjižnice na Marulićevu trgu.