Dodatne oznake uz osobna imena za temu, mjesto, vrijeme ili oblik dokumenta. Naslov djela u dodatnoj oznaci. Književna vrsta/žanr u dodatnoj oznaci. Druge tematske oznake, npr. prijevodi, recepcija itd. Formalne dodatne oznake, npr. bibliografija, zbornik, leksikon itd. Primjeri vezani uz obradu građe o našim i stranim autorima. Primjeri iz baze NSK i drugih baza. Dodatne oznake uz opće pojmove  za teme iz prirodnih i primijenjenih znanosti. Primjeri iz baze NSK i drugih baza.

"Građa lagana za čitanje" namijenjena je svima koji rade s osobama koje imaju poremećaj koji izaziva teškoće u čitanju pisanju i razumijevanju teksta. U radionici će sudionici vježbati izradbu građe lagane za čitanje prema IFLA-inim smjernicama i uputama logopedske struke.

S internetskom revolucijom javljaju se novi interaktivni alati i aktivnosti u online okruženju, a s njima i novi oblici objave sadržaja i online komunikacije. Sinonim za te promjene je web 2.0, termin koji se odnosi na mogućnost suradnje i raz­mjene sadržaja među korisnicima web usluga, kao i njihovog aktivnog sudjelovanja u izgradnji mrežnog sadržaja. Takva je interakcija moguća zahvaljujući grupi alata pod nazivom društveni softver. Radionica se bavi alatima društvenog softvera poput wikija, bloga, podcastova, alata društvenog označavanja (eng. social bookmarking) i alata za razmjenu multimedijalnih datoteka (eng. mediasharing). Osim što će navedene alate polaznici imati prilike osobno isprobati, na radionici će biti riječi i o pojmovima i tehnologijama izravno vezanim na web 2.0 i društveni softver, kao što su folksonomija, RSS kanali i tag oznake, uz osvrt na mogućnosti korištenja društvenog softvera u knjižničarstvu. Predznanja: osnovno poznavanje internetskih servisa i ured­skih alata za uređivanje teksta (e-mail, korištenje internetskih pretraživača, korištenje alata za uređivanje teksta).
Preduvjeti: Za radionicu je potrebno imati i vlastiti webmail korisnički račun (tj. e-mail kojemu je moguće pristupiti putem weba, npr. gmail, yahoo i sl.)!

Specifičnosti populacije djece i mladeži, njihove informacijske potrebe i čitateljski interesi (u narodnoj i školskoj knjižnici). Knjižnične usluge za djecu i mladež u svijetu – istraživanja, iskustva, smjernice, djelovanje IFLA-e. Programi i usluge za djecu i mladež u hrvatskim knjižnicama i primjerima dobre prakse. Potrebe djece i mladih i njihov utjecaj na knjižnične usluge, građu, organizaciju rada, posebne programe i promo­tivne aktivnosti. Mogući oblici suradnje i partnerstva u organizacijama u lokalnoj zajednici. Djeca i mladi kao volonteri u radu knjižnice. Timski rad. Knjižnično osoblje, prostor, zbirke. Polaznicima će biti ponuđen niz primjera i ideja primjenjivih u različitim uvjetima. Osnovni je cilj radionice stjecanje spoznaja i vještina u radu s djecom i tinejdžerima u knjižnici, od razvijanja knjižničnih zbirki do ostvarivanja programa i usluga za njih i s njima.

Radionica predstavlja važnost norma i normizacije u svakodnevnom radu knjižničara, informacijskih i dokumentacijskih stručnjaka. Definira se i opisuje svjetski te posebno nacionalni sustav normizacije i normizacijskih ustanova i aktivnosti. Opisuju se zadaće i aktivnosti Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO), Europskog odbora za normizaciju (CEN) i Hrvatskog zavoda za norme (hrvatske nacionalne normirane ustanove) te organizacija i rad njihovih tijela (tehničkih odbora, podod­bora, radnih skupina, tehničkih uprava, itd.). Predstavlja se dokumentacija i pomoć pri radu za knjižničare, informacijske i dokumentacijske stručnjake. Prikazuje se praćenje i donošenje norma na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Donosi se popis tekućih izdanja hrvatskih i svjetskih norma koje se primjenjuju u ovim područjima.

Kako usluge za slijepe i slabovidne, odnosno za osobe koje ne mogu čitati crni tisak, nisu usustavljene u hrvatskim narodnim knjižnicama, tj. nemaju tradiciju i javljaju se tek u pojedinačnim pokušajima, koprivnički knjižničari prenose svoja teoretska i praktična znanja i iskustva u pružanju takvih socijalnih usluga koja su prvobitno stekli tijekom projekta «Knjižnična usluga za slijepe slabovidne» realiziranog 2006. kroz program CARDS 2002, a nakon toga pa sve do danas održavanjem i unapređivanjem ove knjižnične usluge koja je postala dio redovnih usluga Knjižnice i čitaonice «Fran Galović».
Cilj usluge je ravnopravna uključenost slijepih i slabovidnih osoba u lokalnu zajednicu i društvo u cjelini, te izgradnja modela suradnje između udruge slijepih i narodne knjižnice, koji se u Hrvatskoj tek stvara.
Uvođenjem ove knjižnične usluge omogućuje se slijepim i slabovidnim osobama kvalitetniji pristup izvorima znanja i informiranja u vlastitoj lokalnoj sredini, kako bi se mogli lakše obrazovati i informirati, uspješno završiti školovanje, steći stručne kvalifikacije, zaposliti se i kvalitetno sudjelovati u životu zajednice i društva uopće.
Naglasak u predavanju je na upoznavanju s najnovijom praksom knjižničnog rada sa slijepim i slabovidnim osobama. Obrađene su specifične zadaće knjižnice: odabir vrsta knjižnične građe za slijepe i slabovidne te ostale osobe koje ne mogu čitati crni tisak, nabava, stručna obrada, pohrana, zaštita, posudba, korištenje i pedagoško-informativni rad s ovom skupinom korisnika.
Prezentacija  same usluge u knjižnici tijekom planiranih radionica odgovorit će na pitanja:

• Kako implementirati knjižničnu uslugu za slijepe i slabovidne u postojeće knjižnične usluge?
• Kako (se) educirati za takvu uslugu?
• Kako doći do zvučnih knjiga i druge specijalne građe?
• Kakvu tehničku opremu nabaviti?
• Kako komunicirati sa slijepima i slabovidnima?
• Kakva su iskustva korisnika?

Slijepi i slabovidni korisnici odgovorit će na pitanja o svojim iskustvima u služenju ovom uslugom. 
U praktičnoj prezentaciji knjižnične usluge za slijepe i slabovidne, te demonstraciji rada specijalne opreme i tehničkih pomagala sudjelovat će knjižničari na pojedinim odjelima i službama koprivničke knjižnice.