|
NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH Program 2012. |
16. - 20. travnja 2012. |
CENTAR ZA STALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE KNJIŽNIČARA (CSSU) Hrvatske bratske zajednice 4 10000 Zagreb Tel.: 01 6164 037 Fax: 01 6164 186 URL: http://www.nsk.hr/ cssu/ E-mail: cssu@nsk.hr  Raspored programa 2012. |
| IV.8. Predmetna obrada: načela i profesionalna etika u predmetnoj analizi i označivanju | ||||||
Datum održavanja: |
||||||
| 19. travnja 2012. - Sveučilišna knjižnica, Pula | ||||||
| Predavač/i: | ||||||
| Mirjana Vujić, prof., knjižničarska savjetnica Ana Vukadin, prof., dipl. knjižničarka |
||||||
| Sadržaj: | ||||||
Prvi dio: Međunarodna načela izrade predmetnog kataloga u predmetnom sustavu NSK (nskps). Od sadržajne analize dokumenta do nastanka predmetne odrednice. Uloga katalogizatora u oblikovanju predmetnog sustava. Drugi dio: Utjecaj osobnih stavova, društvenih vrijednosti i vladajućih znanstvenih paradigmi u organizaciji znanja i u knjižničnoj praksi. Sadržajno označavanje kao sredstvo određivanja vrijednosti publikacija i tema (koja se građa sadržajno obrađuje i na koji način?). Načelo predloška i njegova ograničenja. Interpretacija sadržaja publikacije (radi li se u knjizi 'Mein kampf' o nacizmu?). Nacionalni identitet i nacionalna 'pristranost' u analizi pojedinih sadržaja (zašto ista publikacija ima različite predmetne odrednice u Hrvatskoj i Srbiji?). Odabir nazivlja za predmetne oznake: pitanje zakonskih okvira (u čemu je problem s odrednicama Terorizam, Genocid, Ratni zločinci?). Politička korektnost i problem imenovanja (rasne, nacionalne i etničke skupine, kategorije spola i roda, seksualna opredijeljenost i dr.). |
||||||
Namijenjeno je knjižničarima narodnih, fakultetskih i specijalnih knjižnica. Potrebno je predznanje osnova sadržajne katalogizacije.
|
||||||
Ishodi učenja: Po završetku tečaja od polaznika se očekuje da će steći uvid u međunarodna načela i standarde sadržajne katalogizacije te ih u praksi prepoznati u predmetnom katalogu NSK. Također od polaznika se očekuje da će steći uvid u neke etičke, pravne i jezične probleme izrade predmetnog kataloga te moći u praksi prepoznati načine i primjere njihovog rješavanja. |
||||||
|
||||||
Dolazak na radionicu obavezno prijavite prijavnicom. |
||||||
| Predavanje: Informacijska etika i društvena odgovornost u školovanju knjižničara i informacijskih stručnjaka: prema boljoj akademskoj zajednici | ||
Datum održavanja: |
||
| 20. travnja 2012. - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, seminarska dvorana na polukatu | ||
Predavač/i: |
||
| Dr. TONI SAMEK professorica je na Fakultetu knjižničnih i informacijskih znanosti na Sveučilištu Alberta u Kanadi i istraživačica u Centru za globalno građanstvo, obrazovanje i istraživanje istoga sveučilišta. Autorica je knjiga: Intellectual freedom and social responsibility in American librarianship: 1967-1974 (2001.) i Librarianship and human rights: a twenty-first century guide (2007.)
Jedna je od urednica knjige She was a booklegger: remembering Celeste West (2010.) Detaljnije |
||
Sadržaj: |
||
| Etos predvodnika školovanja na svim našim knjižničarskim i informacijskim studijima vjerojatno je imao svoj početak u lokalnim uspjesima i neuspjesima u poučavanju, no danas obuhvaća i utjecaj na poboljšanje poučavanja i učenja među studentima, kolegama, ustanovama i širim zajednicama u globalnom akademskom svijetu. To uključuje borbu za stvaranje dobrih uvjeta koji omogućuju uspješno učenje i poučavanje u našim vlastitim akademskim ustanovama, fakultetima, sveučilištima, disciplinama i konačno u cijelom visokom obrazovanju. Uvijek ima još više posla koji treba obaviti dok se akademska zajednica, kao i svaka organizacija, susreće s problemima (poput jednakosti, boljeg financiranja, vanjskih političkih pritisaka države, utjecaja korporacija). Kako vrijeme prolazi u akademskoj se zajednici stalno javljaju novi izazovi koji traže našu pažnju i utvrđivanje politike (npr. intelektualno vlasništvo u digitalnom vremenu, sklapanje ugovora za "računalstvo u oblaku", novi postupci izbora u zvanje za znanstvenike pripadnike manjina, privatizacija, savjetodavna služba za znanstvenike koje ugrožavaju mjere donesene poslije 9/11, povećanje školarina, mogućnost pristupa školovanju). Na visokoškolsko obrazovanje značajno utječu čimbenici poput prijelaza s općeg obrazovanja na vokacijsku izobrazbu, novog ujednačavanja modela školovanja na daljinu, urušavanja statusa profesora, povremenog zapošljavanja, novih kodeksa uključivanja i ponašanja, decentralizacije akademskog osoblja. Može se predvidjeti da je budućnost visokoškolskog obrazovanja u decentraliziranom modelu, oslonjenom na obrazovanje na daljinu i satelitski kampus, u kojemu će mnogi od nas poučavati iz ureda u svojoj kući i/ili s mobilnom tehnologijom izvana i to gotovo sigurno za više ustanova. Taj model unosi promjene u način rada u akademskoj zajednici, uključivši poučavanje. Možda će kritike modela najviše utjecati na angažiranje nekih od nas kao predvodnika u obrazovanju u idućim mjesecima i godinama. Pregovori koji nas čekaju tiču se ponajviše nastavnika kakve danas poznajemo, a koji će morati naučiti kako preživjeti i angažirati se u budućnosti i u konačnici povezati učionicu i virtualnu učionicu s javnim životom. Zašto bi se bibliotekarstvo i informacijska znanost trebali angažirati? Možda je najvažnija uloga nastavnika u društvu da zaštiti i promiče pravo na obrazovanje i popratan nastanak i zaštitu znanja i pristupa znanju. To nas vraća Jeffersonovom načelu informiranog građanstva. U tom smo nastojanju stvaratelji demokratskog obrazovanja. Danas to uključuje i novo ljudsko pravo na digitalnu inkluziju. Zahvaljujući svom radnom mjestu na fakultetima bibliotekarstva i informacijskih znanosti, posebno smo dobro locirani da možemo dati svoj doprinos. Uspjeh akademske zajednice počiva u velikoj mjeri na izvrsnom funkcioniranju knjižničnih i informacijskih sustava. I doista, svi mi u akademskoj zajednici jako smo zainteresirani za pristup informacijama, privatnost i tajnost, intelektualno vlasništvo, čuvanje i zaštitu posebnih zbirki knjižnične i arhivske građe, intelektualnu i akademsku slobodu, slobodan protok ljudi i ideja, slobodan pristup internetu, najširi mogući pristup bazama podataka itd. Pomislite samo koliki od nas budno prate zbivanja vezana uz autorsko pravo. Ulozi su visoki. Kao što je upozorio H. G. Wells "povijest čovječanstva sve je više nalik na utrku između obrazovanja i katastrofe". Profesorica Toni Samek moli da joj se pridružite u raspravi! |
||
| Predavanje počinje u 13 sati. Predavanje i rasprava su na engleskom jeziku! Predavanje je bez kotizacije, a dolazak je potrebno potvrditi na e-mail cssu@nsk.hr. |
||
CSSU ©2012.