Blog - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Društva koja pamte – Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu

Objavljeno: 29.07.2025

Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu, osnovana pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, nastala je s ciljem očuvanja sjećanja na Domovinski rat, njegov tijek, uzroke i posljedice. Ova Zbirka sustavno prikuplja, obrađuje i čuva knjižničnu i drugu građu povezanu s ratnim razdobljem te time doprinosi očuvanju nacionalne baštine i kolektivnog pamćenja hrvatskog društva. Trideset godina prošlo je od kolovoza 1995. godine kada je provedena vojno-redarstvena operacija Oluja kojom je oslobođen velik dio okupiranog teritorija Republike Hrvatske. Ta operacija bila je jedan od ključnih događaja koji su označili završetak Domovinskog rata te zauzima trajno i važno mjesto u hrvatskom društvu, kulturi i ...

Pročitaj više

Vremeplov riječi – digitalni arhiv hrvatske književnosti

Objavljeno: 18.06.2025

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavila je digitalnu knjižničnu zbirku u koju će pohranjivati živu riječ suvremenih hrvatskih autorica i autora kako bi je učinila dostupnom zainteresiranoj javnosti i budućim naraštajima čitatelja. Hrvatska se odnedavno pridružila zemljama koje su kao osobitu vrijednost prepoznale ne samo pisanu već i živu riječ svojih autora. Poučena dobrim primjerom knjižnica u Irskoj i Njemačkoj, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavila je vlastitu digitalnu zbirku naziva Vremeplov riječi – digitalni arhiv hrvatske književnosti čiji akronim Vremeplov riječi – dah književnosti možda i najspretnije dočarava ...

Pročitaj više

Djelatnici NSK u posjeti Hrvatskom državnom arhivu

Povratak na Marulićev trg − trideset godina poslije

Objavljeno: 27.05.2025

U danima kada se prisjećamo preseljenja u novu zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je svečano otvorena 28. svibnja 1995. godine, uputili smo se na staru adresu Knjižnice, u secesijsku ljepoticu na Marulićevu trgu kako bismo oživjeli sjećanja na godine provedene u staroj zgradi Knjižnice te kolege s kojima smo dijelili svagdašnjicu i od kojih smo mnogo naučili. Hrvatski državni arhiv odnosno staru zgradu NSK 12. svibnja 2025. godine posjetilo je četrdesetak djelatnika Knjižnice − većina od nas šezdeset i dvoje koji smo prije trideset godina ondje radili sve do otvorenja nove zgrade i potpunoga preseljenja u lipnju 1996. godine.

Pročitaj više

Bakropis A. Geigera "Hüten Sie sich, Fräulein Mäuschen" iz 1839. koji prikazuje životinje u otmjenoj ljudskoj odjeći.

Tragovima životinja: bogati svijet faune u fondu i pričama NSK

Objavljeno: 17.04.2025

Neraskidiva povezanost ljudskoga i životinjskoga svijeta prirodna je pojava prisutna još od početaka čovjekova razvoja, a NSK je svojim bogatim fondom i raznolikim aktivnostima itekako povezana sa životinjskim svijetom. Ususret ovogodišnjoj Noći knjige, koja se održava 23. travnja u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) pod temom O životinjama i ljudima, osvrćemo se na poveznice NSK sa svijetom faune. Osobitu pozornost posvećujemo djelima domaćih i inozemnih autora, umjetnika i istraživača kojima je tisućljetni odnos životinje i čovjeka u središtu zanimanja. Je li vuk čovjeku vuk? Životinje zauzimaju važno mjesto u svjetskoj ...

Pročitaj više

Jelena Zrinski pred generalom Caraffom u Munkaču. Reprodukcija izvornoga ulja na platnu koje je naslikao Vitor Madarász 1859. godine. Slika se čuva u Ugarskoj nacionalnoj galeriji. Grafika iz fonda Grafičke zbirke NSK.

Jelena Zrinski – „najhrabrija žena Europe“

Objavljeno: 07.03.2025

Jedna od neustrašivih žena svojega vremena bila je Jelena Zrinski, hrvatska plemkinja i kći Petra i Katarine Zrinski. Udajom za Franju Rákóczyja odlazi u Ugarsku, no njezin život obilježavaju političke borbe, obiteljske tragedije i progonstvo. Nakon sloma zrinsko-frankopanske urote ostaje bez oca, majke i supruga, no unatoč svemu, nastavlja borbu za svoju obitelj i naslijeđe. Najstarija kći Petra i Katarine Zrinski ponijela je ime koje su u prethodnim stoljećima nosile dvije hrabre žene Zrinski. Rođena u Ozlju, s dvadeset i tri godine odlazi u Ugarsku, udavši se za bogatoga velikaša Franju Rákóczyja. Par je imao troje djece: sina Jurja III. (rođ. 1667., u. 1668.), kćer Julijanu Barbaru (rođ. 1672.) i sina Franju II. (...

Pročitaj više

Eva Verona: uz 120. godišnjicu rođenja

Objavljeno: 01.02.2025

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, tijekom dugih stoljeća njezina postojanja, radio je velik broj istaknutih osoba koje su svojim djelovanjem ostavile trag u domaćoj i svjetskoj kulturi i znanosti. Jedna od njih je i Eva Verona, koja je svojim radom i postignućima zadužila hrvatsko knjižničarstvo te je malu knjižničarsku zajednicu, kako ističe prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, učinila poznatom u svijetu. Na današnji dan, uz 120. godišnjicu rođenja, prisjećamo se njezina života i intelektualne ostavštine. Eva Verona rođena je u Trstu 1905. godine. Klasičnu gimnaziju pohađala je u Zagrebu, a matematiku i fiziku diplomirala je 1928. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Od 1929. do umirovljenja 1967. godine ...

Pročitaj više

Najstarije djelo u Grafičkoj zbirci NSK: prikaz Ženeve iz 1493. godine

Objavljeno: 29.01.2025

Gebenna, prikaz Ženeve otisnut u Nürnbergu u srpnju 1493. godine, najstarije je djelo koje čuva Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Drvorez je nastao u majstorskoj radionici Michaela Wolgemuta i Wilhelma Pleydenwurffa kao jedna od brojnih ilustracija čuvene publikacije humanista i liječnika Hartmanna Schedela pod nazivom Liber chronicarum. Taj Ljetopis se smatra jednim od najistaknutijih primjera ranoga tiskarstva i jedna je od prvih tiskanih knjiga koja je uspješno objedinila ilustraciju i tekst. Pisana je još uvijek u tradiciji shvaćanja ljudske povijesti u sklopu biblijskoga stvaranja svijeta, ali istodobno je upotpunjena i ...

Pročitaj više

Stara razglednica dravskih mostova u Vukovaru

Kako kultura voli prirodu: prirodna i kulturna baština hrvatskih rijeka

Objavljeno: 25.10.2024

Prirodna baština rijeka često se navodi kao važan resurs u gospodarskim djelatnostima, zaštiti okoliša, turističkoj promidžbi i prepoznatljivosti nacionalnoga i lokalnih identiteta. Knjižnice, arhivi i muzeji već stoljećima prikupljaju, dokumentiraju i čuvaju građu koja tematizira život uz hrvatske rijeke, a zahvaljujući brojnim projektima digitalizacije, ta je građa u sve većem broju dostupna javnosti. Vraćanje prirode u naše živote Kada je početkom listopada Svjetska organizacija za zaštitu prirode (eng. World Wide Fund for Nature) objavila svoje izvješće za 2024. godinu, odjeknula je ...

Pročitaj više

Marko Antun de Dominis – genij fizičar, reformator i žrtva inkvizicije

Objavljeno: 21.10.2024

Marko Antun de Dominis (Marcus Antonius de Dominis, Rab, 1560. – Rim, 8. IX. 1624.), hrvatski je humanist, teolog, znanstvenik i filozof, jedna je od najznačajnijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Uživao je neosporan ugled u najelitnijim krugovima onodobne Europe i ostavio duhovno nasljeđe koje prelazi granice epoha i okvire hrvatske nacionalne baštine. Dominisove su ideje više stoljeća prethodile njegovu vremenu. Njegov se život odvijao u širokome rasponu raznolika djelovanja – od postojanoga i za znanost produktivnoga interesa za fiziku – spominju ga u svojim djelima velikani kao Newton, Goethe i dr., zatim diplomatskoga angažmana na rješavanju problema koje su nametala povijesne prilike i politička situacija, do teološkoga teoretičara, reformatora i filozofa, koji je ...

Pročitaj više

Međusobno razumijevanje i svjetski mir u središtu Međunarodnoga dana pismenosti 2024.

Objavljeno: 08.09.2024

Ove će godine zemlje diljem svijeta Međunarodni dan pismenosti obilježiti s naglaskom na višejezično obrazovanje i njegov povoljan utjecaj na međuljudske odnose, društvenu povezanost i, najvažnije, postizanje trajnoga svjetskog mira. Ovogodišnje izdanje Međunarodnoga dana pismenosti, koji se u organizaciji Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) održava od 1967. godine, posvećeno je promidžbi višejezičnoga obrazovanja i kognitivnih te brojnih društvenih koristi povezanih s njim. Kao odgovor na globalne izazove povezane s trenutačnim kretanjima svjetskoga stanovništva zbog kojih višejezičnost postaje svakidašnjica sve većega broja ljudi, programom ...

Pročitaj više