Bibliotheca Zriniana

Objavljeno 14.11.2014.

Prije 350 godina poginuo je znameniti hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik Nikola VII. Zrinski. U povodu obljetnice njegove smrti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, na poticaj Ministarstva kulture Republike Hrvatske priredila je izložbu odabrane građe iz Bibliothece Zriniane, knjižnice obitelji Zrinski, koju je većim dijelom prikupio Nikola VII. Zrinski.

Izložba će biti otvorena u utorak, 18. studenoga u 12 sati, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Budući da nema sačuvanih materijalnih dokaza o životu Zrinskih jer je njihova cjelokupna imovina nakon propasti zrinsko-frankopanske urote po carskoj naredbi 1671. zaplijenjena, a posjedi opustošeni. Priča o njihovu životu ispričana je posredno, preko knjiga koje su prikupili. U njima možemo doznati više o Zrinskima – kojim su se jezicima služili i što su proučavali, kako su se obrazovali, a u nekim slučajevima i gdje su putovali.

Knjižnicu je od propasti sasvim slučajno spasila supruga Nikole VII. Zrinskoga, Marija Sofija, jer je odlučila prikupljene knjige ponijeti sa sobom kada je napustila Čakovec nakon suprugove smrti. Te knjige danas su poznate pod nazivom Bibliotheca Zriniana, a čuvaju se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Knjižnica je bila smještena u različitim gradovima. Iz Čakovca prvo bila preseljena u Varaždin, zatim u Viroviticu, Beč, Moravsku, te je naposljetku pronašla dom u tadašnjoj Kraljevskoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Povijesni izvori govore kako su knjige koje se danas čuvaju Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prikupljane tijekom duljega razdoblja i vjerojatno od više znamenitih plemića titule Zrinski. Nikola VII. Zrinski izdvaja se po tome što je za obiteljsku knjižnicu prikupio značajan broj knjiga, ali najviše po tome što je osmislio i dao izraditi katalog knjižnice.