HRVATSKE BIBLIOGRAFIJE NA CD-ROMu
Hrvatska bibliografija na CD-ROM-u, od 1990. do 2003. godine,
kumulativna je bibliografija koja obuhvaća građu prikupljenu u Nacionalnoj
i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (u daljnjem tekstu NSK), temeljem dviju
osnova: zakonskim propisima o dostavi obveznog primjerka i kriterijima
ustanovljenim u NSK za uvrštavanje građe u tekuću nacionalnu bibliografiju
knjiga.
Građa za 1990. godinu, jednim dijelom i za 1997. godinu, pristigla je u NSK prema Zakonu o
bibliotečnoj djelatnosti iz 1973. godine - od hrvatskih tiskara.
1997. godine donesen je Zakon o knjižnicama koji odgovornost za ispunjavanje propisa o obveznom primjerku
prenosi sa tiskara na nakladnika.
Osnovni preduvjet za ispunjavanje zakonske obveze NSK - objavljivanje tekuće nacionalne bibliografije knjiga
i za njenu cjelovitost jest potpuna i hitna dostava obveznog primjerka.
Niz A - Knjige uključuje sljedeće tiskovine: knjige, grafičke mape, kataloge umjetničkih
izložaba, note, atlase, zemljopisne karte, turističke vodiče i sitni tisak u izboru.
Bibliografija za 1990. i 1991. godinu uključuje građu tiskanu ili umnoženu drugim grafičkim načinom u
Republici Hrvatskoj, kao i građu hrvatskih nakladnika tiskanu izvan Hrvatske. Od 1992. godine, osim
obveznog primjerka koji čini osnovu Bibliografije, uvršten je i iseljenički tisak kao dio jedinstvenog
nacionalnog fonda (Croatica), i ustanovljeni su novi prošireni kriteriji.
Kriteriji za izbor građe od 1992. godine:
| Hrvatski nakladnici: | - nakladnici s teritorija Republike Hrvatske |
| - hrvatski nakladnici u inozemstvu | |
| Hrvatski autori: | - Hrvati po nacionalnosti i opredjeljenju |
| - osobe koje svojim dužim djelovanjem u domovini ili inozemstvu bitno doprinose hrvatskoj kulturi | |
| Hrvatski jezik: | - hrvatski jezik, bez obzira na nacionalnost i državljanstvo autora, mjesto izdavanja ili tiskanja publikacije |
Bibliografski zapisi izrađeni su de visu, prema preporukama i smjernicama IFLA-e za izradu nacionalnih bibliografija, posebno uvažavajući programe UBC (Univerzalna bibliografska kontrola) i UAP (Univerzalna dostupnost publikacija). Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga, 1. dio, 2. izmijenjeno izd., 1986. i 2. dio, 1983. E. Verone koristi se kao osnova zapisa. Bibliografski zapis je obogaćen većim brojem podataka o odgovornosti i ostalim važnim informacijama, shodno potrebama potpunije iskoristivosti. Time se podiže razina kvalitete informacija, a uz korištenje kumulativnih kazala (Kazalo autora, Kazalo stvarnih naslova, Predmetno kazalo i ISBN kazalo) olakšava se pristup i snalaženje u velikom broju jedinica. Između ostalih podataka, navedeni su i autori u zbornicima radova sa savjetovanja koji donose cjelovite tekstove, autori zastupljeni u antologijama i sličnim publikacijama - u izboru i prema značenju. Korišteni su međunarodni standardi: ISBD/M, ISBD/PM i ISBD/CM u formatima za strojno čitljive zapise: UNIMARC/Authorities format i UNIMARC/Bibliographic format. Elementi sadržajne obrade knjiga obuhvaćenih ovom Bibliografijom prisutni su u stručnim oznakama bibliografskih zapisa, stručnom rasporedu tih zapisa, te u zasebnom Predmetnom kazalu koje sadrži predmetne odrednice dodijeljene pojedinim publikacijama. Kao standard za stručno označivanje građe korištena je Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK), u početku prijevod srednjeg engleskog izdanja što ga je objavio Jugoslavenski bibliografsko-dokumentacijski institut 1991. godine, a kasnije engleski izvornik Master Reference File (MRF) UDK Konzorcija iz 1996. godine. Stručni raspored građe slijedi shemu dobivenu kraćenjem potpune stručne oznake, uzimajući pri tome u obzir strukturu pojedine discipline, brojnost uvrštenih publikacija, te značenje neke discipline za nacionalnu kulturu. Bibliografski zapisi su svrstani u stručne skupine prema prvoj UDK oznaci. Unutar pojedinih stručnih skupina bibliografski su zapisi razvrstani abecedno. Veći dio građe u razdoblju od 1990 do 1998. godine klasificiran je po standardu iz 1991. godine, dok je sva građa s impresumom od 1999. do 2002. godine klasificirana po standardu iz 1996. godine. Zbog toga se u kumulativnoj Bibliografiji nalazi shema koja ponekad za istu struku ima dva različita UDK broja. Predmetno kazalo sadrži predmetne odrednice utvrđene analizom sadržaja obrađene građe. Od dodjeljivanja predmetnih odrednica izuzeti su zakoni, zatim izvorni književni, filozofski i vjerski tekstovi, potom notni i kartografski materijali, kao i osnovnoškolski te srednjoškolski udžbenici, izuzev srednjoškolskih udžbenika onih disciplina koje se ne izučavaju na višim obrazovnim stupnjevima. Predmetna obrada knjiga u obuhvaćenom razdoblju mijenjala se u načinu i prikazu nekoliko puta. Prvotno su za određenu publikaciju izrađivane slobodno oblikovane predmetne odrednice, koje nisu podlijegale normativnoj kontroli, a u predmetnom kazalu su permutirane, tako da je svaka odrednica ujedno bila i pristupnica. Postupnim uvođenjem normativne kontrole rječnika predmetnih odrednica, početno su normirane samo pristupnice koje su uklapane u prethodno opisano predmetno kazalo. Počevši s impresumom od 1996. godine za publikacije su izrađivane normirane osobne, obiteljske, korporativne, zemljopisne i tematske predmetne odrednice u skladu s UNIMARC/Authorities formatom. Svaka predmetna odrednica sastoji se od pristupnice, te dopunskih tematskih, zemljopisnih, vremenskih ili formalnih pododrednica. Osobne, obiteljske ili korporativne pristupnice izrađivane su prema Pravilniku i priručniku za izradu abecednih kataloga Eve Verone, dok su zemljopisne i tematske pristupnice izrađivane u skladu s načelima danim u dokumentima IFLE: Gudelines for subject authority and reference entries i Principles underlying subject heading languages. Pododrednice koje im slijede služe točnijem označivanju predmeta publikacije. Sadržaj jedne publikacije može, ukoliko je to potrebno, biti izražen s više istovrsnih ili raznovrsnih predmetnih odrednica. Uputnice s neusvojenih na usvojene nazive, odnosno imena, daju se samo ako se neusvojeni oblik nalazi u formalnom dijelu bibliografskog zapisa. U predmetno kazalo ove kumulativne Bibliografije uvrštene su sve predmetne odrednice dodijeljene publikacijama s impresumom 1996. godine i nadalje, te pristupnice bez predmetnih pododrednica iz ranijih godišta. Slobodno oblikovane predmetne odrednice iz početnog razdoblja, zbog uvelike različitog načina izrade i potpuno različitog načina prikazivanja u predmetnom kazalu, nisu uvrštene u ovu kumulaciju. Prikazi zapisa bibliografskih jedinica na CD ROM-u, izrađenih u bazi Crolist NSK, dostupni su prema međunarodnim standardima: ISBD-u, UNIMARC-u/B te u skraćenom bibliografskom zapisu. Jedinicama je omogućen pristup i preko veze s WebPAC-om NSK. Hrvatska bibliografija, Niz A - Knjige, osim ovog CD ROM izdanja, izlazi u tiskanom obliku, a građa za 1999 godinu i nadalje dostupna je i na mreži.
