Misal po zakonu rimskoga dvora. [Missale Romanum, Glagolitice.] [S. l., s. n.], i. b. pervra č.u.o.v. [22. II. 1483.] - 207 l. [220 listova] : papir ; 2° (27,5 × 22 cm) NSK Zagreb R I - 4° - 62
Misal po zakonu rimskoga dvora je prva hrvatska tiskana knjiga, otisnuta svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Ujedno, to je prvi misal u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima. Pojava Misala, knjige tiskane na hrvatskom jeziku i pismu, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovini XV. stoljeća.Misal iz 1483. prvi je spomenuo zadarski nadbiskup Matej Karaman (1700.-1771.), potom slovenski filolog Jernej Kopitar te Mihail Bobrowski, bjeloruski slavist i orijentalist, koji pišući 1820. o našem prvotisku duhovito primjećuje kako je "ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana", a godinu dana poslije iz Pariza u pismu Jerneju Kopitaru s nadnevkom 20. listopada 1821. ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima.Misal iz 1483. je hrvatski prvotisak - editio princeps i jedna od 6 hrvatskih glagoljskih inkunabula - knjiga tiskanih u vremenu od 1455. godine koja se smatra godinom izuma tiskarskog stroja do 1500. godine.