Konzervatorsko-restauratorski radovi na knjizi „Herbario Nuovo“

Objavljeno 1.2.2018.

Knjiga Herbario Nuovo, znamenita liječnika i botaničara Castora Durantea, tiskana 1717. godine u Veneciji, dostavljena je na Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 30. listopada 2017. godine radi zaštitnoga snimanja i izvođenja nužnih konzervatorsko-restauratorskih radova. Ta knjiga, uz druga brojna i vrijedna djela, pripada fondu Knjižnice Franjevačkoga samostana Majke od Milosti na Visovcu. Konzervatorsko-restauratorski radovi provest će se u suradnji s Javnom ustanovom „Nacionalni park Krka“.

Castore Durante, poznat i kao Castor Durante da Gualdo, rođen je 1529. godine u mjestu Gualdo Tadino. Nakon završetka studija medicine 1567. godine u Perugiji odlazi u Viterbo, gdje nastavlja s medicinskim usavršavanjem i izučavanjem botanike. Put ga dalje vodi u Rim, gdje postaje profesor botanike na znamenitu Sveučilištu La Sapienza, zatim i osobni liječnik pape Grguria XIII. te Siksta V. Potkraj života povlači se u Viterbo i tu ostaje do smrti 1590. godine. Sahranjen je u franjevačkome samostanu u Viterbu. Castore Durante ostat će zapamćen kao vrstan liječnik i botaničar talijanske renesanse te kao predavač i autor brojnih radova.

Duranteovo djelo Herbario nvovo plod je njegova dvadesetogodišnjega rada, u kojem je na najsretniji način spojio svoje dvije ljubavi – medicinu i botaniku, te predstavlja i vrijedno djelo o uporabi ljekovita bilja u medicini u doba renesanse. Za autorova života Herbar je doživio dva izdanja – 1584. u Mlecima i 1585. godine u Rimu, te je s manjim dopunama bio objavljen još pet puta, s time da je zadnje izdanje iz 1717. objavljeno 2000. godine i kao pretisak.

Izdanje iz 1717. godine knjiga je s 512 stranica, formata 22,5 x 32,5 cm. Na koricama, nakon naslova, iz podnaslova saznajemo da je autor liječnik i rimski građanin, a da Herbar sadrži crteže živih biljaka koje rastu širom Europe te u Indiji (istočnoj i zapadnoj). U podnaslovu se najavljuju i najnoviji dojmovi o biljkama čaja, kave, arapskome ribizu i čokoladi. Za svaku se biljku u knjizi navode oblici i vrsta, stanište, vrijeme, kakvoća i primjena te imena na talijanskome i latinskome jeziku, uz naknadno rukom dopisana i hrvatska imena biljaka, čime ovaj Herbar postaje vrijedan izvor hrvatskoga biljnog imenoslovlja.

Knjiga je u prilično lošem stanju – mehanička i biološka oštećenja vidljiva su i na koricama, kao i na knjižnome bloku. Tvrde korice presvučene su pergamenom s otisnutim tekstom. Nedostaje hrbat te su prednja i zadnja korica spojene papirnatom trakom. Knjižni blok onečišćen je prašinom i prljavštinom, a na listovima su vidljiva brojna mehanička oštećenja, rupice i kanalići nastali djelovanjem insekata, kao i mrlje nastale djelovanjem vlage i plijesni.

Laboratorijska istraživanja odgovorit će na pitanja o sastavu papira i tinte, životinjskome podrijetlu pergamene, a također će se provesti komparativna istraživanja s uvezima iz toga razdoblja. Čišćenjem listova uklonit će se stoljetna prašina i nečistoće, pljesnivi će se listovi dezinficirati, a oštećeni listovi restaurirati metodom klasične ručne restauracije japanskim papirom.

Na uvezu će se provesti opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi, koji uključuju rekonstrukciju šivanja knjižnoga bloka,  spajanje knjižnoga bloka i korica te konzervaciju i restauraciju pergamenske presvlake. Za knjigu će se izraditi i zaštitna kutija,  a sve etape konzervatorsko-restauratorskih radova bit će podrobno dokumentirane i fotodokumentirane.

Završetkom konzervatorsko-restauratorskih radova, knjiga će biti digitalizirana i postat će dio digitalne zbirke Flora Croatica.