Uz 400. obljetnicu smrti Fausta Vrančića

Objavljeno 20.1.2017.

U četvorouglastom platnu za jedra, napetom pomoću četiri jednake motke i na četiri ugla dobro privezanom užetima, može se čovjek bez ikakve opasnosti sigurno spustiti s tornja ili s drugog visokog mjesta. Pa ako tada i ne bi bilo vjetra, ipak će snaga padajućeg čovjeka proizvesti vjetar, koji će zadržavati platno, kako ne bi prispio dolje s treskom, nego se polagano spustio. Ipak čovjekova mjera mora biti točno usklađena s veličinom platna.

(Faust Vrančić – o izumu Homo volans leteći čovjek)

Istaknuti hrvatski izumitelj i konstruktor na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Faust Vrančić preminuo je 20. siječnja 1617. godine u Veneciji, prije 400 godina. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva bogatu rukopisnu ostavštinu Antuna, Fausta i Mihovila Vrančića te izvornike Vraničićevih najvrjednijih djela, i to petojezični rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum (Venecija, 1595.), prvi rječnik hrvatskoga jezika, te Machinae novae (Venecija 1615./1616.), jedno je od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka 17. stoljeća u kojem je na 49 bakrotisaka Vrančić donio 56 izuma i tehničkih konstrukcija, a među njima i nekoliko tuđih projekata za koje je smatrao da se uklapaju u njegovo djelo ili da će mu poslužiti kao nadahnuće za druge savršenije izume. Digitalne inačice ovih najznačajnijih Vrančićevih djela mogu se pogledati na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Faust Vrančić rođen je 1551. godine u Šibeniku. Školovao se u Padovi, Veneciji, Beču i Rimu, a za njegovu naobrazbu posebno se pobrinuo stric Antun Vrančić, crkveni velikodostojnik i diplomat, koji ga je kao dječaka doveo sebi u Jegar. U predgovoru svoje knjige Život nikoliko izabranih divic (Rim, 1606.) Faust to i potvrđuje: „…da sam malim dietetom budući, kako znati morete, iz naše zemlje izveden …“ Faust Vrančić bio je čovjek širokoga znanstvenog interesa, bavio se leksikografijom, filozofijom, teologijom i tehnikom. Osim spomenutih, ostala su mu bitnija djela De Slovvinis seu Sarmatis (Rim, 1606.), Xivot nikoliko izabranih divvicz (Rim, 1606.), Logica suis ipsius instrumentis formata et recognita (Venecija, 1608.; Venecija, 1616.) te Ethica christiana (Rim, 1610.; Venecija, 1616.).

Faust Vrančić jedno je vrijeme boravio u Pragu kao tajnik na dvoru cara Rudolfa II. (1552. – 1612.), a 1594. imenovan je čanadskim biskupom. Godine 1605. napustio je dvor i Ugarsku te u Rimu stupio u red barnabita. Njegov prijatelj Giovanni Ambrogio Mazenta upoznao ga je s tehničkim crtežima Leonarda da Vincija te ga je potaknuo na istraživanje konstrukcija strojeva i rješavanje arhitektonskih problema, što će rezultirati jednim od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka XVII. stoljeća – Novi strojevi (Machinae novae Favsti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica). Potom odlazi u Veneciju, gdje se usavršavao u gradnji fontana. Ondje je i umro, a prema vlastitoj želji pokopan je u župnoj crkvi Sv. Marije u Prvić Luci na otoku Prviću.

U želji da hrvatsku, ali i svjetsku javnost podsjeti na velika Vrančićeva ostvarenja, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ove će godine, u sklopu Mjeseca hrvatske knjige (15. 10. – 15. 11.), organizirati prigodnu izložbu Renesansni Faustus Verantius. Partneri pri ostvarenju ovoga programa bit će joj Memorijalni centar Faust Vrančić i Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić“ Šibenik. Također će surađivati i s dr. sc. Marijanom Borić, znanstvenom suradnicom na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Temelj za postav izložbe bit će već spomenuta najvrjednija Vrančićeva djela koja u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga NSK te bogata rukopisna ostavština njegove obitelji. Također će se s razdobljima u životu i radu Fausta Vrančića povezati stara i vrijedna građa iz fonda ostalih zbiraka građe posebne vrste Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – Grafičke zbirke i Zbirke zemljovida i atlasa. Vrančićeva djela, kao i građa vezana uz njegov život i rad, predstavit će se različitim oblicima multimedije te drugim mogućnostima koje nudi suvremena tehnologija. Osim fizičke izložbe, pripremit će se i virtualna izložba. Za ostvarenje ovoga programa Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dobila je pokroviteljsku potporu UNESCO-a prilikom prijave na njihov natječaj značajnih svjetskih obljetnica 2016. – 2017. Izložba će slijediti primjer izložbe Machinae novae – 400 godina poslije koja je u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održana 2015. godine, u povodu 400. obljetnice objavljivanja ovoga kapitalnog djela Fausta Vrančića.

Tijekom 2017. godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira nekoliko prigodnih događanja.